Na području grada Lepoglave nalazi se 26 kulturnih dobara. 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 7 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 5 dobara pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 1 dobro pripada kategoriji knjižnična građa, a 1 dobro pripada kategoriji znanje i vještine.
Sva dobra grada Lepoglave:
- Arheološko nalazište Utvrda Kamenica Arheološko nalazište Utvrda LepoglavaCrkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, bivši pavlinski samostan i GostinjacCrkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, bivši pavlinski samostan i GostinjacCrkva Majke Božje Sniježne (sv. Helene)Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije i kurija župnog dvoraCrkva sv. Bartola i kurija župnog dvoraCrkva sv. FlorijanaCrkva sv. Ivana KrstiteljaCrkva sv. JurjaCrkva sv. JurjaCrkva sv. TomeInventar crkve Majke Božje SnježneInventar crkve sv. BartolaInventar crkve sv. Ivana na Gorici LepoglavskojInventar crkve sv. Jurja u Purgi LepoglavskojInventar župnog dvoraKnjiga “Gazophylacium” Ivana Belostenca iz 1740.g.Lepoglava, Crkva sv. Marije, korske klupe u svetištuLepoglavska čipkaMolitvene klupe u kapeli Žalosne gospe – ob. Balagović crkve Bezgrešnog začeća BDMOrgulje – pozitiv u crkvi Majke Božje Sniježne (Svete Helene)Orgulje – pozitiv u crkvi sv. JurjaOrgulje u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice MarijeOrgulje u crkvi sv. BartolaPozitiv u župnom dvoru crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije
Arheološko nalazište Utvrda Kamenica
Ostaci srednjovjekovne utvrde Kamenica u Kamenici nalaze se na povišenju iznad današnje župne crkve sv. Bartola (danas područje grada Lepoglave). Nema podataka o vremenu nastanka ove utvrde, ali iz povijesnih izvora doznajemo da je već 1463. g. bila razrušena. Dimenzije samog objekta iznose oko 13,70 x 8,5 m, a smještena je na aps. nadmorskoj visini od oko 253 m. Ovo je objekt manjih dimenzija, koji je duljom stranom orijentacije I-Z, a sastojao se od samo jednog tornja, postavljenog na vrhu brijega u funkciji braniča prolaza u lepoglavsku ravnicu. Koliko znamo na ovom lokalitetu nisu nikada vršena arheološka istraživanja, kao ni građevinska sanacija očuvanih nadzemnih struktura.
Lokacija: Kamenica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5738
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Utvrda Lepoglava
Srednjovjekovna utvrda nalazila se na brdu Gorici u bednjanskoj dolini, iznad današnjeg naselja Lepoglave, a u njezinoj neposrednoj blizini nastaje kasnije kapela sv. Ivana na Gorici. Utvrda je bila sagrađena na izvrsnom strateškom položaju s kojeg je kontrolirala zapadni ulaz u dolinu rijeke Bednje. Lepoglava se prvi put spominje kao utvrda 1399.g., a brojni istraživači smatrali su da je ona već iduće godine porušena, a da je od njezinog materijala izgrađen pavlinski samostan. Međutim, lepoglavska se utvrda spominje kao čitava građevina i kasnije, a najvjerojatnije je stradala 1479.g. kao i samostan.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4142
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, bivši pavlinski samostan i Gostinjac
Pavlinski kompleks je smješten uz uzdužnu os današnjeg naselja. Samostan osniva oko 1400. god. grof Herman Celjski. Nakon znatnih oštećenja gradi se novi tijekom 17.i 18. st. Tri višekatna samostanska krila zajedno sa hodnikom uz sjevernu stranu crkve zatvaraju klaustar okružen arkadnim hodnicima oblikujući pravokutni tlocrt. Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije izgrađena je oko 1430. god, da bi u 17. st. bila barokizirana tj. povećana predvorjima, knjižnicom, kapelama te opremljena kvalitetno izvedenim inventarom i slikama Ivana Rangera. Župni dvor, nekadašnji gostinjac podignut je 1720. god. i vrijedan je primjer profanog graditeljstva u sklopu crkveno–samostanskog kompleksa.
Lokacija: Lepoglava, RKT župa Bezgrešnog začeća BDM, Trg 1. hrvatskog sveučilišta 3, Lepoglava
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: N-12
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja
Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, bivši pavlinski samostan i Gostinjac
Pavlinski kompleks je smješten uz uzdužnu os današnjeg naselja. Samostan osniva oko 1400. god. grof Herman Celjski. Nakon znatnih oštećenja gradi se novi tijekom 17.i 18. st. Tri višekatna samostanska krila zajedno sa hodnikom uz sjevernu stranu crkve zatvaraju klaustar okružen arkadnim hodnicima oblikujući pravokutni tlocrt. Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije izgrađena je oko 1430. god, da bi u 17. st. bila barokizirana tj. povećana predvorjima, knjižnicom, kapelama te opremljena kvalitetno izvedenim inventarom i slikama Ivana Rangera. Župni dvor, nekadašnji gostinjac podignut je 1720. god. i vrijedan je primjer profanog graditeljstva u sklopu crkveno–samostanskog kompleksa.
Lokacija: Lepoglava, RKT župa Bezgrešnog začeća BDM, Trg 1. hrvatskog sveučilišta 3, Lepoglava
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-882
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Majke Božje Sniježne (sv. Helene)
U blizini Kamenice, ali izvan naselja u šumi, na brdu Jelenac, nalazi se kapela građena sredinom 18. st., a njezina se gradnja i uređenje nastavilo tijekom 19. i poč. 20. st. Iako je izvana jednostavno oblikovana, barokna se dinamičnost očituje u unutrašnjosti. Osim tabernakula i sakristijskoga ormara vrsne izrade, raskošno je oslikano svetište te arhitektura bočnih oltara, rad pavlinske slikarske radionice. Izvanrednom ekspozicijom kapela je dostupna u svim vizurama prema Kamenici i Žarovnici.
Lokacija: Žarovnica, RKT župa sv.bartola apostola, Kamenica 43, Kamenica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1105
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije i kurija župnog dvora
Crkva okružena zidanim cinktorom i obližnja župnička kurija smještene na vizualno eksponiranom položaju predstavljaju jedinstven spomenički akcent središta Donje Višnjice. Godine koje su zabilježene na pojedinim crkvenim građevnim elementima govore o njenoj sukcesivnoj gradnji tijekom 18. st. Zrelobarokni stilski izraz ne očituje se samo u skladno oblikovanoj vanjštini crkve, nego i u unutrašnjosti, čiji križno oblikovani prostor krase baroknim freskama oslikane zidne i svodne površine te djelomično očuvan barokni inventar. Kurija župnog dvora je primjer gradnje s kraja 18. st., iznimno usklađena sa okolnim ambijentom.
Lokacija: Donja Višnjica, Donja Višnjica 2
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1075
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Bartola i kurija župnog dvora
Ž.crkva Sv.Bartola smještena je zajedno s kurijom župnog dvora u centru starog naselja Kamenica i to na povišenom platou (iznad ceste) do kojeg vode pristubne stube. Obzirom na svoj istaknut položaj, obje su građevine prisutne u svim vizurama prilaza naselju te čine njegov vrijedan spomenički akcent.Crkva je izgrađena je u 17.st., ali je sve do sredine 19. st. višekratno je obnavljana i uređivana. Ona je danas jednobrodna izdužena građevina sa užim svetištem šiljatog zaključka, sakristijom s istočne strane te zvonikom ispred glavnog pročelja. Unutar crkve se nalazi vrijedan spomenički pokretni inventar koji pruža cjelovit dojam kasnobarokno-klasicističkog stilskog razdoblja.
Lokacija: Kamenica, RKT župa sv.Bartola, Kamenica 43
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1083
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Florijana
Kapela sv. Florijana smještena je na prijevoju brda, na istaknutom položaju, uz samu granicu sa Slovenijom. Građena je u baroknoj tradiciji tijekom 1 pol. 18. st. kao manja sakralna građevina jednostavnog izraza. Sastavljena je od male kvadratične lađe pod dvostrešnim krovom iz kojeg se izdiže manji tornjić te užeg pravokutnog svetišta završenog apsidom. Sakristija je prislonjena uz sjevernu stranu svetišta. Iako svojom unutrašnjom opremom vrlo skromna, očuvani su vrijedni dijelovi starijeg pokretnog inventara te oltarne slike. Svojim jednostavnim oblikovanjem i dobrim smještajem u prostoru pripada nizu vrijednih sakralnih spomenika brdovitog lepoglavskog kraja.
Lokacija: Zlogonje, RKT župa Pohođenja Blažene Djevice Marije, Donja Višnjica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-1104
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Na brežuljku iznad Lepoglave zvanom Gorica, na istaknutom položaju gdje se nekad nalazila utvrda,smještena je kapela posvećena Sv.Ivanu Krstitelju. Ova pravilno orijentirana ranobarokna kapela, izgrađena je početkom 17. st. kao jednobrodna građevina sa užim peterostranim svetištem, sakristijom uz sjeverni zid lađe, masivnim tornjem pred zapadnim pročeljem te naknadno dograđenim predvorjem – trijemom. Temeljito je obnovljena 1727. god. Iako vanjštinom skromna, ona svoje pravo bogatstvo pokazuje tek u unutrašnjosti gdje sa kvalitetnim baroknim inventarom i slikama I. Rangera, čini zaokruženu umjetničku baroknu cjelinu izuzetne vrijednosti.
Lokacija: Lepoglava, RKT župa Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Trg 1. hrvatskog sveučilišta 3, Lepoglava
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Autor: Ivan Ranger – Slikar (18. st.)
Oznaka kulturnog dobra: Z-883
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jurja
Nedaleko Lepoglave, na pavlinskom posjedu u selu Purga, podignuta je 1749.god.kapela posvećena Sv.Jurju, koja se u arhitektonskom i umjetničkom pogledu ističe kao skladna i zaokružena barokna umjetnička cjelina. Podignuta na povišenom terenu i okružena skromnim seljačkim kućama, ona je apsolutna dominanta u veduti cijelog kraja. Na njenoj vanjštini se ističu manji zvonik koji izlazi iz krova zabatnog pročelja te sakristija uz sjevernu stranu svetišta. God. 1750. Ivan Ranger je kapelu u cijelosti oslikao iluzionističkom arhitekturom, dodajući sakralnoj tematici legende o Jurjevoj smrti, svjetovne likove kao i slike iz prirode. Osim zidnih slika očuvan je i kvalitetni barokni inventar.
Lokacija: Lepoglava, RKT župa Bezgrešnog začeća BDM, Trg 1. hrvatskog sveučilišta 3, Lepoglava
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1749. god.
Oznaka kulturnog dobra: N-13
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja
Crkva sv. Jurja
Nedaleko Lepoglave, na pavlinskom posjedu u selu Purga, podignuta je 1749.god.kapela posvećena Sv.Jurju, koja se u arhitektonskom i umjetničkom pogledu ističe kao skladna i zaokružena barokna umjetnička cjelina. Podignuta na povišenom terenu i okružena skromnim seljačkim kućama, ova kapela je apsolutna dominanta u veduti cijelog kraja. Na njenoj vanjštini se ističu manji zvonik koji izlazi iz krova zabatnog pročelja te sakristija uz sjevernu stranu svetišta. God. 1750. Ivan Ranger je kapelu u cijelosti oslikao iluzionističkom arhitekturom, dodajući sakralnoj tematici legende o Jurjevoj smrti, svjetovne likove kao i slike iz prirode. Osim zidnih slika očuvan je kvalitetni barokni inventar.
Lokacija: Lepoglava, RKT župa sv. Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Trg 1. hrvatskog sveučilišta 3, Lepoglava
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1749. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-885
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Tome
Grobljansku kapelu Sv.Tome ap. na župnom groblju dao je podići župnik Tomo Kramarić 1867. god. Ona je jednostavnog izraza, pravokutnog tlocrta s apsidom i građena je u tradiciji manjih sakralnih objekata kasnobaroknog-klasicističkog razdoblja. U svetištu se nalazi mali drveni oltarić jednostavne klasicističke kompozicije sa središnjim raspelom te bočnim kipićima Sv.Josipa i Roka te oltarnom slikom nevjernog Tome. Na južnom zidu svetišta uzidana je grobna ploča župnika kameničkog Tome Kramarića, čijom zaslugom je ova kapela i podignuta.
Lokacija: Kamenica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1867. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1082
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve Majke Božje Snježne
U prostoru crkve nalaze se zidne slike Ivana Rangera te barokni inventar.
Lokacija: Žarovnica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1964
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Bartola
Inventar crkve sv. Bartola djelomično potječe iz razdoblja obnove crkve 1786. god., i to, glavni oltar sv. Bartola, propovjedaonica i oltar sv. Donata, a koji predstavljaju kvalitetan kasnobarokni crkveni namještaj. Iz početka 19. st. potječu oltari sv. Križa i Majke Božje, klasicističkih oblika s reminiscencijama baroka.
Lokacija: Kamenica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1963
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Ivana na Gorici Lepoglavskoj
Crkva sv. Ivana predstavlja cjelovitu i vrijednu baroknu cjelinu, sa kvalitetnim oslikanim freskama Ivana Rangera iz god 1734.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5185
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj
Crkva sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj predstavlja očuvanu baroknu cjelinu, sa freskama Ivana Rangera iz god 1750.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5055
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar župnog dvora
U prostoru župnog dvora u Lepoglavi nalaze se predmeti iz razdoblja baroka.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5234
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Knjiga “Gazophylacium” Ivana Belostenca iz 1740.g.
Knjiga “Gazophylacium” Ivana Belostenca, koja je tiskana u Zagrebu 1740. godine. Od papira, broj listova: 678, dimenzije: 230 x 180 x 90 mm; jezik: latinski, pismo: latinica, uvezena u jednodijelnu kožu smeđe boje, Knjiga je tvrdo ukoričena. Knjiga se nalazi u vlasništvu Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi.
GAZOPHYLACIUM” – veliki latinsko-hrvatski, odnosno hrvatsko-latinski rječnik, koji je sastavio pavlinski prior Ivan Belostenec (1593-1675). Tronarječjem i bogatstvom riječi taj je rječnik nadmašio sve dotadašnje, ali je takvim i ostao do današnjih dana. Nakon Belostenčeve smrti 1675. rječnik su dovršili i 1740. za tisak priredili pavlini Jerolim Orlović i Andrija Mužar, koji su mu dali i naslov. “GAZOPHYLACIUM” je tiskan u Zemaljskoj tiskari u Zagrebu, te je tako i značajno djelo hrvatskog tiskarstva 18. stoljeća. Rječnik je prava riznica leksičkog blaga, te je njegovo izdavanje bio pravi pothvat za pavlinski red. Nakon objavljivanja, Gazophylacium je počeo utjecati na razvoj književnog jezika, postao je i školskim priručnikom, ali i izvrsnim pomoćnim sredstvom da se međusobno lakše razumiju književnici govornici različitih dijalekata. Ovaj rječnik sadrži oko 40000 latinskih riječi te oko 25000 hrvatskih. Od iznimna je značaja za hrvatsku jezičnu znanost jer navodi riječi iz triju narječja – kajkavskog, čakavskog i štokavskog.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 1740. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-4904
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Lepoglava, Crkva sv. Marije, korske klupe u svetištu
Korske klupe u svetištu crkve sv. Marije u Lepoglavi izrađene su od drva, rezbarenog, ukrašene intarzijama i slikama, izrađene u pavlinskoj radionici 1743. godine. Smještene su uz južni i sjeverni zid svetišta u župnoj crkvi sv. Marije u Lepoglavi.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1743. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-4670
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Lepoglavska čipka
Umijeće izrade Lepoglavske čipke specifično je za područje Lepoglave, to je čipka na batiće zvana još i klepana čipka, visoko je kvalitetan tekstilni proizvod. Umijeće klepanja čipke prenosilo se s koljena na koljeno, čime se stara tradicija njegovala i sačuvala sve do danas. Prilikom izrade čipke koristi se jastuk valjkastog oblika dedek ili ded, bateki – drvena vretenca, muštra – predložak čipke, gumbašnice ili pribadače i heknadlin – igla na kukicu. Osnovni princip izrade čipke svodi se na ispreplitanje niti pomoću batića u vidu osnove i potke. Vještim prebacivanjem batića popunjavaju se iscrtani ornamenti.
Lepoglavska čipka je, zajedno s paškom i hvarskom čipkom, uvrštena 2009. godine na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: znanje i vještine
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1833
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Lepoglavska čipka je pod zaštitom UNESCO-a!
Molitvene klupe u kapeli Žalosne gospe – ob. Balagović crkve Bezgrešnog začeća BDM
Unutar kapele Žalosne gospe ob. Balagović smještene su dvije drvene, polikromirane, pozlaćene i rezbarene klupe s grbovima donatorskih obitelji. Načinom oblikovanja datiraju u 2/2 18. st. i reprezentativnog su karaktera.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: nepoznat
Oznaka kulturnog dobra: P-5047
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Orgulje – pozitiv u crkvi Majke Božje Sniježne (Svete Helene)
Veliki pozitiv srednjoeuropskog tipa, nepoznata graditelja s 8 registara i 1 manualom, nabavljen je 1774. g. u samostanu Elizabetinki u Grazu, za koji je i bio građen. Opseg je manuala E/C – c3. Dispozicija odaje štajersku školu. Klavijaturne tipke izvedene su od kvalitetne ebanovine s tri crte u sredini i urezanom lunetom. Prospekt se zatvarao velikim krilnim vratima u čijem su središtu bile male vratnice oslikane slikama Davida i Cecilije. Danas se čuvaju u župnom dvoru.
Lokacija: Žarovnica
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1750. god.
Autor: graditelj nepoznat
Oznaka kulturnog dobra: Z-1828
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje – pozitiv u crkvi sv. Jurja
Pozitiv je djelo vrsna majstora, mehaničkog sustava s povlačnicama, jednim manualom i 6 registra. Na četvrtastom postolju ugrađenom u korsku ogradu raščlanjenom trima plitkim ukladama, na višestruko profiliranoj osnovici, uzdiže se prospekt s dvama bočnim tornjevima i nižom spojnicom u sredini. Osnovna likovna kvaliteta bez sumnje su dekorativne zavjese nad završecima svirala. Komponirane u kombinaciji akantusovih listova, perforiranog rokaja i dekorativne rešetke upućuju na vrijeme nastanka oko sredine 18.st. Kućište je prebojano smeđe u imitaciji strukture drveta, a dekorativne su zavjese pozlaćene.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Ivan Franjo Janeček – graditelj
Oznaka kulturnog dobra: Z-1395
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Orgulje potječu iz 1649.g. i djelo su izuzetne kvalitete u izvedbi i u autentičnoj ljepoti baroknog zvuka. Orgulje ili prema nekima veliki pozitiv imaju jedan manual, a sistem je mehanički. Na visokom zidanom koru uzdiže se orguljni ormar s peterodijelnim prospektima koji počivaju na užem postolju unutar kojega je na pročelju ugrađen mali trodijelni pozitiv. Dva para četvrtastih pilastara i par stupova na visokim dijamantnim osnovicama vertikalno artikuliraju prospekte u tri polja sa sviralama i dvije uske spojnice. Srednji toranj dominira visinom i širinom, a završava prelomljenim zabatom između čijih se segmenata uzdiže mali toranj. Dispozicija svirala podvrgava se plohi prospekta.
Lokacija: Lepoglava
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1649. god.
Autor: Johan Georg Freundt (?)
Oznaka kulturnog dobra: Z-42
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Bartola
Orgulje iz 1844.g. djelo su varaždinskog graditelja Ignaca Pettera, podrijetlom iz Češke. Očuvane su u izvornom stanju i predstavljaju rijetkost u njegovu slabo poznatu opusu. Mehaničkog su sistema s 8 registara, zvuka bliskog baroknoj tradiciji. Opseg manuala je C/E-c3, a pedala C/E-a. U skladu s vremenom nastanka komponirano je skladno kućište. Na povišenom postolju uzdiže se trodijelno oblikovani prospekt s dominirajućim srednjim tornjem. Visinom i polukružno istaknutim volumenom nameće se plošno tretiranim bočnim poljima i unosi dinamiku u cjelinu. Vrhunac zanatske vještine pokazuje se u izvedbi dekorativnih zavjesa.
Lokacija: Kamenica
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1844. god.
Autor: Ignac Petter
Oznaka kulturnog dobra: Z-3983
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Pozitiv u župnom dvoru crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije
Mali pozitiv s 5 registara probodne mehanike bez pedala nalazi se u župnom dvoru u Donjoj Višnjici. Potječe iz kapele sv. Florijana iz Zlogonja u koju je dospio 1777.g. Kao jedan od 5 sačuvanih instrumenata iz 17.st. u sjevernoj Hrvatskoj ima veliku organološku i povijesnu vrijednost. Pozitiv je smješten na kvadratnom postamentu visokom jedan metar, a pročelja raščlanjenog četvrtastom ukladom. S prednje strane ima ugrađen sviraonik. Prospekt zatvaraju krilna vrata na željeznim šarkama šiljato oblikovanih okova. Piramidu svirala prekriva dvodijelna rezbarena zavjesa s motivima hrskavice i boba. Cjelinu lagano završava profilirani vijenac
Lokacija: Donja Višnjica
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1383
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Varaždinu
Kontakt adresa KO: Gundulićeva 2, 42000 Varaždin
Telefon: 042/ 201-850
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska