Kulturna dobra grada Lipik

Na području grada Lipik nalazi se 36 kulturnih dobara. 19 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 8 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji ostalo, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina.

Sva dobra grada Lipik:

  • Arheološka zona Brod
  • Arheološka zona Donja KućištaArheološka zona Donje polje – Lipičke livadeArheološka zona GajinaArheološka zona KrčevineArheološka zona Poljana III.Arheološka zona StupaArheološko nalazište CrnajeArheološko nalazište DabrovicaArheološko nalazište Donje poljeArheološko nalazište GredaArheološko nalazište JarugaArheološko nalazište Kućište I.Arheološko nalazište Kućište II.Arheološko nalazište LukeArheološko nalazište Obršine I.Arheološko nalazište Obršine II.Arheološko nalazište Poljana I.Arheološko nalazište Poljana II.Crkva Prepodobne Matere ParaskeveCrkva sv. KatarineKapela sv. AndrijeKompleks ergele LipikKulturno-povijesna cjelina grada LipikaLječilišna zgrada – KursalonLječilišna zgrada – WandelbahnLječilišni kompleksOrgulje u crkvi Presvetog srca IsusovaOrgulje u crkvi sv. KatarinePerivoj KursalonaStara pučka škola, Slavonska 047Stećci na grobljuVila Savić, Ulica Marije Terezije 025Zdravstveno lječilišni i bolnički kompleks, Ulica Marije TerezijeZgrada stare apoteke i uprave lječilišta, Ulica Marije Terezije 013Župni dvor

    Arheološka zona Brod

    Zona je utvrđena tijekom arheološkog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac. Riječ je o istaknutoj i izduženoj gredi orijentacije istok-zapad, koja se prema jugu blago spušta u ravnicu rijeke Pakre, a prema istoku i zapadu ka manjim vodotocima koji teku prema jugu. U bliskoj je prostornoj relaciji s nalazištem Kukunjevac – Obršine II, od kojeg je dijeli Kolodvorska ulica. Na površini grede prekrivenoj oranicama prilikom arheološkog rekognosciranja pronađeni su ulomci keramike koji pripadaju željeznom dobu i srednjem vijeku, a upućuju na naseljavanje ovog položaja u relevantnim razdobljima.

    Lokacija: Kukunjevac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4111
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Donja Kućišta

    Zona je ubicirana prilikom arheološkog rekognosciranja trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. U krajoliku se uočava istaknuto, ovalno uzvišenje, koje je s istočne strane oivičeno manjim vodotokom (Čista Brezina), dok se na jugu nalazi nizina rijeke Pakre. S južne strane prolazi željeznička pruga Banova Jaruga-Lipik. Površinske nalaze, prikupljene tijekom arheološkog rekognosciranja, čine ulomci keramike i opeke, koji svjedoče o naseljavanju ovog područja tijekom brončanog doba i srednjeg vijeka.

    Lokacija: Kukunjevac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4168
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

    Arheološka zona Donje polje – Lipičke livade

    Prilikom arheološkog rekognosciranja trase buduće brze ceste Daruvar – Lipik 2009. god. ubicirani su arheološki lokaliteti „Donje polje“ i „Lipičke livade“ na jugozapadnom rubu grada Lipika; lokaliteti čine jednu arheološku zonu. Na površini oranica prikupljeni su nalazi keramike i kućnog lijepa koji svjedoče da su na blagim, ovalnim uzvišenjima uz sjevernu obalu rijeke Pakre postojala naselja u razdoblju prapovijesti i srednjeg vijeka.

    Lokacija: Lipik
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-5032
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Gajina

    Zona je utvrđena tijekom arheološkog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac, na stacionaži 29+230-30+100 km (u Konzervatorskoj studiji navedena je pod oznakom AB 28). U okolišu se ističe izdužena greda orijentacije jugoistok-sjeverozapad, koja se prema jugu blago spušta u ravnicu rijeke Pakre. Istočno i zapadno od grede nalaze se manji vodotoci, od kojih se onaj istočni naziva Dobrovac, a teku prema jugu. Na površini oranica koje prekrivaju spomenutu gredu prilikom arheološkog rekognosciranja pronađeni su ulomci prapovijesne keramike koji upućuju na naseljavanje ovog položaja tijekom brončanog doba.

    Lokacija: Kukunjevac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4110
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Krčevine

    Zona je utvrđena tijekom arheološkog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. Riječ je o blagom uzvišenju na sjevernoj obali nekadašnjeg manjeg vodotoka, potoka Krivajac, koje je s južne i istočne strane okruženo nizinskim područjem. Uzvišenje je prekriveno oranicama, djelomično pašnjakom i livadom, a na površini su prilikom arheološkog rekognosciranja prikupljeni ulomci keramike koji upućuju na naseljavanje ovog položaja u srednjem vijeku.

    Lokacija: Brezine
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4159
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Poljana III.

    Zona je utvrđena tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac. Na izduženoj gredi orijentacije zapad – istok pronađeni su ulomci keramičkih posuda iz željeznog doba i srednjeg vijeka. Greda se nalazi zapadno od potoka Krivajac i sjeverno od rječice Bijele. Na južnoj padini presječena je željezničkom prugom Banova Jaruga – Lipik, a prema sjeveru se proteže sve do ceste Gaj – Poljana. Prekrivena je oranicama.

    Lokacija: Poljana
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4157
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Stupa

    Zona je utvrđena tijekom terenskog pregleda trase MG plinovoda Kutina – Dobrovac. Riječ je o istaknutom uzvišenju orijentacije SI-JZ, koje se nalazi na južnom rubu izdužene grede, sjeverno od potoka Krivajac. Sa zapadne i istočne strane uzvišenje je okruženo nizinskim područjem, dok se prema sjeveru nastavlja u blago povišenu gredu. Središte uzvišenja presječeno je cestom Brezine-Janja Lipa. Površinske nalaze čine ulomci srednjovjekovne keramike, tragovi nekadašnjeg nastanjivanja ovog područja, koje je danas prekriveno oranicama, a djelomično šumom. Istočna međa arheološke zone je željeznička pruga Banova Jaruga-Lipik.

    Lokacija: Brezine
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4156
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Crnaje

    Istaknuta, izdužena greda orijentacije istok – zapad, s površinskim nalazima željeznodobne keramike, zamijećena je tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac. Greda se prema jugu blago spušta u nizinu rijeke Pakre, dok je na sjeveru, istoku i zapadu okružuju manji vodotoci. S juga nalazište omeđuje željeznička pruga Banova Jaruga – Lipik. U prapovijesti naseljeno područje danas je prekriveno oranicama, livadama i pašnjacima.

    Lokacija: Kukunjevac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4176
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Dabrovica

    Tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac ubicirano je arheološko nalazište Dabrovica kod Dobrovca, koje je smješteno na istaknutoj, izduženoj gredi orijentacije ji-sz. Prema jugu greda se blago spušta u nizinsko područje uz rijeku Pakru; ove južne padine presječene su željezničkom prugom Banova Jaruga – Lipik. Na istoku se nalazište pruža prema potoku Hajdukovac, dok se na zapadu proteže do potoka Dobrovac. Površinske nalaze čine ulomci keramike koji potječu iz željeznog doba i srednjeg vijeka.

    Lokacija: Dobrovac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-3979
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Donje polje

    Arheološko nalazište Donje polje kod Brezina otkriveno je tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. Riječ je o blagom uzvišenju koje se tek neznatno izdiže iz okolnog nizinskog područja, a nalazi se sjeverno od potoka Krivajac. Na površini uzvišenja pronađeni su ulomci srednjovjekovne keramike, koji upućuju na istodobno naseljavanje ovog položaja, danas prekrivenog oranicama.

    Lokacija: Brezine
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4158
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Greda

    Arheološko nalazište Greda kod Brezina otkriveno je tijekom rekognosciranja trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. Istaknuta, izdužena greda, orijentacije istok-zapad, prema jugu se blago spušta u dolinu rijeke Pakre, a prema sjeveru ka nekadašnjem manjem vodotoku, potoku Krivajac. Južne padine spomenute grede presječene su željezničkom prugom Banova Jaruga – Lipik, dok je istočni dio prekriven šumom. Na površini oranica prikupljeni su ulomci brončanodobne keramike, koji svjedoče o naseljavanju ovog, danas poljoprivrednog, područja, u prapovijesti.

    Lokacija: Brezine
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4160
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Jaruga

    Arheološko nalazište Jaruga kod naselja Gaj utvrđeno je terenskim pregledom trase Magistralnog plinovoda Kutina-Dobrovac. Na južnom rubu izdužene grede orijentacije zapad-istok, sjeverno od nekadašnjeg manjeg vodotoka – potoka Krivajac, nalazi se istaknuto uzvišenje ovalnog oblika, koje je izbočeno u dolinu potoka Bijele i rijeke Pakre. Prikupljene površinske nalaze čine ulomci keramike, od kojih se neki mogu pripisati neolitiku ili eneolitiku, dok drugi pripadaju brončanom dobu i srednjem vijeku.

    Lokacija: Gaj
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4180
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Kućište I.

    Nalazište je otkriveno tijekom arheološkog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac 2009. god. Riječ je o istaknutoj i izduženoj gredi orijentacije JI-SZ, koja se prema jugu blago spušta u ravnicu rijeke Pakre, dok je na istoku i zapadu okružuju manji vodotoci, od kojih se onaj zapadni naziva Hajdukovac. Njezine južne padine presječene su željezničkom prugom Banova Jaruga – Lipik. Na površini oranica tijekom arheološkog rekognosciranja pronađeni su ulomci keramike koji se mogu pripisati razdoblju neolitika ili eneolitika, kao i oni koji pripadaju željeznom dobu, te srednjem vijeku. Navedeni nalazi upućuju na naseljavanje ovog položaja tijekom spomenutih razdoblja.

    Lokacija: Dobrovac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4128
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Kućište II.

    Tijekom terenskog pregleda 2009. god. na području Dobrovca ustanovljeno je da trasa Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac prolazi južnim rubom istaknute i izdužene grede orijentacije JI-SZ, na površini koje su pronađeni ulomci keramike iz brončanog i željeznog doba. Ovaj položaj označen je pod imenom Kućište II. Greda se prema jugu blago spušta prema rijeci Pakri i potoku Ilidža, dok je na istoku i zapadu okružuju manji vodotoci. S istočne strane grede prolazi cesta Lipik – Novska.

    Lokacija: Dobrovac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4129
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Luke

    Na položaju Luke kod Kukunjevca nalazi se srednjovjekovno gradište, otkriveno tijekom arheološkog rekognosciranja trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac. Gradište je smješteno na sjevernom rubu doline rijeke Pakre. Uočava se središnje uzvišenje promjera 25 m, te jarak širine cca 20 m, koji je s istočne strane povezan s potokom Crnaja. Na površini gradišta primijećeni su brojni ulomci opeka, keramičkih posuda i pećnjaka..

    Lokacija: Kukunjevac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4161
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Obršine I.

    Nalazište je otkriveno tijekom arheološkog terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac. U krajoliku se uočava uska i izdužena greda orijentacije si-jz, koja se prema jugu blago spušta u dolinu rijeke Pakre; prema zapadu i istoku njene padine vode do manjih vodotoka, od kojih se zapadni naziva Tomašica. Na površini grede prikupljeni su ulomci keramičkih posuda iz željeznog doba.

    Lokacija: Kukunjevac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4081
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Obršine II.

    Arheološko nalazište Obršine II. otkriveno je tijekom arheološkog rekognosciranja trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac. Riječ je o istaknutoj, izduženoj gredi orijentacije istok-zapad, koja se prema jugu blago spušta u ravnicu rijeke Pakre, a prema istoku i zapadu ka manjim vodotocima koji teku prema jugu. Na površini grede pronađeni su ulomci brončanodobne, željeznodobne, te srednjovjekovne keramike. Nalazište je u bliskom prostornom odnosu s nalazištem Kukunjevac – Brod, od kojeg ga dijeli Kolodvorska ulica.

    Lokacija: Kukunjevac
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4082
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Poljana I.

    Nalazište je utvrđeno tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac. Riječ je o manjem uzvišenju koje se nalazi na jugozapadnom rubu naselja Poljana, sjeverno od rječice Bijele, a u južnom dijelu presječeno je željezničkom prugom Banova Jaruga – Lipik. Na uzvišenju su otkriveni tragovi višeslojnog prapovijesnog naselja, na što upućuju nalazi keramike i kamene sjekire. Keramika pripada razdoblju bakrenog doba, kasnog brončanog doba i starijeg željeznog doba. Uzvišenje je prekriveno oranicama i livadom.

    Lokacija: Poljana
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-3934
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Poljana II.

    Nalazište je utvrđeno tijekom terenskog pregleda trase Magistralnog plinovoda Kutina – Dobrovac. Na blagim uzvišenjima, okruženima meandrima nekadašnjeg manjeg vodotoka – potoka Krivajac, sjeverno od rječice Bijele, pronađeni su ulomci srednjovjekovne keramike. Nalazište je prekriveno oranicama, livadama, voćnjakom i okućnicama, a presječeno je Kolodvorskom ulicom.

    Lokacija: Poljana
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-3935
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Prepodobne Matere Paraskeve

    Pravoslavna crkva sv. Prepodobne matere Paraskeve u Kukunjevcu sagrađena je u drugoj polovini 18.st.Ona je jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom i zvonikom na pročelju. Locirana je u sred sela uz prometnicu Banova jaruga – Pakrac.Građena je opekom, pokrivena dvostrešnim krovom i biber crijepom, a apsida limom. Nadsvođena je baldahinskim svodom, a apsida polukalotom. Crkva je u Domovinskom ratu teško oštećena. Prednji, ulazni dio crkve je zarušen.

    Lokacija: Kukunjevac
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-396
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Katarine

    Gradnja župne crkve Sv. Katarine započeta je krajem 18. stoljeća, a dovršena je 1804.godine. Jednobrodna je građevina sa zaobljenim svetištem, rizalitno izbočenim zvonikom na ulazu i katnom sakristijom prigrađenom uz sjeverozapadnu stranu svetišta. Izvedena je u duhu kasnog baroka. Pročelje naglašava rizalitno izbočeni zvonik koji u prizemlju ima otvoreni trijem. Pročelje zvonika ukrašeno je udvojenim pilastrima koji dosežu do kordonskog vijenca. Plohe glavne fasade koje blago su konkavno izvedene. Zvonik završava piramidalnim krovom. Bočne fasade ukrašene su lezenama, perforirane sa svake strane sa po dva prozorska otvora, dok apsida ima samo jedan prozorski otvor. Crkva je građena opekom,

    Lokacija: Gaj
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1804. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-392
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Andrije

    Grobna Kapela Sv. Andrije izgrađena je 1911.g.Kapela je jednobrodna sa poligonalnim svetištem, uz koje je, sa sjeverne strane, sakristija. Ispred ulaza je otvoreni trijem. Iz krova nad ulazom diže se drveni tornjić pokriven piramidalnom kapom od lima. Ostali pokrov je drvenom šindrom i limom. Građena je drvenim gredama na temeljima od opeke. Grede ove kapele vezane su preklopom na lastin rep. Sjeverni zid štite daščice zabijene čavlima. U kapeli je oltar baroknog tipa. Ova kapela je jedini očuvani sakralni objekt građen drvenom građom na ovom području. Kapela je nakon teških oštećenja u Domovinskom ratu 1991.-1995. faksimilno obnovljena.

    Lokacija: Brezine
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1911. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-388
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kompleks ergele Lipik

    U sklopu kompleksa Ergele Lipik nalaze se slijedeće građevine:Konjušnica,Kovačnica,Upravna zgrada i dvije stambene zgrade.Kompleks je smješten zapadno od naselja Lipik na lokaciji “Izidorovac”.Prvi objekti ergele na “Izidorovcu” potječu iz prve polovine 19. stoljeća, a njihovu gradnju može se vezati za aktivnosti grofa Izidora Jankovića koji je ulagao ogromna sredstva za napredak gospodarstva na svom vlastelinstvu, napose stočarstva i uzgoja konja. Godina gradnje konjušnice 1843. istaknuta je na zabatnom zidu. Upravna zgrada, stanovi za radnike i kovačnica, koja se nalazi u jugoistočnom dijelu kompleksa su u cjelini oblikovane do 1915.g.

    Lokacija: Lipik, Ergela
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4260
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno-povijesna cjelina grada Lipika

    Naselje se razvilo oko izvora termomineralne vode, koji su poznati još iz rimskog doba. Tada je naselje egzistiralo kao TERME JASORENSES u prilog čega govore pronađeni natpisi na kamenim fragmentima. Zapis Ivana Kapistrana iz 1517.g. spominje ljekovite vode iz lipičkih vrela.Godine 1760. carica Marija Terezija poklonila je vlastelinstvo obitelji Janković.Godine 1885. lječilište prelazi u vlasništvo poznatih peštanskih liječnika Josipa Deutscha i Ernsta Schwimmera, koji nastavljaju njegovo uređenje. Parkovni prostor unutar cjeline ovih građevina oblikovan je kao neobarokni perivoj s geometrijskom prostornom organizacijom.Preostali dio perivoja ima kasnoromantičarska obilježja.

    Lokacija: Lipik
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 16. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2543
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Lječilišna zgrada – Kursalon

    Gradnja Kursalona (lječilišnog salona) započela je 1893. godine prema projektu peštanskog arhitekta Gustava Ratha. Kursalon je dovršen i otvoren 1894. g. Sagrađen je u neorenesansnom stilu, s ostakljenim krilima koja mu daju lakoću i prozračnost. Kursalon je smješten usred nekadašnjeg lječilišnog perivoja u Lipiku. Okrenut je glavnim (sjevernim) pročeljem prema nekad parterno uređenom vrtu, dok je s bočnih strana te južno omeđen perivojnom šumom. Kursalon je izvorno imao četiri krila koja su formirana u oblik slova E, djelomično zatvarajući s triju strana dva dvorišta. Glavno je krilo naglašeno središnjim paviljonskim blokom, koji je jednokatan, dok je ostatak građevine ima samo prizemlje, a dio istočnog krila i podrum. Kursalon je arhitektonski najvrjednija i najznačajnija građevina Lipika koja je zajedno s perivojem bila simbol grada i lječilišta. Zajedno s drugim zgradama u središnjem gradskom perivoju, podignut je krajem 19. stoljeća kao privatna investicija vlasnika kupališta Josepha Deutscha i Ernesta Schwimmera iz Budimpešte. Kursalon je na prijelazu 19. u 20. stoljeće bio znamenito mjesto okupljanja, razonode i zabave, te kao takav ima sociološko, kulturno-povijesno i arhitektonsko značenje.

    Lokacija: Lipik
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1893. god. do 1894. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6617
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Lječilišna zgrada – Wandelbahn

    Natkriveno šetalište „Wandelbahn“ bilo je specifičan prostor perivoja u Lipiku koji je bio glavna šetnica ne samo lječilišta, već i cijelog Lipika. Građevina je sagrađena 1892. godine.
    Natkrivena šetnica s tri povišena volumena i dva niža dijela između njih, bila je izdignuta za pet stuba od okolnog terena. Pristup šetnici bio je kroz uglovne kao i kroz središnji dio. Lijevanoželjezni stupovi, između kojih je u donjem dijelu bila željezna ograda, a u gornjem ukrasna željezna tranzena, nosili su drveno krovište blagog nagiba. Krovište je nad uglovnim dijelovima bilo četverostrešno, oslonjeno samo na stupove, a nad dva pokrajnja dijela bilo je dvostrešno krovište oslonjeno jednom stranom na stupove, a drugom na zidove. Između stupova nižeg dijela bile su klupe, okrenute prema zidovima građevine. Centralni dio bio je najviši te pokriven dvostrešnim krovištem koje je na stražnjem dijelu bilo skošeno. Ovo je izvorno bio glazbeni paviljon koji je s prednje strane imao stepenice i ogradu, a na strani prema parku bila su tri lučna visoka prolaza. Lijevo i desno od središnjeg, povišenog dijela, u nižim zidovima nalazilo se dva puta po šest pravokutnih otvora koji su bili ulazi u dućane odn. lokale. Između otvora su bile lezene s istaknutim bazama i gornjim završetcima s nešto istaknutijim podstrešnim dijelovima. Zidovi su bili glatko žbukani. Lijevanoželjezni stupovi su bili ličeni. Baze stupova, podnožne grede između njih i stube bile su kamene. Prozori i vrata bili su drveni. U sjeverozapadnom uglu desnog naglašenog volumena šetnice još uvijek se nalazi dijagonalno postavljen izvor.
    Wandelbahn sa svojim središnjim akustičnim prostorom za orkestar od kojeg su se nizali manji lokali, nekada je bio glavna šetnica, ne samo lječilišta, nego i cijelog Lipika sve do 1991.g. kada je gotovo potpuno srušen u Domovinskom ratu. Građevina je devastirana još početkom 80.-tih godina 20.st. pregradnjama i dogradnjom prostora diska, ali se prostor trijema – šetnice sa svojom izvornom željeznom konstrukcijom održao u svojoj izvornosti sve do Domovinskog rata.

    Lokacija: Lipik
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1892. god. do 1892. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6619
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Lječilišni kompleks

    Naselje se razvilo oko izvora termomineralne vode, koji su poznati još iz rimskog doba. Grofovi Jankovići su bili vlasnici ovog imanja punih stotinu godina i imali su veliko značenje za razvoj i uređenje lipičkih toplica. Prvo poznato mjerenje temperature vode izveli su 1782.g. M. Piller i L. Mitterpacher. Tada su postojale četiri kupelji: Opća, Grofova, Gospojina i Episkopska kupelj. Godine 1830. na raskrižju putova sagrađena je zgrada koju su Grofovi Jankovići upotrebljavali kao postaju s gostionicom za putnike, poslije nazvanom „Gasthaus zur Quelle“). Prvu kvantitativnu analizu vode proveo je 1839.g. bečki ljekarnik i kemičar D.Wagner, koji izjavljuje da lipičke toplice zauzimaju prvo mjesto među svim toplicama koje su do sada poznate u Europi. Iz tog doba potječu i prvi počeci uređenja parka uz kupališne zgrade. Godine 1867. vlasnik postaje bačvar Antun Knoll iz Vukovara koji je počeo cjelovito uređivati toplice i temeljito ih renovirati i reorganizirati. Znameniti rudarski inženjer iz Pešte W. Zsigmondy 1869.g. izveo je bušenje arteškog bunara u dubini od 234m i dobio bistru mineralnu vodu jednolične temperature 64°C. Tada je u blizini bunara podignut paviljon Izvor s vodom za piće. U nastanku i razvoju lječilišnog perivoja razvidne su dvije vremenske i stilske etape: pejzažno-romantičarski perivoj iz sredine 19. st. i historicistički perivoj iz kraja 19.st. Godine 1870. sagrađene su nove kupke, Kačne (Blatne) i Kamene, a 1872.g. sagrađen je hotel Garni koji je kasnije dobio neorenesansne zabate i današnji izgled te je nazvan Kurhotel. Sjeverno od njega podignut je hotel Dependence na mjestu starije zgrade. Zbog povoljnog položaja i ljekovitosti izvora, kupalište u Lipiku već potkraj 19.st. postaje otmjeno i glasovito europsko lječilište. Lječilište 1885.g. prelazi u vlasništvo poznatih peštanskih liječnika Josipa Deutscha i Ernsta Schwimera, koji nastavljaju njegovo uređenje i proširuju posjed. Grade Rimske kupke, a nakon toga 1886.g. Mramorne kupke i adaptiraju preostale stare kupke, hotele i gospodarske zgrade. U razdoblju od 1895. do 1914.g. Lipik je poznat kao moderno europsko lječilište. Tada se uređuje vrt hotela Dependence koji dobiva i novu fontanu. Nakon I. svj. rata vrt hotela Dependence dobio je konačni oblik, kada su uklonjeni drvored na sjevernoj strani i fontana, a preuređeni parter dobiva novu fontanu u središtu. Nakon II. svj. rata puno je učinjeno na obnovi lječilišta, iako ne previše u skladu s nekadašnjim raskošnim sadržajima. Perivoj u Lipiku kao spomenik parkovne arhitekture upisan je 14. siječnja 1965.g. u Registar zaštićenih objekata prirode pod br. 174. Nakon Domovinskog rata pristupilo se temeljitoj i pažljivoj sanaciji i rekonstrukciji u skladu sa povijesnim stanjem lječilišta.
    Lječilišni kompleks u Lipiku obuhvaća slijedeće povijesne građevine: Dependence, Kurhotel, Mramorne kupke, Kamene kupke, Quella, Rimske kupke, Narodne kupke, paviljon Izvor te dva meteorološka stuba. Unutar kompleksa nalaze se slijedeće novije građevine: fizikalna terapija s bazenom, zgrada Fontana, praonica sa kotlovnicom, toplinska stanica, crpna stanica, kotlovnica i trafostanica.
    Osim osmišljenog urbanističko hortikulturnog značaja i harmonične povezanosti zgrada sa hortikulturnim sadržajima i sadržajima parkovnog mobilijara, ovaj kompleks ima i značajnu arhitektonsku vrijednost. Tipične su reprezentativne osi i vizure, kojima se ističu pojedini elementi kompozicije kompleksa. Jedna od osi, pomno odabrana, proteže se od južnog ruba perivoja prema sjeveru uz Kurhotel, Dependence i Rimske kupke i otvaranjem vizure prema crkvi uključuje taj važan element naselja u sliku kompleksa lječilišta te pridonosi cjelovitosti naselja. Čitav kompleks se odlikuje bogatom obradom pročelja koja na pojedinim građevinama poprimaju umjetničku formu prostornih i dekorativnih odnosa. Građevine nastale u razdoblju kasnog historicizma, a koje se ističu dekorativnim pročeljima, postižu bitne vizualne efekte u prostoru prvenstveno kao paviljonski sklopovi u vrtnoj arhitekturi. Lječilišni kompleks predstavlja urbanistički razvedene volumene postavljene u vrtnu arhitekturu i povezane s okolnim prostorom: ulicom, parkom, cvjetnim rundelama, alejama i urbanim mobilijarom. Građevine imaju kvalitetu prepoznatljivosti po kozmopolitskoj arhitekturi vremena u kome su nastale, nameću se stilom i vizurom čitavom gradu, a svojom profinjenom reprezentativnošću daju Lipiku specifičan ugođaj.

    Lokacija: Lipik, Ulica Marije Terezije
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6675
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi Presvetog srca Isusova

    Orgulje sa šest registara, jednim manualom i pedalom, mehaničkog sistema gradio je 1937. godine Milan Majdak. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1. Instrument, nekad „lijepog i uravnoteženog zvuka“ već je tri godine izvan funkcije potpuno zapušten premda mu izvornost nije narušena. Dapače, fonički materijal sačuvan je u potpunosti.

    Lokacija: Antunovac
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1937. god.
    Autor: Milan Majdak

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5622
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Katarine

    Pneumatske orgulje s 12 registara, manualom i pedalom tvrtke J. Brandl iz Maribora, građene su godine 1923. godine. Solidan i još uvijek upotrebljiv instrument ima opseg manuala C-f3, a pedala C-d1.
    Kućište je jednostavno, trodijelno s povišenim srednjim tornjem naglašenim visokom atikom. Na noj je u duborezu izrađen lik sv. Cecilije. Iznad polukružnih otvora svirala, u kutovima su, također u duborezu, izvedene rozete u krugovima. Na vrhu vijenca bočnih polja i uzduž bočnih strana ormara teče dekorativna trolisna traka. Kućište je prebojano jednolično smeđe.

    Lokacija: Gaj
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1923. god.
    Autor: tvrtaka J. Brandl iz Maribora

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5445
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Perivoj Kursalona

    Nakon 1890.g. kada novi vlasnici Josip Deutsch i prof. Ernst Schwimer proširuju lječilište i financiraju izgradnju Kursalona i drugih kupališnih zgrada, dolazi do formiranja reprezentativnog perivoja koji je tada formiran na površini od 10,4 hektara. Urbanistički ansambl kojeg čine Kursalon, natkriveno šetalište Wandelbahn, Mramorne i Kamene kupke te Kurhotel formira prostor unutar kojeg je oblikovan neobarokni perivoj čija su obilježja geometrijska prostorna organizacija i šišani oblici vegetacije. Preostali dio perivoja nosio je obilježje romantičarskog perivoja kasnog 19.st. Plan perivoja iz kraja 19.st. ukazuje na izuzetnu kompoziciju urbanističkog kompleksa lječilišta, a krase ga skladni odnosi između šumskih i livadnih površina, grupe stabala i solitera, maštovito vođene staze te brojni vrtni objekti. Brzi razvoj lječilišta i Lipika te brojni gosti utjecali su da se perivoj njegovao i dobro održavao.
    Vrt ispred Kursalona nosi obilježje neobaroknog vrta oblikovanog po principima barokne vrtne arhitekture. Pravokutni prostor vrta veličine 70×100 m formiraju pročelje Kursalona na jugu, natkriveno šetalište Wandelbahn na zapadu, drvored divljih kestena na sjeveru i aleja šišanog graba (grabić-put) na istoku. Parter je sa dvije okomite staze podijeljen na četiri polja, a u sredini je fontana – vodoskok u kamenu bazenu.
    Perivoj južno od Kursalona bio je koncipiran u pejzažno romantičnom stilu, te je jugozapadno od Kursalona bilo je manje jezero s otočićem, česti dio romantičarskih perivoja 19.st.
    Unatoč nestanku brojnih vrtno-arhitektonskih sadržaja i najljepših primjera vegetacije, perivoj u Lipiku je jedan od najljepših i najvrjednijih perivoja u ovom dijelu Hrvatske.

    Lokacija: Lipik
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 1890. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6618
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Stara pučka škola, Slavonska 047

    Stara pučka škola je jednokatna slobodnostojeća građevina razvedene tlocrtne dispozicije, u obliku slova “T”. Iz natpisa na jugozapadnom pročelju vidljivo je da je izgrađena 1886.g., dakle u vrijeme uspona grada Lipika. Posjeduje stilske odlike klasicizma. Sačuvana dekorativna pročelja, kao i dio interijera pokazuju bogatstvo stila kao i vrijeme u kojem je građevina izgrađena.Zidana je opekom na kamenim temeljima. Mađukatne konstrukcije su drveni grednici. Krovna konstrukcija je drvena.Pročelja su bogato ukrašena rustikom, arhitektonskom plastikom, koju dopunjuju štuko dekorativni elementi. Prizemlje je rađeno rustično u imitaciji kamenih blokova s lučno zasvedenim prozorima.

    Lokacija: Lipik, Slavonska 047
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1886. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1968
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Stećci na groblju

    Na pravoslavnom groblju u selu Šeovica do danas su ostala sačuvana dva kamena nadgrobna spomenika – stečka. Spomenici su vitki, visoki oko 150 cm. Oni su klesani i ukrašeni reljefima križa i uklesanim natpisima koji su danas teško čitljivi. Ovi nadgrobni spomenici – stećci svojom pojavom i oblicima, sačuvanim ukrasima i zapisima predstavljaju vrijedne spomenike iz 16. i 17.stoljeća.

    Lokacija: Šeovica
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 16. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-416
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Vila Savić, Ulica Marije Terezije 025

    Vila Savić je najreprezentativnija vila u Lipiku. Ona je dvokatna građevina, sagrađena 1935.g. u duhu historicizma i secesije. Zgrada je podrumljena, zidana opekom na betonskim temeljima. Stropna ploča nad podrumom je armiranobetonska, a ostali su stropovi drveni grednici. Stubište je prefabricirano betonsko sa čeličnim traverzama.Zapadno i južno pročelje bogato su ukrašeni plastikom i projonskim stupovima, a na katu balkonima sa zidanim ogradama. Međukatni vijenac je bogato profiliran i ukrašen stiliziranim vazama. Nadozid je podignut tako da skriva krov. Ispred građevine je lijepa zidana ograda sa stiliziranim vazama i naglašenim ulazima sa nadvojima na kojima su lavlje glave.

    Lokacija: Lipik, Ulica Marije Terezije 025
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1935. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1969
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zdravstveno lječilišni i bolnički kompleks, Ulica Marije Terezije

    Zdravstveno-lječilišni i bolnički kompleks u Lipiku obuhvaća slijedeće građevine:Kursalon, Wandelbahn, Dependence, Kurhotel, Mramorne kupke, Kamene kupke, Blatne kupke, Quella, Rimske kupke i paviljon Izvor. Intenzivnija izgradnja ovog jedinstvenog lječilišnog kompleksa započela je oko 1850.g. u vrijeme austro-ugarske vladavine. Lječilište se gradilo spontano sve do 1893.g. kada je izgrađena zgrada “Kursalona”po projektu arhitekta Gustava Ratha iz Budimpešte, a oko nje formiran perivoj. Ova neorenesansna građevina bila je centar turističko-zabavnih sadržaja s kavanom i plesnom dvoranom. Do kraja stoljeća izgrađen je gotovo čitav perivoj sa zgradama. Kompleks je smješten u središtu Lipika.

    Lokacija: Lipik, Ulica Marije Terezije
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1850. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1966
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada stare apoteke i uprave lječilišta, Ulica Marije Terezije 013

    Zgrada Apoteke je jednokatna samostojeća vila. Sagrađena je 1908.g. u stilu secesije. Jedna je u nizu rezidencijalnih vila građenih na prelasku 19. u 20. st. Ova uglovnica, s uglovno postavljenim reprezentativnim glavnim ulazom sa kamenim stubištem, većim dijelom je podrumljena.Građevina je zidana opekom u vapnenom mortu. Međukatna konstrukcija iznad podruma je pruski svod, a iznad prizemlja i kata je drveni grednik. Krovište je višestrešno, drveno, pokriveno crijepom. Ima plitke krovne prozore. Balkoni imaju ograde sa betonskim ukrasnim stupovima i postavljeni su na dekorativne betonske konzole.Pročelja su žbukana i ukrašena plitkim secesijskim profilacijama i plavim pločicama.

    Lokacija: Lipik, Ulica Marije Terezije 013
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1908. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1967
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Župni dvor

    Jednokatna samostojeća građevina Župnog dvora nalazi se u neposrednoj blizini odn. sjeveroistočno od Župne crkve sv. Katarine (građene 1800.do 1804.g.) koja je također nepokretno kulturno dobro. Prvi zapis o Župnom dvoru u Gaju nalazimo u Spomenici rkt. župe Gaj iz 1791. do 1877. godine gdje je navedeno da je prvi kat župnog stana sagrađen 1810. godine dobrotvornošću grofice Alojzije Janković daruvarske, rođene Festetić. Prema tome može se pretpostaviti da je Župni dvor sagrađen prije 1810.g. kao prizemnica. Na današnjoj jednokatnoj građevini jasno se može očitati najstarija faza građevine: Sjeveroistočni dio prizemlja nadsvođen je bačvastim svodom.

    Lokacija: Gaj, Ul. Slavka Sudre 4
    Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1810. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4261
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Požegi
    Kontakt adresa KO: M Peića 3, 34000 Požega

    Telefon: 034/ 273-362

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska