Kulturno-povijesne znamenitosti Krapine

  Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Krapine. Kulturno-povijesnu baštinu na području Krapine sačinjava 36 kulturnih dobara. 13 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 5 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 3 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji knjižnična građa, 2 dobra pripadaju kategoriji muzejska građa, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji tradicijski obrti, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, a 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština.

Sve znamenitosti Krapine – kulturna i povijesna baština grada Krapine:

Arheološko nalazište “Hušnjakovo” s parkom krapinskog pračovjeka

Arheološko nalazište “Hušnjakovo” s parkom krapinskog pračovjeka nalazi se na lokalitetu Hušnjakova brda u Krapini. Obilazak lokaliteta započinje ulaskom u zgradu „Muzeja krapinskih neandertalaca“ a nastavlja se šetnicom kroz šumu -park koja vodi do nalazišta neandertalaca: polupećine Hušnjakovo, otkrivene i istražene 1899. g. pod vodstvom prof. Krambegera. U 2. pol. 20 st., u parku su postavljene statue neandertalca te skulpture pleistocenskih životinja čiji su ostaci nađeni u poluspilji. Autor svih skulptura, napravljenih prema rekonstrukciji dr. sc. M. Maleza, je kipar S. Tucaković. Autori muzejskog projekta i postava su arhitekt Ž. Kovačić i paleontolog J. Radovčić.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 30000 god.p.n.e.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3919
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište “Vukšićev breg”

Arheološko nalazište „Vukšićev breg“ nalazi se na brijegu iznad današnje Krapine, sjeveroistočno od rječice Krapinčice, uz državnu cestu D1, nedaleko zaštićenog kulturnog dobra, srednjovjekovne utvrde „Stari grad u Krapini“ (Z-4061).
Otkriven je početkom 2012. g. prilikom ručnog iskopa jame za bunar. Pri iskopu, na cca 0,6 m ispod humusa, naišlo se na arheološki kulturni sloj koji je sadržavao mnoštvo keramičkih ulomaka, životinjskih kostiju, ostataka podnice (?) i kućnog lijepa. Na osnovu kronološke i tipološke klasifikacija pronađenog arheološkog materijala, lokalitet se može datirati u 15. st.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4270
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Majke Božje Jeruzalemske

Crkva Majke Božje Jeruzalemske s reprezentativnim cinktorom smještena je na brijegu Trški Vrh nad Krapinom. Sagrađena je u razdoblju od 1750-1752. prema projektu Josipa Javornika. Pripada tipu četverolisnih crkava koje potječu od čeških graditelja Dientzenhofera. Unutarnja organizacija očituje se u jednom prostranom traveju, dubokom svetištu, plitkom prostoru bočnih kapela i uskom pjevalištu. Konveksno-konkavno pročelje vertikalno je raščlanjeno pilastrima, a horizontalno vijencima. Crkva je remek-djelo barokne arhitekture opremljena bogatim baroknim oltarima i oslikana visokovrijednim freskama A. J. Lerchingera i kao takva čini svojevrstan „Gesamtkunstwerk“ barokne umjetnosti u Hrvatskoj.

Lokacija: Trški Vrh
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

Autor: Josip Javornik

Oznaka kulturnog dobra: Z-2240
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Jurja

Crkva sv. Jurja smještena je neposredno uz glavnu cestu u naselju Lepajci. Jednobrodna pravilno orijentirana građevina, pravokutne lađe i svetišta s trostranom apsidom, sagrađena je u neogotičkom stilu 1905. g. na mjestu starije kapele. U crkvi se čuva neogotički inventar, rad tirolskih majstora s kraja 19. st.

Lokacija: Lepajci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1905. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2920
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Nikole

Crkva svetog Nikole u Krapini
Crkva svetog Nikole u Krapini

Pravilno orijentirana neogotička građevina sagrađena je od 1901.-1903. g. prema projektu Josipa Vancaša, na blagoj uzvisini u središtu grada, na mjestu starije crkve. Tlocrt čine tri lađe, od kojih je srednja najviša, poligonalno svetište jednake širine kao i glavna lađa, sakristija sjeverno i zvonik južno od svetišta. Kao pandan, na zapadnom su dijelu crkve smještene dvije peterokutne prostorije koje flankiraju predvorje te izlaze iz volumena bočnih lađa. Lađe su svođene križnim svodovima s pojasnicama. Iako je župna crkva sv. Nikole još uvijek na tragu tradicionalnog shvaćanja sakralnog prostora, oblikovanje njenog interijera može se povezati s tada avangardnim utjecajima moderne.

Lokacija: Krapina, Vladimira Nazora
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1901. god. do 1903. god.
Autor: Josip Vrancaš

Oznaka kulturnog dobra: Z-2493
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Dvorac Kulmer

Jednokatna građevina, Dvorac Kulmer (Popovec) smještena je na uzvisini iznad ceste koja vodi kroz naselje Veliku Ves. Ima četiri krila nejednake duljine zbog čega se u središtu nije formiralo pravilno pravokutno dvorište. Unutar triju krila uz vanjske perimetralne zidove nižu se prostorije, dok trijemovi uokviruju dvorište. Unutar južnog krila nalazila se kapela, čiji su tragovi vidljivi i danas. Uz dvorac se prostirao perivoj. Posjed je 1543. g. pripadao župniku po kojem je dobio ime. G. 1608. vlasnik mu je bio F. Sekelja, a kasnije su se izmjenjivali mnogi vlasnici među kojima i Keglevići, Patačići te Oršići, od kojih ga je 1890. g. kupio grof Ljudevit Kulmer.

Lokacija: Velika Ves
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1571
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Dvorac Trnovec

U izvorima Trnovec se prvi put spominje 1588. godine, no današnji je dvorac podignut u 18. st. Tijekom godina pripadao je raznim velikaškim obiteljima, među ostalima Keglevićima, Patačićima i Rukavinama, a u prvoj pol. 20. st. vlasnici postaju obitelj Igalffy iz Beča. U osnovi to je jednokrilni dvorac, podignut na padini brijega tako da je na ulaznoj strani prizeman, a na začelnoj jednokatan. Oko 1800. g. okomito na dvorac prigrađena je pomoćna zgrada, tako da cijeli sklop danas tlocrtno ima oblik slova L.
Plastična obrada pročelja je skromna: na ulaznom pročelju profilirani vijenac, a na začelnom lezene u zoni prvog kata. U dvorcu je do danas sačuvan stari namještaj i povijesni ambijent.

Lokacija: Gornja Pačetina
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1727
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kapela sv. Tri kralja

Ostaci kasnogotičke barokizirane kapele sv. Tri kralja nalaze se na istaknutom položaju na vrhu brda Tkalci, sjeverozapadno od Krapine. Sve do recentnog samourušavanja zvonika početkom 2009. g., kapela je dominirala u svim karakterističnim vizurama na Krapinu. Osamdesetih godina 20. stoljeća kapela je još bila pod krovom, a činilo ju je poligonalno svetište i jednako široki izduženi brod, te zvonik s južne strane. Izvorna kapela sagrađena u drugoj polovini 16. st. imala je prizidan trijem s kamenim stupovima. Nekada se uz kapelu nalazilo groblje. Zanimljiv je nalazak 2000 srebrnih i bakrenih novčića kovanih u 15. i 16. stoljeću zabilježen 1980. g.

Lokacija: Tkalci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3516
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Knjižnica i samostan franjevačkog samostana

Franjevački samostan sagrađen je u 17. st. te se unutar njega u istom stoljeću osniva knjižnica i arhiv. Procjenjuje se da knjižnica broji oko 4000 svezaka. Najvrjednija je Zbirka Rara koja ima ukupno 208 dijela, od čega 3 inkunabule, 101 Croatica, 8 Slovenica i 96 stranih rijetkih djela (uglavnom cinquecentina – knjiga tiskanih u 16. stoljeću). Najstarija i najvrjednija knjiga je „Pitanja o 12 tema odabranih po volji“, tiskana 1475. godine. Uz knjižnicu je i arhiv s ispravama i tekstovima o povijesti i djelovanju samostana iz razdoblja od 17. do 20. stoljeća. Najvažniji dokumenti su Povelja Sigismunda Erdödya kojom se traži da franjevački red osnuje samostan u Krapini te povelja biskupa Benedikta Vinkovića od 7. veljače 1740. godine kojom se izdaje odobrenje za izgradnju samostana.
Knjižnica i arhiv od iznimne su važnosti za povijest ne samo samostana već i grada Krapine i njegove okolice.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5006
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kompleks Keglević, Magistratska 12-14

Zgrade na adresi Magistratska 12-14 dio su nekadašnjeg stambeno-gospodarskog graditeljskog sklopa u vlasništvu obitelji Keglević, a kasnije obitelji Ottenfels. Sklop zatvara čitav gradski blok jer je omeđen s južne strane Uskom ulicom, Starogradskom ulicom sa sjeverne te Magistratskom sa zapadne strane. Obuhvaća tri zgrade – nekadašnju palaču Keglavić (uglovnica na broju 12), gospodarsku zgradu (u dvorištu) i upravnu zgradu (k. br. 14). Građevine ovoga stambeno-gospodarskog kompleksa izgrađene su najvjerojatnije istovremeno, odnosno u veoma kratkom vremenskom razdoblju, počevši od sredine 18. stoljeća. Sklop je smješten ispod srednjovjekovnog burga koji je bio u vlasništvu iste obitelji.

Lokacija: Krapina, Magistratska 12-14
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4716
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturno-povijesna cjelina grada Krapine

Krapina se smjestila u uskoj kotlini uz potok Krapinčicu, na prostoru nastanjivanom već od paleolitika (Hušnjakovo). Prvo stalno naselje formiralo se u brončano doba na lokalitetu krapinskog starog grada. Vlastelinska tvrđava podno koje će kasnije razviti naselje, prvi put se spominje u 12. st.
U urbanističkoj cjelini Krapine, uz posebno naglašene objekte na istaknutim položajima (stari grad, župna i franjevačka crkva), vrijednost ima i longitudinalna organizacija naselja u uskoj dolini (s Magistratskom i Ulicom Ljudevita Gaja, spojenima u Gajevom trgu, te sa Starogradskom i Uskom ulicom na obronku strma brijega) kojom je zadržana srednjovjekovna prostorna koncepcija i urbana matrica naselja.


Nije prvotravanjska šala: >>>Besplatna vožnja vlakom do kraja mjeseca

Najavljen štrajk upozorenja i potpuna obustava autobusnog prometa u cijeloj Hrvatskoj! Provjerite kad neće voziti autobusi >>>Uskoro opći štrajk vozača autobusa


Lokacija: Krapina
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 12. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4182
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kurija Škarićevo, kbr. 137

Drvena jednokatna kurija Škarićevo smještena je na padini obronka, uz cestu prema Krapini. Obitelj Škarica postala je vlasnikom dobra Kolarovec još u 16. st., na kojem se u 18 st. postojeća prizemna pivnica nadograđuje katom s udobnim stambenim prostorijama, čiji je simetričan raspored često korišten koncept u drvenim kurijama i jednokrilnim dvorcima druge polovine 18. st. Na glavnom pročelju do visine sljemena u središnjoj se osi uspinje drveni tornjić pravokutnog presjeka zaključen piramidalnom kapom. Zahvaljujući kvalitetnoj obnovi sačuvala je izvoran izgled vanjštine i interijera, te je reprezentativni primjer drvene kurije 18. st. u Hrvatskom zagorju.

Lokacija: Škarićevo, kbr. 137
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2088
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Muzej krapinskih neandertalaca – muzejska građa

Muzej krapinskih neandertalaca svojom arhitekturom i postavom stoji uz bok poznatim svjetskim muzejima te vrste. Zaštićena muzejska građa obuhvaća Zbirku eksperimentalne arheologije, Geološku zbirku, Paleontološku zbirku, Zbirku skulptura i Zbirku varia.
Zbirka eksperimentalne arheologije sadrži donirane predmete pokojnoga Stjepana Vukovića, osnivača Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin te začetnika eksperimentalne arheologije u Hrvatskoj.
Mineraloška i stijenska građa unutar Geološke zbirke prikazuje geološku prošlost Hrvatskog zagorja, a pojedini predmeti iz zbirke od iznimne su važnosti za tumačenje kamenodobne kulture krapinskih neandertalaca.
Predmeti Paleontološke zbirke potječu s različitih lokaliteta u svijetu te svjedoče o razvoju života na Zemlji od pretkambrija pa sve do kenozoika.
Zbirka skulptura višestruko je važna za Muzej krapinskih neandertalaca jer obuhvaća period od početka uređenja nalazišta krapinskog pračovjeka i parka Hušnjakovo s prvim skulpturama koje su postavljene in situ, pa sve do realizacije novog Muzeja krapinskih neandertalaca u kojem su skulpture sastavni dio priče o povijesti naše planete i ljudskog roda. Skulpture su izradili poznati hrvatski i svjetski umjetnici, poput Vanje Radauša, Stanislava Tucakovića, Ivana Fijolića, Siniše Majkusa, Elisabeth Daynes, i dr.
Zbirka Varia Muzeja krapinskih neandertalaca sadrži raznovrsne predmete koji su većinom izloženi u novome stalnom postavu Muzeja te dokumentiraju i prezentiraju različita povijesna i geološka razdoblja.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-3805
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi sv. Marije Jeruzalemske

Orgulje u crkvi na Trškom Vrhu do danas su dobro sačuvane. Prema kronici iz 1761. g. sagradio ih je poznati majstor iz Graza, Antun Roemer. Imaju 12 registara, jedan manual i pedal. Mehaničkog su sustava s povlačnicama. Dva trodijelno komponirana prospekta povezuje rešetka ukrašena kartušom s Marijinim monogramom. Tornjevi su ukrašeni zavjesama i rokoko ornamentima, a na kućištu je smješten orkestar od 14 anđela što sviraju. U istoj kronici koja spominje graditelja, spominje se i ime slikara F. Krasinga koji je obojio i pozlatio kućište, a pretpostavlja se da je bogatu ornamentiku izradila rogatečka radionica A. Mersija. Orgulje su specifičnog izgleda, velike akustičke i likovne vrijednosti.

Lokacija: Trški Vrh
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1761. god.
Autor: Antun Roemer

Oznaka kulturnog dobra: Z-7
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi sv. Nikole

Orgulje sa 16 registara, 2 manuala i pedalom 183. su opus tvrtke Heferer, djelo Ferdinanda Heferera iz 1903. godine. Orgulje su vrijedan spomenik kulture velikog zvukovnog raspona, dostatne za crkveni prostor. Izum tvrtke Heferer, registar okarina 4 ovdje je prvi puta ugrađen. Jednako je prisutan i registar baritonflöte, također izum tvrtke. Orgulje su najveći i najznačajniji instrument orguljaške radionice Heferer s početka 20. stoljeća. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Tvrtka Heferer restaurirala ih je 2007. godine.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1903. god.
Autor: Ferdinand Heferer

Oznaka kulturnog dobra: Z-5441
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Oruglje u crkvi samostana sv. Katarine

Orgulje s 10 registara, 1 manualnom i pedalom tvrtke Josip Brandl iz Maribora građene su prije 1895. god. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-f. Pretpostavlja se da su najranije djelo J. Brandla u Hrvatskoj. Orgulje su dobre i lijepa zvuka iako bez veće umjetničke vrijednosti. Na visokom postolju uzdiže se prospekt tektonskoga tipa s dva snažna tornja na bokovima i uvučenom spojnicom podijeljenom na tri polja sa sviralama. Pilastri na visokim bazama, istaknuti profili, snažna trabeacija ormara, te jaki obrati u vijencu postolja, karakteristike su ovoga, u dekoraciji skromnoga kućišta. Kućište je prebojano smeđe s pozlaćenom plastičnom dekoracijom.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 19. st.
Autor: J. Brandl

Oznaka kulturnog dobra: Z-4218
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Park skulptura Ja

Park skulptura u šumi Josipovac, neposredno uz nalazište pračovjeka na brdu Hušnjakovo, rezultat je djelovanja umjetničke kolonije Forma Prima u razdoblju od 1976. do 1982. g., čiji je cilj bio popularizirati nalazište i istovremeno suvremenim kiparima omogućiti umjetničko izražavanje nadahnuto vremenima kada je na ovom prostoru živio krapinski pračovjek. Skulpture posjeduju umjetničku vrijednost objedinjujući redukciju oblika i simboliku koja se elementarno veže uz arheološko nalazište. Osim što ukazuju na raznolikost individualnih pristupa u umjetničkoj realizaciji, skulpture i cijeli park predstavljaju jedinstven primjer muzeja suvremenih drvenih skulptura na otvorenom u Hrvatskoj.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 1976. god. do 1982. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3865
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

POU Krapina, Galerija grada Krapine, muzejska građa

Djelovanje Galerije grada Krapine u okviru Pučkog otvorenog učilišta Krapina, usmjereno je k cilju očuvanja, osvještavanja te stvaranja identiteta Krapine s pozicija suvremene umjetnosti. Svojstvo kulturnog dobra utvrđeno je za sljedeće zbirke Galerije: Zbirku skulptura recentnih umjetnika i Zbirku slika recentnih umjetnika koje sadrže skulpture, odnosno slike umjetnika koji su izlagali u Galeriji “Hušnjakovo” i Galeriji grada Krapine te ostavili jedno svoje djelo po vlastitom izboru za fundus Galerije; Zbirku skulptura Vjekoslava Rukljača, donaciju obitelji Rukljač 1999. g. s umjetnikovim skulpturama velikog formata te Zbirku slika Ernesta Tomaševića, predstavnika hrvatske moderne, rođenog u Krapini 1897. godine. Zbirka slika E. Tomaševića otkup je grada Krapine i donacija Galeriji 1995. godine.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-5472
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Povijesna zastava DVD Krapina

Prva zastava DVD Krapina, dimenzija 150×116 cm, načinjena je 1877., dvije godine nakon osnivanja Društva. Pripada tipu pravokutne, civilne kopnene zastave. Tkana je u keper (?) vezu pamučnim nitima u koji su utkani motivi vitica, cvjetova i lišća. Pravilno ritmizirane horizontalne vitice oblikuju polja u kojima su razvedeni lisnati motivi u mat efektu na tri dominantne boje – crvene, bijele i plave. Na sredini hrvatske trobojnice s jedne strane. naslikan je grb Grada Krapine uokviren vijencem i ukrašen zelenom lisnatom dekoracijom, dok sa druge, slična grančasta dekoracija ukrašava natpis Dobrovoljno vatrogasno družtvo u Krapini.
Svečanom izgledu zastave doprinose bujon rese što je uokviruju po svim rubovima i vješto sapete kićanke, postavljene na kutove.
U skladu s povijesnim kontekstom u kojem je nastala, zajedno s načinom obrade tkanine i njenog ukrašavanja, ova zastava je nesumnjivo vrijedan, prije svega povijesni, a onda i umjetnički predmet.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1877. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4897
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Rodna kuća Ljudevita Gaja, Gajeva 12-14

Rodna kuća Ljudevita Gaja u Krapini predstavlja tipični primjer građanske stambene kuće s kraja 18. st. Kuća je prizemnica s podrumom, tlocrtno građena u ključ. Podrumski te djelomično prizemni dio nadsveden je bačvastim svodom sa susvodnicama, češkim svodom i pruskim svodom na traverzama, dok ostatak prizemnih prostorija ima ravni strop. Pročelja su jednostavno oblikovana, glatko ožbukana, sa središnjim plitkim rizalitom na uličnom pročelju, te soklom, istaknutim prozorskim klupčicama i holkelom kao horizontalnim elementima raščlambe. U kući je od 1966. godine smješten Muzej Ljudevita Gaja.

Lokacija: Krapina, Gajeva ulica 12-14
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4904
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakralni inventar ckve Majke Božje Jeruzalemske

Inventar crkve planiran je prema dimenzijama crkve. Autor većine bočnih oltara zajedno sa namještajem, je Antun Mersi iz Rogateca kojemu su ovi radovi jedini opus u Hrvatskoj. Pripadao je lokalnim majstorima, ne odveć vještima u iskazivanju visokog internacionalnog baroknog stila. Glavni oltar i onaj sv. Apostola krasni su monumentalni primjerci zrelog baroka. Autor prvog – gl. oltara je Filip Jakob Straub, a za drugog se pretpostavlja da ga je izradio Josip Straub.
Iz kapela u cinktoru valja izdvojiti Procesijsko prijestolje iz sredine 18. te Gotičku Madonu iz prve pol.15. st
Tijekom stoljeća sakupila su se prilična zbirke liturgijskog ruha i posuđa. Od posuđa su najvrjedniji kaleži iz sredine 18. st., a od liturgijskog ruha bogato broširane tkanine rubljene zlatnim ili srebrnim trakama.
Cjelokupni kompleks zajedno s inventarom čini jedan od najljepših i najočuvanijih primjera Gesamkunstwerka Sjeverne Hrvatske.

Lokacija: Trški Vrh
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.
Autor: autor namještaja; graditelj orgulja; kipar; kipar; kipar; pozlatar; pozlatar; pozlatar

Oznaka kulturnog dobra: Z-6063
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakralni inventar i ostali predmeti franjevačkoga samostana i crkve sv. Katarine

Iz vremena prvotne opreme potječe glavni oltar, nastao od 1665.-1713. godine koji predstavlja najmonumentalnije i najraskošnije oltarno rješenje u ovom dijelu Hrvatske. Sredinom 18. stoljeća crkva se oprema novim oltarima i propovjedaonicom, nastalima donacijama bogatih plemićkih obitelji, dok se oltar sv. Antuna sustavno mijenja i pregrađuje.
Crkva i samostan također obiluju vrijednim i rijetkim primjercima namještaja, od kojih svakako treba istaknuti monumentalnu korsku klupu od 11 sjedala na pjevalištu crkve, barokni samostojeći sat smješten u hodniiku samostana i ispovjedaonicu iz sakristije. Raritet predstavljaju originalne vratnice sakristije, nastale u istom razdoblju kada i glavni oltar i sjeveroistočna ulazna vrata crkve iz 1707. godine.
Samostan posjeduje i brojnu zbirku vrijednog liturgijskog posuđa, koje potječe iz augsburških i bečkih, a dijelom iz domaćih radionica. Najbrojnija je zbirka liturgijskog ruha, no najvećim se dijelom radi o kvalitetnim obrtničkim uratcima bez veće umjetničke vrijednosti.
Na katu samostana nekoliko je prostorija preuređeno u izložbeni prostor, u kojemu su izložene slike, poglavito 18. stoljeća i kipovi.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st. do 20. st.
Autor: J. Brandl – graditelj orgulja; kipar; kipar; kipar – autor gl. oltara (?); slikar; slikar; slikar(i); zlatar; zlatar; zlatar

Oznaka kulturnog dobra: Z-6200
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda i crkva sv. Katarine

Barokna crkva sv. Katarine jednobrodna je građevina s pobočnom poligonalnom kapelom i postrance smještenim zvonikom. Na glavnom pročelju su kasnorenesansni portal s grbom donatora, sunčani sat, zidne slike i kipovi u nišama. Svetište i sakristiju 1738. g. oslikao je Ivan Ranger. Od crkvenog inventara ističe se glavni oltar sv. Katarine, najmonumentalniji retabl iz razdoblja manirizma na području Hrvatskog zagorja. Četverokrilni jednokatni samostan prislonjen uz crkvu ima unutarnje dvorište. Gradnja samostana i crkve započela je 1644. g. U samostanu se nalazi zbirka sakralne umjetnosti i knjižnica utemeljena 1650. g., bogata rijetkim knjigama od kojih su najznačajnije tri inkunabule.

Lokacija: Krapina, Samostanska 3
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1644. god. do 1657. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3485
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Stari grad Krapina

Ostaci utvrđenog grada nalaze se sjeveroistočno od rječice Krapinčice, na brijegu iznad današnjeg naselja. U povijesti se prvi put spominje u 14. st. Najstariji dio grada nastao je na najvišoj točci utvrde, na 270 m n/v. Ispod te jezgre vremenom su bili izgrađeni gospodarski i rezidencijski objekti te dvorska kapela Svetog Trojstva, tj. „Gornja“ i „Donja“ utvrda. Nakon potresa 1775. g. utvrda propada. Danas je pod krovom jedino palas. U njegovoj blizini su ostaci dviju ulaznih kula, bedema te donja gradska vrata. Na vrhu brijega nalazi se sklop zidova i ostaci kule. Tijekom povijesti smjenjivali su se mnogobrojni vlasnici utvrde, među ostalima Ivan Korvin, grofovi Celjski, Keglevići i dr.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4061
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja

Iako je točan početak izrade drvenih igračaka na ovim prostorima nepoznat, zna se da su obrtnici počeli s njihovom prodajom sred. 19. st. Igračke su izrađivali muškarci, i to uglavnom od vrbova drveta, a ukrašavale ih žene geometrijskim ornamentima paljenjem drvene površine. Drvo se nakon sušenja tesalo, a zatim pomoću drvenih i kartonskih predložaka posebnim alatom rezalo i oblikovalo. Izrađivale su se sjekirice, svirale, igračke u obliku ptice na kotačima koji pokreću krila te lusteri koji su bili posebno složene izrade. Lustere su izrađivale žene nižući na konac slamčice te ih vješale o tramove nedaleko petrolejske lampe. Osobita je čast bila ukrašavanje crkve takovim bogatim lusterima.
Vještina izrade tradicijskih dječjih drvenih igračaka upisana je u 2009. godine na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: tradicijski obrti

Oznaka kulturnog dobra: Z-3357
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja je pod zaštitom UNESCO-a!

Povratak na vrh

Zbirka inkunabula iz knjižnice franjevačkoga samostana

Prva inkunabula je šesti dio Biblije iz 1498. godine s komentarima poznatih onodobnih teologa: Nikole de Lyra, Guilelmusa Britonis, Paula Bergensis i Matije Doering. Knjiga sadrži brojne inicjale – grafike otisnute drvorezima. Uvez ove knjige je starijega datuma: drvo presvučeno u ornamentiranu (pregovanu) kožu s utisnutom oznakom: M.L. 1690.
Druga inkunabula (Quaestiones de duodecim quodlibet- Pitanja o dvanaest tema odabranih po volji“ iz 1475. godine) priručnoga formata djelo je bazične teologije sv. Tome Akvinskoga (1225?-1274.), talijanskoga dominikanca, velikoga teologa i crkvenoga naučitelja. Uvez ovoga primjerka je karton presvučen kožom i potječe iz XVII. stoljeća.
Treća inkunabula je priručnik, t.j. zbirka “Primjera” (Liber de exemplis ac similitudinibus rerum iz 1499. godine).

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6163
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zbirka stranih knjiga iz 16. stoljeća

Knjižnica franjevačkoga samostana u Krapini posjeduje Zbirku stranih knjiga 16. stoljeća, koja se sastoji od 85 jedinice (sveska) s 97 naslova (djela) koja su nastala u razdoblju od 1510. do 1600. godine.
Građa iz ove Zbirke obrađuje ponajviše područje teologije, pastorala, filozofije, kršćanske duhovnosti, ali i prava, povijesti, politike, medicinske znanosti i prakse, te gospodarstva i općega obrazovanja. Također je vidljivo da najveći dio ove Zbirke potječe iz kraja 16. stoljeća.
Najveći dio tih tiskovina tiskan je i vjerojatno tamo i nastao, u Pragu, Beču, Kölnu, Wittenbergu, ali i u Krakovu, Budišinu, Jeni, Helmstadtu, Nürnbergu i drugim manje poznatim gradovima njemačkoga govornoga područja.

Lokacija: Krapina
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6167
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada Magistrata, Magistratska 30

Zgrada najreprezentativnijeg pročelja u središtu grada Krapine izvorno je bila zatvorenog pravokutnog tlocrta kojemu su početkom 19. st. s ulične strane dodane arkade, te kratko južno krilo s dvorišne strane. Današnji izgled neobaroknih stilskih karakteristika dobiva nakon obnove stare zgrade srušene u potresu 1775. god. i kasnijih adaptacija manjeg opsega. Arkadni trijem svođen je polukupolastim svodovima, unutrašnjost u prizemlju češkim kapama, a na katu su ravni stropovi na drvenom gredniku. Pročelje je obojano u dva tona – osnova je u boji opeke, dok su dekorativni elementi koji nose obilježja neobaroka istaknuti bijelom bojom.

Lokacija: Krapina, Magistratska 30
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-4442
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada Osnovne škole “Ljudevita Gaja”, Trg Stjepana Radića 1

Osnovna škola „Ljudevita Gaja“, Trg Stjepana Radića 1, nalazi se u središtu grada Krapine. Zgrada je sagrađena u secesijskom stilu. Pročelje s dva glavna ulaza dekorativno je naglašeno arhitektonskom plastikom i ritmičnom izmjenom prozora. Oba ulaza imaju polukružni nadvoj, a ranije su služili za odvojeni ulazak dječaka i djevojčica, sa reljefno unesenim istoimenim natpisima. Pročelje cijele građevine obogaćeno je ritmičkom izmjenom pravokutnih dvokrilnih i trokrilnih prozora sa nadsvjetlima, te ukrasnim okruglim medaljonima u zoni ispod krovnog vijenca na glavnom pročelju. Oko 1970. g. izvršene su adaptacije prema dvorištu, dograđena je sportska dvorana i povećan je funkcionalni prostor.

Lokacija: Krapina, Trg Stjepana Radića 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-3510
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada Sučić, Ivana Rendića 1

Stambeno-poslovna zgrada u Rendićevoj ulici slobodnostojeća je jednokatnica pravokutnog tlocrta građena od opeke. Glavno pročelje okrenuto na ulicu raščlanjeno je s pet prozorskih osi, a u sredini se nalazi balkon sa željeznom ogradom. Prizemlje je svođeno češkim svodovima dok je stropna konstrukcija kata drveni grednik. Krovište je dvostrešno s poluskošenim zabatima, pokriveno utorenim crijepom. Zgrada je sagrađena početkom 19. st., a njena tlocrtna dispozicija unutarnjeg prostora, oblikovanje pročelja i konstruktivni oblici svodova ukazuju na pojednostavljene elemente klasicističke arhitekture toga vremena

Lokacija: Krapina, Ivana Rendića 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4443
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada u Magistratskoj 35-37 (stari broj 33)

Stambena zgrada u Magistratskoj 35-37 (stari broj 33) visoka je prizemnica s podrumom, tlocrtno u obliku slova „U“. Građena je 20-ih godina 19. stoljeća te konstrukcijski i oblikovno pripada tipu građanske stambene arhitekture početka 19. stoljeća. Unatoč recentnim dogradnjama s dvorišne strane, u prednjem je dijelu sačuvala izvorne konstrukcijske elemente, a adekvatnom sanacijom pročelja moguć je povrat u prvobitno stanje, što joj daje urbanističko-ambijentalnu i arhitektonsku vrijednost.

Lokacija: Krapina, Magistratska 35-37
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5338
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Magistratska 15

Ugrađena jednokatnica pravokutnog tlocrta, sagrađena početkom 19. st., orijentirana je istočnim pročeljem na Magistratsku ulicu. Ulično je pročelje raščlanjeno u jedanaest prozorskih osi s prozorima u ravnini zidnog plašta. Srednji je dio zgrade istaknut plitkim rizalitom. Kordonski vijenac u obliku glatke trake u žbuci dijeli zonu prizemlja od zone prvog kata. Dvije kolne veže vode u dvorište. Zgrada je građena opekom. Stropna konstrukcija je drveni grednik s ravnim podgledom. Podrum i prizemlje su svođeni češkim svodovima. Južna veža je svođena bačvastim svodom. Krovište je dvostrešno, pokriveno glinenim crijepom.

Lokacija: Krapina, Magistratska 015
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5378
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Magistratska 37

Visokoprizemna uglovnica L tlocrta građena je početkom 17. st. kao plemićka kurija gospodarsko-stambene namjene. Na pročelju koje gleda na Magistratsku ulicu otvara se s devet, a na Krambergerovu s deset nejednakih prozorskih osi. Značajnije je zapadno dvorišno pročelje sa širokim glavnim ulazom koji na zaglavnom kamenu ima uklesanu god. 1615. Na dvorišnoj strani sjevernog krila nalazi se drvena zatvorena veranda. U unutrašnjosti zgrade pregrađena je bačvasto svođena veža i zazidana dva luka arkada na prvom katu. U zgradi je od 1801. g. bila smještena prva tvornica kamenine u Hrvatskoj. U doba Ilirskog preporoda, 29.8.1841. u njoj je održana prva kazališna predstava na hrvatskom jeziku.

Lokacija: Krapina, Magistratska 037
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5009
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Magistratska 6

Ugrađena jednokatnica tlocrta u obliku slova “L” orijentirana zapadnim pročeljem prema ulici, sagrađena je 30-ih godina 19. st.. Ulično je pročelje raščlanjeno sa šest prozorskih osi prozorima u ravnini zidnog plašta. U prizemnoj se zoni otvori nalaze u osi prozora gornje etaže. Ulaz u zgradu ima dovratnik sa segmentnim nadvojem. Završni vijenac je profiliran. S dvorišne se strane nalazi zidana galerija. Zgrada je građena opekom. Prostorije u prizemlju presvođene su češkim i pruskim svodovima, u dvorišnom krilu bačvastim svodom. Prozorske su niše skošene i završavaju segmentnim nadvojem. Stropna konstrukcija je drveni grednik. Krovište je dvostrešno, pokriveno glinenim crijepom.

Lokacija: Krapina, Magistratska 006
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5311
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Magistratska 8

Ugaona jednokatnica u obliku slova L zapadnim pročeljem orijentirana prema Magistratskoj, a sjevernim prema Uskoj ulici. Zapadno pročelje raščlanjeno je s tri prozorske osi. Jednostavno profilirani kordonski vijenac dijeli zonu prizemlja od zone prvog kata. Oko prozora se proteže glatka traka u žbuci. Završni vijenac je u obliku holkela. Prostor prizemlja svođen je pruskim i češkim svodovima. Stropna konstrukcija je drveni grednik s ravnim podgledom. S dvorišne se strane u prvom katu nalazi otvoreni drveni ganjčec. Krovište je dvostrešno, pokriveno utorenim crijepom. Zgrada je građena sedamdesetih godina 19. stoljeća.

Lokacija: Krapina, Magistratska 008
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5515
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Župni dvor

Župni dvor sagrađen je u drugoj polovini 18. st. na uzvisini uz župnu crkvu sv. Nikole. Katnica s podrumom, građena od opeke i kamena, pravokutnog tlocrta, s glavnim pravilno raščlanjenim pročeljem okrenutim prema jugu. U središnjoj je osi portal u plitko istaknutom rizalitu zaključenom u obliku trokutnog zabata. S obje strane središnjeg hodnika nižu se prostorije, povezane s ulazom kratkim stubištem, dok se onim uz začelni zid, penje na kat. Najveća soba, „palača“, nadsvođena je koritastim svodom, oslikanim freskama, dok je većina ostalih nadsvođena češkim kapama. Organizacija i oblikovanje unutarnjeg prostora i pročelja zadržali su stilske karakteristike baroknog klasicizma iz vremena gradnje.

Lokacija: Krapina, Nazorova 3
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3486
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Krapini
Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina

Telefon: 049/ 371-342

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska