Znamenitosti Koprivnice – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu

Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Koprivnice. Kulturno-povijesnu baštinu na području Koprivnice sačinjava 31 kulturno dobro. 14 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, 1 dobro pripada kategoriji knjižnična građa, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, 1 dobro pripada kategoriji memorijalna baština, 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština, a 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti.

Znamenitosti Koprivnice – kulturnu i povijesnu baštinu Koprivnice sačinjavaju:

Arheološko nalazište “Kamengrad”

Na brijegu u Starigradu, Koprivnica, zapadno uz potok Jagnjedovac smješteni su ostaci starog grada Kamengrada, vjerojatno uz srednjovjekovnu prometnicu „via Colomani regis“. Utvrda se spominje od 13. stoljeća,a srušena je u prijeporima posljednjeg vlasnika, grofa Ulrika II. Celjskog i Ivana Hunjadija 1446. godine. Radi se o višeslojnom arheološkom lokalitetu na kojem je pronađeno više nalaza datiranih od prapovijesti, preko antike do ranog i razvijenog srednjega vijeka. Dosadašnjim arheološkim istraživanjima utvrđeno je postojanje istočnog podzida Kamengrada, te 115 srednjovjekovnih ukopa uz pretpostavljeni položaj crkve Sv. Emerika.

Lokacija: Starigrad
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4360
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Presvetog Trojstva

Sagrađena je 1836. godine, dok su radovi obnove vršeni 1967. i 1986. godine. Riječ je o jednobrodnoj građevini pravokutnog tlocrta s polukružno zaključenim svetištem uz koje se na sjevernoj strani nalazi sakristija, a na glavnom zapadnom pročelju zvonik. Natkrivena je dvostrešnim krovom sa crijepom. Prostor broda svođen je češkom kapom oslonjenom na ugaone nosače te oslikanom medaljonima s likovima evanđelista. Isti način svođenja primijenjen je u svetištu. Središnji dio glavnog zapadnog pročelja rizalitno je istaknut u širini zvonika i omeđen lezenama te rastvoren pravokutnim otvorom portala. Stilski pripada klasicizmu.

Lokacija: Reka, Trg Ljudevita Gaja 14
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1836. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3199
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

Crkva Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije na Grantulama

Jednobrodna barokna kapela manjih dimenzija zaključena je poligonalnim svetištem te zvonikom pred pročeljem, prekrivena dvostrešnim krovištem s crijepom, a sagrađena je u prvoj polovici 18. stoljeća. Eksterijer je konačno oblikovan 1933. godine, a u kapeli je sačuvan barokni kip Žalosne Marije oko kojeg je započeta i izgradnja crkve koja je dovršena 1746. godina.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2074
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Sošestvija sv. Duha

Crkva je sagrađena 1793. godine u duhu kasnog baroka. Smještena je uz jugozapadni rubni dio glavnoga gradskog parka. To je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s velikom polukružnom apsidom na istočnoj i s predvorjem na zapadnoj strani. Središnja os glavnog pročelja naglašena je zvonikom. Nadsvođena je češkim svodovljem te je dio unutrašnjosti oslikan. Crkva je obnavljana 1846. i 1893. godine, ali je danas u lošem stanju te joj je nužna obnova.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1793. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-821
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Andrije

Sagrađena je 1835. godine u neogotičkom stilu na mjestu starije kapele spomenute 1700. godine. Kapela je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta manjih dimenzija s užim, poligonalno zaključenim svetištem i zvonikom u središnjoj osi glavnog sjevernog pročelja. Visoki prostor broda nadvišen je stropom, a svetište zvjezdastim svodom. Osvjetljenje unutrašnjosti postignuto je pomoću visokih šiljatolučnih otvora smještenih s obje strane broda. Gotički elementi primijenjeni su pri oblikovanju eksterijera, poput šiljatolučnih prozora ili plitkih kontrafora koji omeđuju glavno pročelje, a prisutni su i na bočnim pročeljima i kutovima poligonalnog svetišta.

Lokacija: Jagnjedovec
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1835. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2760
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Nikole sa župnim dvorom

Crkva se nalazi u središtu grada, a sagrađena je 1657. godine na mjestu starije crkve Blažene Djevice Marije u sklopu franjevačkog samostana. Izduženog je tlocrta s pravokutnim svetištem te sa sakristijom i zvonikom na sjeveroistočnoj strani. Svetište je križno nadsvođeno dok se nad lađom proteže oslikani zrcalni svod. Sačuvan je vrijedan crkveni inventar. Današnja se crkva nalazi u sklopu župnog dvora i ubožnice te je kompleks temeljito restauriran 1892. godine kada je dobio današnji izgled.

Lokacija: Koprivnica, Đure Estera 02
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1675. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-820
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Barokna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Močilama sagrađena je 1700.-1706. godine kao filijalna crkva Sv. Nikole na mjestu starije drvene kapele spomenute u 16. i 17. stoljeću, a župnom crkvom postaje 1983. godine po osnutku tamošnje župe. Župna crkva u Močilama primjer je barokne arhitekture s početka osamnaestog stoljeća i jedan je od značajnih sakralnih objekata hodočasničkog karaktera na koprivničkom području.

Lokacija: Koprivnica, Močile bb
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1700. god. do 1738. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2796
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar franjevačkog samostana i crkve sv. Antuna Padovanskog

Svojom umjetničkom i kulturno-povijesnom vrijednosti Inventar franjevačkog samostana i crkve Sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici svjedoči o prisutnosti i djelovanju franjevaca na prostoru Podravine, te značajno doprinosi kulturnom bogatstvu koprivničkog kraja.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5070
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kompleks franjevačkog samostana s crkvom sv. Antuna

Prvotno smješten na mjestu današnje župne crkve i župnog dvora, samostan je osnovan 1292. godine. Nakon što je napušten u 16. stoljeću, novi se samostan počinje graditi 1675. godine na današnjoj lokaciji unutar zidina tvrđave. Crkva je pravokutnog tlocrta s trostranim svetištem i zvonikom ispred zapadnog pročelja. Uz njezin sjeverni zid prizidana je 1745. godine kvadratna kapela sv. Salvadora u kojoj je sačuvan vrijedan oltar iz iste godine. Crkva je djelomično obnovljena 1989./90. godine.

Lokacija: Koprivnica, Franjevačka 01
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-819
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kuća Malančec, Đure Estera 12

Kuća obitelji Malančec je stambeno – poslovna građanska kuća sagrađena 1902. godine po nacrtima graditelja Gjure Carneluttija. S južne strane je imala uređen vrt, dok se na sjevernoj strani slijepim pročeljem uklapa u ulični niz. Podrumljena je zidana katnica s dvostrešnim krovištem. Zidovi i stropovi prizemlja i kata oslikani su višebojnim uzorcima pomoću šablona, a javljaju se i secesijski višebojni vegetabilni motivi, osobito u reprezentativnijim prostorijama glavnog stubišta, predsoblja i sobe. Sačuvan je kompletan inventar, brojni uporabni predmeti i zbirka umjetnina.

Lokacija: Koprivnica, Đure Estera 12
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1902. god.
Autor: Gjuro Carnelutti

Oznaka kulturnog dobra: Z-2856
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kuća, Đure Estera 19

Kuća je poluurbana jednokatnica, te predstavlja rijedak primjer pučke soliterne izgradnje unutar starije jezgre Koprivnice. Ima pravokutni tlocrt te dvokraki stubišni prostor u obliku slova L. Sagrađena je u 18. stoljeću, a dograđivana tijekom 19. i 20. stoljeća, kada je izvedena i današnja neobarokna fasada. Prema organizaciji stambenog prostora kuća je ruralni tip s većom sobom uz ulicu, središnjom kuhinjom i manjom komoricom.

Lokacija: Koprivnica, Đure Estera 19
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-822
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturno-povijesna cjelina grada Koprivnice

Srednjovjekovno naselje prvi put spomenuto 1272. godine postaje u 17. stoljeću kvadratična renesansna utvrda s ugaonim bastionima. U 18. stoljeću dovršava se organizacija prostora unutar utvrde što će bitno odrediti njen današnji izgled. Djelomična razgradnja zemljane utvrde potiče novi prostorni razvoj grada koji slijedi njene osnovne oblike, donoseći skladno povezan sklop javnih prostora i parkovnih površina. Ostaci zemljanih bedema i opkopa sa zgradom oružane, elementi gradogradnje iz doba baroka s kvalitetnom sakralnom i profanim arhitekturom, te skladan razvoj grada u 19. stoljeću određuju Koprivnicu kao prostor slojevitog graditeljskog nasljeđa.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 13. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2708
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Muzej grada Koprivnice – muzejska građa

Muzej grada Koprivnice
Muzej grada Koprivnice

Muzejski fundus ima više od 20 000 predmeta u odjelima arheologije, etnologije, povijesti i kulturne povijesti, odjelu umjetnina te većem broju manjih zbirki i fondova. Ministarstvo kulture donijelo je novo rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra za Zbirku etnografskoga tekstila, Zbirku antike, Zbirku paleontologije, Zbirku Tomislava Kolumbara, Zbirku Ivana Sabolića i Zbirku Franje Dolenca. Za preostalu vrijednu građu Muzeja zaštićenu rješenjem iz 1974. godine (reg. broj RZG-120-1974) u tijeku je postupak usklađivanja predmetnog Rješenja s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-5986
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi Sv. Nikole

Veće orgulje sa 17 registara, 2 manuala i pedalom, djelo su domaćeg majstora Adama Žuvića. Orgulje su mehaničkog sustava, a građene su polovicom 19 stoljeća. Ormar je komponiran s bočnim tornjevima i pet polja svirala u prospektu. Kanelirani pilastri s korintskim kapitelima uokviruju polja prospekta. Lukovi otvora profilirani su bočnim poljima nizom dijamanata. Nad lukovima bočnih polja dekorativna je školjka uokvirena lisnatim viticama. Kućište je prebojana smeđe imitirajući strukturu drveta. Kapiteli i plastična dekoracija bili su nekada pozlaćeni, danas su bronzirani.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 19. st.
Autor: Adam Žuvić

Oznaka kulturnog dobra: Z-3729
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci gradske utvrde s oružanom

Koprivnička utvrda bila je jedna od važnijih u obrani od Turaka, a ističe se čestim moderniziranjem u skladu s promijenjenim zahtjevima obrane, počevši od renesanse do tipične barokne tvrđave. Zgrada oružane izvorno je bila ugrađena u zemljani bedem nekadašnje tvrđave pored ostataka jugoistočnog bastiona. Sagrađena je između 1583. i 1598. godine u funkciji južnih gradskih vrata s obilježjima renesanse, te izmijenjena kasnijim zahvatima. To je jednokatnica pravokutnog tlocrta s visokim krovištem, glavnim pročeljem orijentiranim prema jugu, a uz sjeveroistočni ugao prigrađen joj je aneks vanjskog stubišta koji povezuje prizemlje s prvim katom.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2642
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sinagoga

Zgrada sinagoge u Koprivnici nalazi se u Svilarskoj ulici. Pravokutnog je tlocrta i orijentirana je u pravcu sjever – jug, glavnim južnim pročeljem okrenutim prema ulici. Sagrađena je 1875. godine. Autor izvedbenih nacrta vjerojatno je bio koprivnički graditelj Ivan Igrić, a izvođač radova graditeljska obitelj Reš. Veće preinake rezultat su adaptacije prema projektu Slavka Löwya 1930. godine kada je uklonjena skulpturalna dekoracija s glavnog pročelja i pojednostavljen interijer. Zgrada pripada trodijelnom tipu sinagoga građenih po uzoru na bečku. Prostrana unutrašnjost podijeljena je željeznim stupovima na tri dijela, od kojih je središnji viši i širi. Nad ulaznim predvorjem nalazilo se pjevalište s orguljama.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1875. god.
Autor: Slavko Löwy

Oznaka kulturnog dobra: Z-3382
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Skup građevina muzeja Podravke, Starogradska bb

Skup građevina muzeja Podravke, koji je nekad bio gradska klaonica, sagrađen je 1892. uz nekoliko dogradnji tijekom 20.st. i primjer je industrijske arhitekture na prijelazu iz 19. u 20.st. u velikoj mjeri sačuvanog izvornog izgleda prvotnih objekata te je povijesno važan za grad Koprivnicu. Svi objekti su prizemni, s iznimkom najstarijeg središnjeg objekta koji djelomično doseže visinu od jednog kata.

Lokacija: Koprivnica, Starogradska bb
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1892. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2641
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Stara bolnica s kapelom sv. Florijana i pilom trpećeg Krista

Bolnica je sagrađena 1875. godine na mjestu bivšeg groblja sv. Lucije čime je postavljen temelj današnjem većem bolničkom kompleksu. Sa zapadne strane prigrađena je 1891. godine s bolnicom spojena kapela sv. Florijana te uz nju postavljen pil, nakon što su brigu o njezi bolesnika preuzele sestre milosrdnice. Kompleks bolnice proširen je gradnjom posebnog objekta za ubožnicu 1894. godine, paviljona za zarazne bolesti 1909. te za duševne bolesnike 1913. godine. Stara bolnica je jedan od rijetkih sačuvanih objekata javne namjene s kraja devetnaestog stoljeća te s istovremeno sagrađenom kapelom sv. Florijana i baroknim pilom Trpećeg Krista predstavlja vrijednu građevnu cjelinu grada Koprivnice.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1875. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2643
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tvornica kemijske industrije i spomen područje “Danica”

Logor „Danica“ je prvi koncentracioni logor na području Hrvatske koji je utemeljen u travnju 1941.(28.04.) vrlo brzo nakon proglašenja „NDH“ 10. 04. 1941. Logor je bio smješten u prostorije nekadašnje kemijske tvornice kraj Koprivnice. Logor „Danica“ bio je sabirni tip logora u koji su transportirani antifašisti, Židovi, Srbi i ostali koje su vlasti NDH smatrale nepoćudnim i neprijateljskim elementom. Računa se da je u logoru bilo oko 5.600 ljudi koji su kasnije bili odvođeni u logore za istrebljenje (Jasenovac, Jadovno, Auschwitz). Logor je ukinut u jesen 1942. Spomen područje „Danica“ ima povijesno – memorijalnu vrijednost vezanu uz žrtve fašističkog režima tijekom II. svjetskog rata.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: memorijalna baština
Vrijeme nastanka: 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3828
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zbirka starih i rijetkih knjiga knjižnice franjevačkog samostana sv. Antuna Padovanskog

U Zbirci starih i rijetkih knjiga franjevačkog samostana sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici sadržan je fond knjiga visoke knjižnične, kulturne, dokumentarne, arhivske, povijesne i memorijalne vrijednosti koji svjedoči o povijesti, djelovanju i ulozi samostana ne samo unutar Provincije sv. Ćirila i Metoda, već i koprivničkog kraja kojem stoljećima pripada i aktivno sudjeluje u vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i društvenom životu.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5068
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada Muzeja grada Koprivnice, Trg L. Brozovića 1

Gradnja ugaone barokne jednokatnice tlocrtno u obliku slova L započeta je u 17. stoljeću. U prizemlju srednji nosivi zid dijeli ulični niz prostorija od dvorišnog niza dok je prvotna tlocrtna dispozicija kata izmijenjena kasnijim pregradnjama i adaptacijama. Prostorije prizemlja su svođene češkim i bačvastim svodovima dok prostorije kata imaju drvenu stropnu konstrukciju. Pročelje je također naknadno preoblikovano te je dograđeno dvorišno krilo. Zgrada je prvotno imala funkciju vijećnice.

Lokacija: Koprivnica, Trg L. Brozovića 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2795
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada željezničkog kolodvora, Kolodvorska 10

Zgrada željezničkog kolodvora u Koprivnici smještena u Kolodvorskoj ulici sagrađena je 1913. godine. Na izvorno oblikovanje zgrade utjecala je secesija, čiji su dekorativni elementi primijenjeni na tip željezničkih stanica 19. stoljeća, no izgubljeni su adaptacijama tijekom vremena. Riječ je o jednokatnici s mansardom, tlocrtno izduljenog pravokutnika duljom osi orijentiranog u pravcu sjever – jug s priključena dva viša paviljonska krila čime je postignuta simetrična organizacija središnjeg objekta. Izvorna prizemnica je adaptacijom pretvorena u jednokatnicu.

Lokacija: Koprivnica, Kolodvorska 10
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1913. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2763
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Ante Starčevića 002

Ugaona jednokatnica pravokutnog tlocrta sagrađena je 1892. godine prema projektu domaćeg graditelja Josipa Reša. Unutarnji prostor podijeljen je srednjim nosivim zidom na ulične i dvorišne prostorije. Prozorska su polja odijeljena kaneliranim polustupovima dok su prozori u ravnini zidnog plašta. Zgrada ima skošeno krovište s višestruko profiliranim završnim vijencem ispod kojeg teče friz s vegetabilnim ornamentom. Građevina je primjer građanske stambene arhitekture s kraja 19. stoljeća.

Lokacija: Koprivnica, Ante Starčevića 002
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Autor: Josip Reš

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0612-1974.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Florijanski trg 009

Poluotvorena prizemnica pravokutnog tlocrta orijentirana je glavnim pročeljem prema trgu. Sagrađena je na prijelazu 19. u 20. stoljeće prema projektu domaćeg graditelja Josipa Reša. Zgrada ima dvostrešno krovište, a ispod višestruko profiliranog završnog vijenca teče friz s vegetabilnim ornamentom. U njezinoj unutrašnjosti središnji hodnik dijeli ulične od dvorišnih prostorija. Građevina je primjer građanske arhitekture na prijelazu stoljeća.

Lokacija: Koprivnica, Florijanski trg 009
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Autor: Josip Reš

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0644-1974.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Florijanski trg 013

Ugaona jednokatnica pravokutnog tlocrta orijentirana je glavnim pročeljem prema trgu. Građena je na prijelazu 18. u 19. stoljeće, a tokom druge polovice 19. stoljeća djelomično je adaptirana te je preoblikovano pročelje. Prostor prvog kata ponavlja tlocrtnu dispoziciju prizemlja s hodnikom uz istočni obodni zid. Pročelje je vertikalno podijeljeno profiliranim parapetnim, kordonskim i završnim vijencem dok su uglovi naglašeni lezenama. Primjer je građanske arhitekture na prijelazu stoljeća.

Lokacija: Koprivnica, Florijanski trg 013
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0665-1974.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Trg bana Jelačića 1

Ugaona jednokatnica tlocrtno u obliku slova L orijentirana je pročeljima prema Zrinskom trgu i Trgu bana Josipa Jelačića. Sagrađena je poslije 1772. godine. Profilirani kordonski vijenac dijeli zonu prizemlja od zone kata. Prostor prvog kata ponavlja tlocrtnu dispoziciju prizemlja s nizom prostorija orijentiranih prema trgovima i hodnikom uz dvorišni obodni zid. Građevina je stambeno–trgovačke namjene i pripada građanskoj arhitekturi prijelaznog razdoblja iz kasnog baroka u klasicizam.

Lokacija: Koprivnica, Trg bana Jelačića 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2895
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Trg mladosti 15

Poluotvorena jednokatnica tlocrtno u obliku slova L orijentirana je glavnim pročeljem prema trgu. Građena je krajem 18. stoljeća u duhu kasnog baroka. Tlocrtna dispozicija prvog kata u uličnom krilu ponavlja podjelu srednjim nosivim zidom na niz uličnih prostorija i na podest s dvorišne strane dok se u dvorišnom krilu nalazi jednostruki niz prostorija između uličnog obodnog zida i hodnika s dvorišne strane. Prvotno zgrada pošte, naknadnim je adaptacijama pretvorena u stambeni objekt.

Lokacija: Koprivnica, Trg mladosti 15
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2576
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Zrinski trg 10

Zgrada na sjevernoj strani Zrinskog trga, poznata kao “Pivnica”, sagrađena je u 18. stoljeću kao slobodnostojeći objekt, dok je danas ugrađena u ulični niz. Jednokatna zgrada s tavanskim i podrumskim prostorom izrazito izduljenog pravokutnog tlocrta orijentirana je duljom osi u smjeru istok-zapad s glavnim južnim pročeljem okrenutim prema trgu. Zgrada je jedan od malobrojnih sačuvanih stambeno-poslovnih objekata iz baroknog razdoblja, ističe se visokim stupnjem očuvanosti izvorne konstrukcije svodova, ziđa i organizacije prostora, a ima i važnu urbanističku ulogu budući da zatvara glavni gradski trg.

Lokacija: Koprivnica, Zrinski trg 10
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2794
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Đure Estera 011

Gradska jednokatnica, glavnim pročeljem orijentirana prema Ulici Đure Estera. Glavno pročelje raščlanjeno je sa sedam prozorskih osi na katu te šest u prizemlju i jednim kolnim ulazom smještenim s lijeve, sjeverne strane pročelja. Zgrada je sagrađena krajem 18. stoljeća u fazi obnove grada unutar utvrde nakon potresa 1778. godine. Tipološki pripada nizu građanske stambene namjene, bogatijeg arhitektonskog oblika od većine građanskih kuća u Koprivnici. Oblikovni elementi stilski i vremenski pripadaju razdoblju kasnog baroka.

Lokacija: Koprivnica, Đure Estera 011
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0596-1974.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Đure Estera 015

Kasnobarokna jednokatnica tlocrtno u obliku pravokutnika izgrađena je na važnom uličnom potezu utvrđenog dijela grada. Osnovna je podjela unutarnjeg prostora unutar pravokutne osnove trodjelna te se tlocrtna dispozicija prizemlja ponavlja na prvom katu. U uličnom je djelu prizemlja vjerojatno postojao prostor obrtničke namjene zbog čega građevina predstavlja jedini preostali primjer stambeno – obrtničke grupe urbane arhitekture.

Lokacija: Koprivnica, Đure Estera 015
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: RZG-0597-1974.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Židovsko groblje

Židovsko groblje počelo se formirati 1851. godine, u vrijeme kada se njegova lokacija nalazila izvan grada. Na samom ulazu kovana su vrata koja je izradio J. V. Kartis iz Koprivnice, a iza njih spomenik historicističkih karakteristika koji je dio nekadašnje mrtvačnice nastale na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Funkcionira kao ulaz u groblje, a oblikovno evocira formu slavoluka, sa središnjim dijelom rastvorenim polukružno zaključenim otvorom. Najstariji je istočni dio groblja s nekoliko redova grobova s vertikalnom stelom od lomljenih kamena i hebrejskim natpisima i simbolima. Nešto kasnije nastaju nadgrobni spomenici u obliku obeliska s natpisom na njemačkom jeziku.

Lokacija: Koprivnica
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 19. st.
Autor: J. V. Kartis

Oznaka kulturnog dobra: Z-3544
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Bjelovaru
Kontakt adresa KO: Trg E. Kvaternika 6, 43000 Bjelovar

Telefon: 043/ 221-040

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska