Hrvatski narodni dom Križevci

Vodič kroz kulturnu baštinu grada Križevaca

Na području grada Križevci nalazi se 37 kulturnih dobara. 17 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 6 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji ostalo, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji knjižnična građa, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, a 1 dobro pripada kategoriji memorijalna baština.

Sva kulturna baština grada Križevaca:

Arheološko nalazište Karane

Arheološko nalazište Karane smješteno je na blago uzvišenom platou, južno od sela Karane. Njegovo postojanje utvrđeno je 1985. godine. Utvrđeno je prapovijesno naselje s radionicama kremenog oružja i oruđa. Pokretna građa sastoji se od ulomaka keramike i litičkog materijala koji je izuzetno bogat, a zastupljen je kamenim žrvnjem, trapezastim i kalupastim sjekiricama, sjekirama – čekićima, ostacima kremenih jezgri za izradu sitnijeg oruđa te oštricama. Pronađeni keramički materijal pripisuje se kasnoj sopotskoj kulturi i smješta se u kasno neolitički – rano eneolitički period. Kasna sopotska kultura poslužila je kao supstrat lasinjskoj.

Lokacija: Karane
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 4000 god.p.n.e.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2217
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Mihalj

Arheološko nalazište Mihalj smješteno je oko 1.5 km sjeverno od naselja Osijek Vojakovački. Arheloški lokalitet zauzima visinsku zaravan na kojoj se nalaze ostaci triju građevina, zeljane utvrde, longitudinalne građevine od kamena i kružne(ovalne) građevine od kamena. S predmetnog lokaliteta potječe kamena kustodija, datirana u razvijeni srednji vijek, koja se čuva u Povijesnom muzeju u Zagrebu. Sve navedeno, kao i činjenica da je područje Osijeka Vojakovačkog od 13. stoljeća u arealu zemljišnih posjeda viteških redova (templara, ivanovaca i sepulkralaca) sugerira kako se radi o srednjovjekovnom graditeljskom kompleksu kojeg se prema dosadašnjim podacima može okvirno datirati od 13. do 16. stoljeća.

Lokacija: Osijek Vojakovački
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5475
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Majke Božje Koruške

Crkva podignuta 1725. ima trolisno svetište formirano od centralnog kvadratnog prostora s apsidom i dvije bočne kapele te sakristijom sa sjeverne strane. Pridruživanjem pravokutnog prostora broda 1872. dobiva tlocrt latinskog križa, a istovremeno je produžena sakristija. Središnji prostor natkriven je kupolom nad kojom je lanterna, dok drugi visinski akcent predstavlja zvonik nad zapadnim pročeljem dograđen 1873.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1725. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2079
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Predragocjene Krvi Kristove

Kapela Predragocjene Krvi Kristove izgrađena je početkom 20. stoljeća na povišenoj travnatoj parceli na sjecištu putova u središtu naselja Ruševac. Kapela je jednobrodna građevina s užim poligonalnim svetištem i zvonikom koji se izdiže iz tijela lađe u središnjoj osi pročelja. Glavni oltar Krvi Kristove prema stilskim karakteristikama pripada vremenu izgradnje crkve. Pripada arhitektonskom tipu drvenog trodijelnog oltara sa skulpturalnom scenom Raspeća u središnjoj niši. Zbog stilske cjelovitosti kapela Predragocjene Krvi Kristove spada u red sakralnih spomenika iz razdoblja historicizma značajnih za području Grada Križevaca.

Lokacija: Ruševac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4821
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Ane s pavlinskim samostanom

Crkva sa zgradom nekadašnjeg pavlinskog samostana predstavlja povijesno i arhitektonski vrijednu baroknu cjelinu. Gradnja je započela 1699., a zaključena je podizanjem zvonika 1721.Primjer je longitudinalne dvoranske svođene crkve užeg ravno zaključenog svetišta iza kojeg se nalazi sakristija. Masivan zvonik umetnut je u ravnini pročelja između crkve i samostana s čija tri krila crkva zatvara unutarnje dvorište.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1699. god. do 1721. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2076
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Florijana

Crkva sv. Florijana je najmanja, ali likovno najkvalitetnija crkva na području Križevaca. Predstavlja osebujno ostvarenje kasnobaroknog stila, a odlikuje se cjelovitom prostornom organizacijom te dinamičnim i plastičnim oblikovanjem eksterijera. Podignuta je 1735. i obnavljana 1751., te 1937. godine. Naglasak u oblikovanju stavljen je na eksterijer, točnije na zvonik na zapadnom pročelju.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1735. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2183
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Jurja

Crkva sv. Jurja postaje župnom u 17. stoljeću. Iz toga vremena ostao je sačuvan pročelni zvonik–kula pojačan kontraforima. Kapela Sv. Barbare je prigrađena 1704. godine, a kasnije i sakristija uz nju. Krajem 18. stoljeća crkva je proširena te presvođena češkim kapama, a uže četvrtasto svetište je dobilo plitku zaobljenu apsidu. Župni dvor je građen sredinom 19. stoljeća, a srušen je 1985. godine te je sagrađen novi.

Lokacija: Đurđic
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: RZG-494-1969.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Katarine

Historicistička kapela sv. Katarine podignuta je u prvoj polovici 20. stoljeća nasuprot istoimene starije drvene kapele, srušene oko 1935. godine. Kapela je neogotičkih i neobaroknih stilskih osobina. Pravokutni brod se otvara trijumfalnim lukom prema užem svetištu s jednim travejem jednakoga svoda i kalotom nad poligonalnim zaključkom. Uz svetište se nalazi mala sakristija.

Lokacija: Erdovec
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1899
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Križa

Nekadašnja župna crkva odlikuje se povijesnom i arhitektonskom slojevitošću sa svojih nekoliko srednjovjekovnih faza izgradnje u gotičkom stilu uz baroknu dogradnju te završnu obnovu početkom dvadesetog stoljeća po projektu arhitekta Stjepana Podhorskog iz 1913. Među inventarom ističe se barokni mramorni oltar Francesca Robbe preseljen iz zagrebačke katedrale

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 20. st.
Autor: Stjepan Podhorsky; Francesco Robba

Oznaka kulturnog dobra: Z-2078
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Ladislava

Jednobrodna crkva kvadratnog broda ima uže kvadratno svetište s zaobljenom plitkom apsidom te zvonik iznad pročelja. Sagrađena je na mjestu starije drvene kapele koja se spominje već 1369. godine. Iz prve gotičke faze sačuvani su bočni zidovi broda i svetišta te kasnogotički zvjezdasti svod u svetištu. Početkom 19. stoljeća crkva se barokizira: brod se nadsvođuje, svetištu se dodaje apsida, prigrađuju se bočne kapele i sakristija te se izvodi pročelje s zvonikom.

Lokacija: Mali Raven
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0549-1969.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Margarete

Crkva sv. Margarete barokizirana je građevina čiji najstariji dijelovi pripadaju gotičkoj fazi prijelaza 15. u 16. stoljeće. Od kasnogotičke crkve preostao je vanjski plašt poligonalnog svetišta poduprtog kontraforima. Obnova u duhu kasnog baroka izvedena je od 1780-1788. g. kada crkva biva nadsvođena i dobiva novi zvonik. Sakristija sjeverno uz svetište nešto je ranijeg datuma i obilježena je 1763. godinom na kamenom portalu u svetištu.

Lokacija: Gornji Dubovec
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3369
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Važne novosti iz ZET-a >>>Ne kupujte kartu u tramvaju! Evo zašto…

Ponekad ga zovu i kvizom za plavuše. Izazov koji postavljamo pred vas je da točno odgovorite na svih sedam pitanja u najlakšem kvizu na svijetu! >>>Najlakši kviz na svijetu

Povratak na vrh

Crkva sv. Marka Križevčanina

Crkva prvotno posvećena sv. Ladislavu, sagrađena je u 17. stoljeću i ranobaroknih je stilskih oznaka no izvori upućuju na postojanje starije, srednjovjekovne crkve na istom mjestu. Najstariji dio kapele je pravokutan brod kojemu je pridruženo trostrano zaključeno svetište. Na zapadnom pročelju nalazi se zvonik. Prostor broda, nekad natkriven oslikanim tabulatom i svetište nadsvođeno ranobaroknim bačvastim svodom s radijalnim susvodnicama, međusobno su bili odijeljeni polukružnim trijumfalnim lukom. U periodu između 1731. i 1735. godine brod je nadsvođen s dva traveja križnog svoda na bočnim pilastrima, a preoblikovan je i trijumfalni luk. Vanjština je konačno formirana u 19. stoljeću.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2075
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Nikolaja

Filijalna pravoslavna kapela sv. Oca Nikolaja sagrađena je 1763. kao jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s poligonalnom plitkom apsidom, zvonikom iznad pročelja i trijemom pred glavnim ulazom. Dva traveja nadsvođena su češkim kapama.

Lokacija: Osijek Vojakovački
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1763. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1782
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Petra

Prostor broda i svetišta svođen je nizom čeških kapa odijeljenih pojasnicama koje su oslonjene na bočne polustubove, dok je apsida svođena kalotom. Figuralan oslik unutrašnjosti vezan je uz rubne dijelove svodnih polja gdje su prikazani anđeli, a ostatak ploha je dekorativno oslikan. Karakteristika oblikovanja eksterijera je raščlamba zidne plohe polukružno zaključenim prozorima koji se izmjenjuju s jednostavnim kontraforima.

Lokacija: Apatovec
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1781
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Save

Crkva sv. Save izgrađena je na travnatoj parceli u središtu grada Križevaca na mjestu bivšeg ugaonog bastiona na kojem je oblikovan manji trg. Jednobrodna je građevina užeg poligonalnog svetišta orijentirana istok-zapad. Pročelje je klasicističkih stilskih karakteristika sa zvonikom u središnjoj osi. U unutrašnjosti ističe se Ikonostas koji je 1938. godine izradio Miljenko Gjurić. Pravoslavna crkva sv. Save izgrađena je 1904. godine prema nacrtu Odsjeka za građevinarstvo zemaljske vlade. Spada u red značajnih spomenika s početka 20. stoljeća u Križevcima i okolici.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1904. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4820
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Vida

Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s kvadratno zaključenim svetištem uz koje se nalazi sakristija i zvonikom uz glavno pročelje. Crkva je gotička i barokizirana. Od gotičkih arhitektonskih elemenata preostali su dovratnici glavnog pročelja te ulaza u sakristiju, križni svod svetišta koji počiva na konzolama geometrijskih oblika, trijumfalni luk te zidna kustodija u svetištu. Lađa je natkrivena drvenim stropom. Inventar je većim dijelom iz 17. i 18. stoljeća.

Lokacija: Sveta Helena
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0547-1969.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Crkva je rijedak primjer dvobrodne sakralne arhitekture romaničkog porijekla dograđene u gotičkim oblicima krajem 15.st. Izgradnja dvobrodne crkve pravokutnog tlocrta s užim poligonalno zaključenim svetištem poduprtim kontraforima i oktogonalnim zvonikom pred glavnim pročeljem može se pratiti od romanike, preko gotičke faze kraja 15.st. te intervencija 18.i 19.st. Ima vrijedan barokni inventar.

Lokacija: Donja Glogovnica, Donja Glogovnica 101
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2215
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Velikomučenika Georgija

Crkva je građena polovicom 18. stoljeća. Pravokutnog je tlocrta sa izduženim polukružnim svetištem i trokatnim zvonikom na ulazu. Nadsvođena je češkim kupolastim svodovima na širokim pojasnicama koji leže na jakim pilastrima skošenih uglova. Pročelja su raščlanjena plitkim pilastrima, a pročelja zvonika, koji je izvorno imao umjesto postojeće šiljate kape baroknu lukovicu, raščlanjena su plitkim horizontalnim i okomitim rubnim lezenama. Nad bočnim ulazom nalazi se trijem sa dva zidana stupa i dvostrešnim krovićem.

Lokacija: Vojakovac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2500
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Glavni oltar u crkvi sv. Florijana

Kasnobarokni glavni oltar kapele Sv. Florijana u Križevcima s rokoko motivima jedan je od rijetkih drvorezbarenih polikromiranih oltara s oltarnom slikom značajnijeg baroknog slikara Ivana Rangera (1700.-1753.), te proširuje njegovog umjetnički opus zastupljen pretežno iluzionističkim zidnim slikarstvom.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1735. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5067
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Gradski muzej Križevci – muzejska građa

Muzej, osnovan sa željom da javnosti približi i prezentira bogatu i vrijednu povijest grada i okolice, smješten je u kući Karas, jednoj od najstarijih građanskih kuća u gradu. Ministarstvo kulture donijelo je rješenje o upisu u Registar za Zbirku razglednica, Zbirku arhivskih dokumenata, Sakralnu zbirku, Zbirku političkog života, Arheološku zbirku i Zbirku oružja. Za preostalu građu Muzeja proglašenu kulturnim dobrom rješenjem o registraciji RZG-181/1977. u tijeku je postupak usklađivanja predmetnog rješenja s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-5241
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Gradsko groblje u Križevcima

Gradsko groblje u Križevcima urbanistički je važan akcent oblikovanja gradske strukture u njegovom sjevernom dijelu. Pejzažno-arhitektonska interakcija zelenog šimšira i nadgrobnih spomenika karakteristična je za prijelaz stoljeća pri formiranju gradskih groblja u kontinentalnoj Hrvatskoj. Posebno se ističu tzv. „Židovske arkade“, koje svojom veličinom i oblikovanjem svakako dominiraju memorijalnom cjelinom i važan su spomen židovskoj zajednici u Križevcima.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: memorijalna baština
Vrijeme nastanka: 19. god. do 20. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5482
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Hrvatski narodni dom

Hrvatski narodni dom Križevci
Hrvatski narodni dom Križevci

Zgrada Hrvatskog narodnog doma smještena je u središtu Križevaca, na Trgu I. Mažuranića. Građena je prema projektu arhitekta Stjepana Podhorskog na mjestu stare čitaonice od 1913-1917. godine. Namjena objekta bila je na jednome mjestu okupiti različite društvene i kulturne djelatnosti grada. Raznovrsnost unutrašnjeg sadržaja svoj izraz dobiva i u eklektičkom oblikovanju eksterijera. Hrvatski narodni dom jedan je od nekoliko važnih spomenika historicizma i secesije kojima je u gradu svoj trag ostavio poznati arhitekt Stjepan Podhorsky.

Lokacija: Križevci, Trg Antuna Nemčića
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1913. god. do 1917. god.
Autor: Stjepan Podhorsky

Oznaka kulturnog dobra: P-4822
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inkunabule i knjige 16. i 17. stoljeća

Knjižnica Križevačke biskupije u Križevcima ukupno sadrži 10667 djela, 50 naslova periodike i zemljopisne karte. Iznimno je važna jer se u njoj nalaze i neke vrlo vrijedne i rijetke hrvatske knjige. Inkunabule i knjige 16. i 17. stoljeća dio su knjižničkog fundusa i broje tristo osamdeset i šest naslova.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 15. st. do 17. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4804
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar crkve Majke Božje Koruške

Inventar se sastoji od glavnog oltara Sv. Marije, bočnih oltara Krunjenja Marijina i Poklonstva kraljeva, škropionice, ispovjedaonice, četiri drvene plastike (Sv. Mihaela, Sv. Jakova i dva starozavjetna proroka), viseće stropne svjetiljke, visećeg kandila, dva moćnika u vitrinama, šest svijećnjaka i pil s kompozicijom Pieta. Pretežni dio inventara pripada baroknom stilskom razdoblju. Među njima se ističe glavni oltar iz druge polovice 18. stoljeća i bočni oltari koji su rijedak primjer slika-retabla u našim krajevima. Pil iz 1674. godine jedan je od malobrojnih sačuvanih pilova uklopljenih u crkveni prostor.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5414
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar crkve sv. Križa

Inventar se sastoji od glavnog oltara sv. Križa, 6 slika (Bogorodica s djetetom, sv. Ivan Nepomuk, Dvadesetpet svetih mučenika, Smrt sv. Franje Ksaverskog, Martirij sv. Erazma, Krvavi sabor u Križevcima), dva svijećnjaka i podnos za ampule. Najveću vrijednost inventara ima glavni oltar Sv. Križa. Oltar je nastao 1756. godine i vjerojatno je posljednje djelo kipara F. Robbe. Predstavlja novi oblik retabla kojeg grade dekorativni elementi: okvir razlomljen u volute i draperija s baldahinom. Robba dekorativnim elementima oblikuje djelo arhitektonskog karaktera.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.
Autor: Francesco Robba

Oznaka kulturnog dobra: Z-5374
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar crkve sv. Marije

Inventar se sastoji od četiri oltara, dva relikvijara u vitrinama, krstionice, škropionice, procesijskog kipa Madone na tronu sa nosilima, dva stojeća svijećnjaka, dvanaest plastika, četiri kaleža, pokaznice, moćnika obliku pokaznice, kasnobaroknog kandila, kotlića za posvećenu vodu, dva bidermajerska kandila, tri kazule, ciborija i pacifikala. Brojnost predmeta i veliki raspon u njihovim stilskim obilježjima dokazuju važnost i dugo postojanje objekta u prostoru i vremenu.

Lokacija: Donja Glogovnica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5309
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kamena plastika „Barbarica“

Kamena figuralna plastika s prikazom sjedeće antropomorfne figure dio je većeg, vjerojatno ugaonog kamenog bloka. Nalazi se uzidana u podrumski zid tradicijske građevine u Gornjoj Glogovnici. Figura ima ukrštene ruke položene u krilo i noge povijene u sjedeći položaj. Oblikovanje je jednostavno, bez detalja, izraženo voluminoznošću tijela i udova. Površinska obrada gotovo je u potpunosti izgubljena zbog teških oštećenja abrazijom. Na središnjem dijelu torza, u plitkom reljefu, isklesan je dvostruki križ (crux gemina). Po stilskim karakteristikama, kao i po motivu dvostrukoga križa, gornjeglogovnička plastika čini cjelinu sa spolijama ugrađenim u Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije te u župni dvor u Donjoj Glogovnici. Istoj grupi kamene plastike pripada i fragment ljudske glave koji se nalazi u Gradskom muzeju u Križevcima, dopremljen s glogovničke crkve. Pretpostavlja se da figuralna plastika „Barbarica“ prikazuje člana reda Vitezova sv. Groba Jeruzalemskog – sepulkralaca kojima se pripisuje i najstarija faza glogovničke crkve. Kamenu plastiku mještani nazivaju prema toponimu „Barbarica“, na kojemu je pronađena.
Kamena plastika iz Gornje Glogovnice čineći cjelinu sa spolijama uzidanim u Župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i župni dvor u Donjoj Glogovnici, te skulpturom koja se čuva u Gradskom muzeju Križevci, predstavlja jedan od najvažnijih primjera romaničke skulpture na području kontinentalne Hrvatske.

Lokacija: Gornja Glogovnica
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 12. st. do 13. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6620
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kanonička kurija, J. Račkog 17

Kurija oblikovno odražava utjecaj kasnobarokne stambene arhitekture, ali i arhitektonskog oblikovanja prve polovice 19. stoljeća kada je sagrađena. Pripada značajnim, u velikoj mjeri u izvornom obliku sačuvanim profanim građevinama na području grada. To je slobodnostojeći objekt pravokutnog tlocrta s naknadno prigrađenim dvorišnim aneksom. Unutarnji prostor organiziran je oko središnjeg hodnika uz koji su s obje strane smještene prostorije. Kat ponavlja prostornu organizaciju prizemlja. Ulično pročelje je koncipirano simetrično na obje etaže i rastvoreno sa 7 prozorskih osi. Završava višestruko profiliranim vijencem.

Lokacija: Križevci, J. Račkog 17
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3549
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Katedrala sv. Trojice

Kompleks nastaje adaptacijom franjevačkog samostana s crkvom 1802., a zatim 1817. prema nacrtima Bartola Felbingera u duhu klasicizma. Biskupski dvor između 1841. i 1845. dobiva novo reprezentativno klasicističko pročelje, a 1846. obnovljena je i crkva, krajem 19.st. pregrađena pod vodstvom H.Bollea u neogotičkim oblicima. Tlocrtno je u obliku latinskog križa, a oslik unutrašnjosti djelo je vodećih hrvatskih umjetnika tog vremena – C.Medovića, I.Tišova, B. Čikoša-Sesije, F.Kovačevića i J.Bauera.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. god. do 19. god.
Autor: Bartol Felbinger; Bela Csikos Sesia; Celestin Medović; Herman Bolle; Ivan Tišov

Oznaka kulturnog dobra: Z-1901
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kuća Oštrić, I. Zakmardija 19

Poluugrađena stambena jednokatnica s podrumom sagrađena je tijekom prve polovice 19. stoljeća, ali s još prisutnim značajkama kasnobaroknog oblikovanja. Pravokutnog je tlocrta sa stubišnin rizalitom na dvorišnoj strani. Ulaz je kroz vežu koja vodi do dvorišta, svođene plitkim segmentnim svodom i smještene bočno uz južni rub parcele. Prostorije u unutrašnjosti raspoređene su obostrano oko središnjeg hodnika svođenog segmentnim svodom. Prostorna organizacija ponovljena je na katu. Glavno pročelje raščlanjeno je sa 8 prozorskih osi i zaobljenim ulaznim otvorom veže. Horizontalna raščlamba postignuta je pomoću dva istaka od kojih gornji spaja niz prozorskih otvora na katu.

Lokacija: Križevci, I. Zakmardija 19
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3548
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturno – povijesna cjelina Križevci

Jedno od najstarijih povijesnih naselja na prostoru između Save i Drave. Nastaje ujedinjenjem srednjovjekovnog Donjeg i Gornjeg grada proglasom Marije Terezije iz 1752. godine. Donji grad je županijsko središte u 12. stoljeću, a od 1252. privilegirani banski pa zatim slobodan kraljevski grad. Pravo izgradnje bedema stječe početkom 15. stoljeća što će u bitnom odrediti njegovu prostornu organizaciju. Gornji grad, kolonizatorsko naselje longitudinalnog tipa, osnovao je ban Stjepan 1252. godine. Povijesnu sliku naselja bitno određuju bivši pavlinski te augustinski samostan, Crkva sv. Križa te kvalitetna graditeljska baština od kraja 18. do početka 20. stoljeća.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 13. st.

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0742-1985.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kurija Zdenčaj

Kurija Zdenčaj smještena je na sjevernom rubu naselja Veliki Raven, neposredno uz prometnicu koja ga povezuje s Donjim Dubovcem. Građevina je samostojeća katnica zidana opekom, natkrivena jednostavnim dvostrešnim krovištem. Današnji korpus nastao je prigradnjom bočnog krila starijoj pravokutnoj građevini, čime se formira konačna tlocrtna dispozicija u obliku slova „L“. Kurija se nalazila u vlasništvu plemićke obitelji Zdenčaj, čiji je najpoznatiji član bio Nikola pl. Zdenčaj (1775-1854), istaknuti hrvatski pravnik i političar koji je rođen u Ravenu u kojem je proveo veći dio života. Graditeljske faze kurije Zdenčaj moguće je samo relativno datirati. Kako je razvidno, elementi konstrukcije pokazuju da je ona nastala u dvije različite građevne faze. Starija građevina, orijentirana prema glavnoj prometnici, nekad je imala ulaz na začelju, a građena je vjerojatno u drugoj polovici 18. st. U prvim desetljećima 19. st., za vrijeme Nikole Zdenčaja, dograđeno je postojeće sjeverno krilo, a tad je i glavni ulaz premješten na produženo sjeverno pročelje dvorca. Tijekom 20. stoljeća kurija Zdenčaj služila je kao sjedište općine, stambeni prostor, mjesni ured i škola, za čije su potrebe obavljani popravci i adaptacije. Tijekom navedenih preinaka uništeni su elementi stilske obrade pročelja i interijera, a tada je dograđena i pomoćna građevina na jugoistočnom rubu istočnog pročelja. Od 2000. godine kurija se napušta što pogoduje daljnjem propadanju. Unatoč oštećenjima na konstrukciji, pročeljima i interijeru, te nestanku svakih elemenata nekadašnje parkovne arhitekture, kurija Zdenčaj, uz dvorac Erdödy u Gornjoj Rijeci, jedini je sačuvani objekt barokne ladanjske arhitekture križevačko-kalničkog područja.

Lokacija: Veliki Raven
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5359
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi sv. Barbare

Orgulje u župnoj crkvi sv. Barbare djelo su križevačke radionice orgulja Josip Erhatić i sin iz 1905. godine, te su najveće po broju registara s mehaničkom registarskom i svirnom trakturom. Imaju devet registara raspoređenih na jedan manual i pedal. Opseg manuala je C-P, a pedala C-d1. Predstavljaju primjer srednjeg liturgijskog instrumenta s početka 20. stoljeća, nastao u jednoj maloj radionici orgulja izvan velikih središta.

Lokacija: Carevdar
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1905. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5022
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi sv. Margarete

Orgulje u župnoj crkvi sv. Margarete djelo su križevačke gradionice orgulja Josip Erhatić i sin iz 1910. godine, te su na području Sjeverne Hrvatske jedine preostale orgulje ovog graditelja sagrađene s pneumatskom registarskom i svirnom trakturom. Imaju sedam registara raspoređenih na jedan manual i pedal. Opseg manuala je C-P, a pedala C-d1. Jedina intervencija na ovim orguljama je Majdakov dodatni pedalni registar 16-stopni Subbass. Predstavljaju primjer malog liturgijskog instrumenta s početka 20. stoljeća nastao u jednoj maloj gradionici orgulja izvan velikih središta.

Lokacija: Gornji Dubovec
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1910. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5020
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakralni inventar crkve sv. Jurja

Inventar crkve sv. Jurja u Đurđicu barokni je inventar obnovljen u klasicističkom duhu tijekom druge polovice 19. stoljeća (oko 1880.). Posebnu vrijednost predstavlja oltar sv. tri Kralja, djelo križevačkog kipara Stjepana Severina iz 1743. godine, koji izražava sva obilježja visokog baroka. Po svom značaju i vrijednosti inventar zauzima visoko mjesto u kontekstu djelovanja stolarskih i kiparskih radionica križevačkog kraja i prigorja, tijekom 18. stoljeća.

Lokacija: Đurđic
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5069
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakristijski ormar u crkvi sv. Ane

Sakristijski drveni ormar svojom veličinom zauzima cijelu nišu sakristije, prema čijim dimenzijama je bio i izrađen u 18. stoljeću. Kompozicija ormara sastoji se od dvije glavne zone: baze ili donjeg nosivog dijela te gornjeg dijela koji je podijeljen na tri dijela. Završetak ormara dodiruje svod i prati njegovu zakrivljenost. Barokni sakristijski ormar župne crkve sv. Ane u Križevcima svojom monumentalnošću i kvalitetom izvedbe vrijedan je primjer stvaralaštva 18. stoljeća.

Lokacija: Križevci
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4797
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Ulica Franje Markovića 57

Zidana prizemnica zabatom okrenuta prema ulici. Zabatno pročelje rastvoreno je s tri prozora u prizemlju i jednim u tavanskoj zoni. Građevina je djelomično podrumljena. Predstavlja tipični primjer poluurbane arhitekture koja je izvorno karakterizirala izgradnju cijele ulice i jedan je od rijetkih sačuvanih, pogotovo u njezinom sjevernom dijelu. Građena je u prvoj polovici 19. st.

Lokacija: Križevci, Ulica Franje Markovića 57
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0791-1990.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Bjelovaru
Kontakt adresa KO: Trg E. Kvaternika 6, 43000 Bjelovar

Telefon: 043/ 221-040

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska