Kulturna dobra grada Klanjec

Na području grada Klanjec nalazi se 14 kulturnih dobara. 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji knjižnična građa, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, 1 dobro pripada kategoriji memorijalna baština, 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština, a 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina.

Sva dobra grada Klanjec:

  • “Brozova zgrada”, Trg Antuna Mihanovića 2
  • Crkva sv. FlorijanaGalerija Antuna Augustinčića – muzejska građaInventar predmeta u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije i u Franjevačkom samostanuKapela sv. Filipa i JakovaKnjižni fond franjevačkoga samostanaKompleks dvorca “Novi Dvori Klanječki”Kompleks franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Blažene Djevice MarijeKulturno-povijesna cjelina grada KlanjcaOltar sv. FlorijanaSpomen-grobljeUtvrda CesargradZbirka inkunabula iz knjižnice franjevačkoga samostanaZbirka stranih knjiga 16. st. iz knjižnice franjevačkoga samostana

    “Brozova zgrada”, Trg Antuna Mihanovića 2

    Jednokatna uglovnica nastala je u 19. st. spajanjem dviju parcela i nadogradnjom starijih, izvorno prizemnih zgrada u jedan objekt definirajući tako jugoistočni ugao Mihanovićeva trga na spoju s Augustinčićevom ulicom. Njezina dva jednako vrijedna pročelja, bogato su dekorirana elementima arhitektonske plastike toga vremena. U prostornom i funkcionalnom smislu zgrada je bila podijeljena na trgovačko prizemlje i stambeni prostor na katu. Predstavlja izraziti primjer urbane kuće 19. st. jedinstvenog neostilskog oblikovnog koncepta.

    Lokacija: Klanjec, Trg Antuna Mihanovića 2
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4802
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Florijana

    Jednobrodna, pravilno orijentirana crkva smještena na brijegu izvan grada Klanjca, sagrađena je 1742. godine, na mjestu ranije iz 17. st. Tlocrtnu osnovu čine pravokutna lađa te jednako široko trostrano zaključeno svetište. Pred zapadnim pročeljem je zvonik, a južno je smještena sakristija. Pročelja crkve su plošno oblikovana, a vanjskim izgledom dominira masivni zvonik pred glavnim pročeljem. Crkva predstavlja cjelovito graditeljsko ostvarenje sredine 18. stoljeća u kojem je jedinstveni prostor ostvaren kontinuiranim bačvastim svodom te lađom i svetištem jednake širine. Crkva se proporcijama i dimenzijama, zajedno s pripadajućom Kalvarijom, skladno uklapa u krajolik.

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1742. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2095
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Galerija Antuna Augustinčića – muzejska građa

    Muzejska građa Galerije Antuna Augustinčića organizirana je u dvije zbirke od kojih Zbirka Galerije Antuna Augustinčića obuhvaća 358, a Zbirka Salona Galerije 32 predmeta. Zbirka Galerije sadrži radove kipara Antuna Augustinčića dobivenih većim dijelom umjetnikovom darovnicom rodnom Klanjcu 1970. g. Zbirka Salona osnovana je 1992. godine, a uz slike, crteže i umjetničku keramiku, u zbirci prevladavaju skulpture. Zbirka je dostupna javnosti od 2004. g., a trenutno sadrži 32 djela pribavljena manjim dijelom otkupom, a većim dijelom donacijama 25 autora koji su izlagali u Salonu Galerije (Edo Kovačević, Alma Orlić, Stanko Posavec Hladin, Marijan Gajšak, Aleksandar Augustinčić i dr.).

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: muzejska građa

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3610
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar predmeta u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije i u Franjevačkom samostanu

    Crkvu i samostan podigli su u razdoblju od 1630.-1655. grofovi Erdödy. Crkva je opremljena visokovrijednim baroknim oltarima iz 18. st. u svetištu i pobočnim kapelama, dok su zidne plohe raskošnim freskama oslikali braća Fantoni iz Genove u 19. st. Iako je tijekom stoljeća samostan gubio na značaju, u crkvi i samostanu sačuvano je mnoštvo izuzetno vrijedne umjetničke i povijesne građe posebice iz 17. i 18. stoljeća. Među najznačajnijim umjetninama ističu se metalni sarkofazi obitelji Erdödy. Vrijedi izdvojiti i slike koje se pripisuju majstorima poput Valentina Metzingera i Hansa Georga Geigerfelda. Ostali dio inventara obuhvaća umjetnine i predmete umjetničkog obrta od 17. do 20. st.

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
    Autor: Valentin Metzinger; Hans Georg Geigerfeld; oslik crkve

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2977
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Filipa i Jakova

    Kapela sv. Filipa i Jakova ističe se svojim slikovitom smještajem u krajoliku, na brdu u Letovčanu Novodvorskom. Zidana, pravilno orijentirana kapela datira iz 18. stoljeća. U 17. stoljeću na tome je mjestu stajala drvena kapela. Kapelu čini brod zaobljenih kutova, sa nešto užim svetištem, zaključenim stiješnjenom apsidom. Svetištu je sa sjeverne strane dograđena sakristija. Prizemlje je oblikovano kao trijem, na tri strane rastvoreno polukružnim portalima, od kojih je glavni bogatije profiliran. Zvonik pred pročeljem dominira vanjskim izgledom kapele, te služi kao ulaz. Pri oblikovanju portala slijedio se lokalni uzor Novih dvora klanječkih

    Lokacija: Letovčan Novodvorski
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4105
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Knjižni fond franjevačkoga samostana

    U fondu knjižnice danas je oko 4.000 knjiga. Iako je to brojem svezaka i naslova jedna od manjih knjižnica Provincije, ipak posjeduje tri inkunabule od kojih je rijetkost u Hrvatskoj, ali i u svjetskim razmjerima primjerak knjige Nicolaus de Orbellis, Expositio in quattuor libros Sententiarum Petri Lombardi, Rouen, 1497. godine (t.j. 1499.-1500. godine). Tu je i zbirka Strane knjige 16. stoljeća među kojima su kao posebna zanimljivost i rijetkost protestantska izdanja (Vlačićeva Ecclesiastica historia, 11. i 13. dio, Basel, 1567. godine, Katekizam iz 1554. i Propovjedi iz 1558. godine kontroverznoga katoličko-protestantskoga teologa Georgiusa Viceliusa) i Atlas svijeta s opisom pojedinih zemalja te Zbirka medicinskih knjiga (67 naslova/svezaka).

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: knjižnična građa
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4684
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kompleks dvorca “Novi Dvori Klanječki”

    Ruševni dvorac „Novi Dvori Klanječki“ s pripadajućim gospodarskim objektom (žitnicom) i kurijom upravitelja imanja dio je nekadašnjeg feudalnog kompleksa koji se smjestio južno od Klanjca, uz cestu što vodi prema Zaprešiću. Dvorac je 1603. godine podigao hrvatski ban Toma Erdödy o čemu svjedoči godina uklesana na kamenoj ploči s natpisom i obiteljskim grbom, koja je nekada stajala iznad portala. Dvorac pripada tipu kasnorenesansnih četverokrilnih dvoraca s unutrašnjim dvorištem i ugaonim cilindričnim kulama. Kako nikada nije bio dovršen, tako je unutrašnje dvorište sa triju strana ostalo zatvoreno krilima s arkadama, dok je umjesto južnog krila bio podignut zid.

    Lokacija: Novi Dvori Klanječki
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1603. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4595
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kompleks franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije

    Kompleks franjevačkog samostana i crkve Navještenja Blažene Djevice Marije nalazi se u središtu grada Klanjca. Sastoji se od trokrilnog samostana i samostanske, longitudinalne jednobrodne crkve, koja zatvara četvrto krilo. Gradnja samostana dovršena je u prvoj polovici 17. st. Unutrašnjost je opremljena izuzetno kvalitetnim inventarom i zidnim slikama. Najveća dragocjenost su metalni sarkofazi Sigismunda i Emerika Erdődya i Elizabete Erdödy Rakoczy. Razni klesarski, stolarski i kovački radovi upotpunjuju sliku cjelokupnog baroknog ansambla kojemu je pečat dala i građanska kultura u 19. st.

    Lokacija: Klanjec, Trg Antuna Mihanovića 11
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st.
    Autor: Erdödy, Sigismund i Nikola – Osnivač

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4326
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno-povijesna cjelina grada Klanjca

    Klanjec se razvio u 14. stoljeću kao sajmišno mjesto obližnjeg vlastelinskog Cesargrada, na lokaciji današnjeg gradskog trga. Trg koji je nastao na samom sjecištu prometnica kao nepravilno ljevkasto proširenje, prepoznatljiv je i u današnjoj organizaciji prostora. U prostornom i organizacijskom smislu okosnicu razvoja naselja čini sklop franjevačkog samostana i župne crkve Navještenja BDM, izgrađen u 17. st., koji je preobrazio njegov izgled tvoreći akropolsko središte mjesta, kojeg okružuje gradski trg, odnosno sajmeni prostor. Iako je po urbanističkoj koncepciji Klanjec naselje iz 17. odnosno 18. st., postojeći građevinski fond datira većinom iz 19. st.

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4905
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Oltar sv. Florijana

    Prvi detaljniji opis oltara iznijela je D. Baričević koja spominje da je osim arhitekture, od njegove originalne opreme ostao kip sv. Marije Magdalene i anđeo s atike. Starije bočne kipove sv. Stjepana i Donata zamijenili su kipovi sv. Ćirila i Metoda, a središnju sliku sv. Florijana istoimeni kip. Noviji kipovi načinjeni su 1899. u tirolskoj radionici Ferdinanda Stuflessera. Zbog lošeg stanja kapele, kipovi su skinuti s oltara te zajedno s oltarnom arhitekturom pohranjeni u franjevačkom samostanu.
    Oltar je jednostavni retabl. Središnji dio perforiran je i oblikovan prema slici sv. Florijana koju je zamijenio kip.
    Arhitektura mu je jednostavna, bojena zeleno-zemljanim nijansama. Polukružno zaključenu, tek sa strana pojačanu atiku od retabla razdvaja masivno, višestruko lomljeno gređe koje počiva na dvama parovima pilastara i paru stupova.
    Iako skromne dekoracije, s recentnim kipovima, oltar je jedini komad inventara kapele, koja je nastala kao cjelovit projekt 18. st.

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 19. st.
    Autor: kipar/drvorezbar

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6314
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Spomen-groblje

    Spomen-groblje u Klanjcu, nekad staro klanječko groblje, danas je uređeno kao park i spomen-područje na kojem su ostali sačuvani originalni grobovi Antuna Mihanovića, Otona Ivekovića i, kasnije prenesen, grob Krste Ivekovića. Prostorna koncepcija spomen-groblja sastoji se od dvije okomite aleje s portalom, sagrađenim 1909. g. Grob pjesnika Antuna Mihanovića okružen je niskim zidićem i željeznom kovanom ogradom te nadgrobnim spomenikom nalik obelisku s natpisima. Grob slikara Otona Ivekovića ima jednostavnu ploču s uklesanim natpisom. Na grobu antifašiste Krste Ivekovića nalazi se brončana skulptura kipara Antuna Augustinčića „Nošenje ranjenika“ i natpis.

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: memorijalna baština
    Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4596
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Utvrda Cesargrad

    Utvrda Cesargrad nalazi se najistaknutijem hrptu Cesargradske gore, iznad doline Sutle i današnjeg Klanjca. Prvi put se spominje 1399. g. u darovnici kralja Sigismunda kojom se poklanja Hermanu Celjskom. Prema predaji sagradili su je templari. Strukturu utvrde čine polukružna kamena građevina stambene funkcije, opasana zidinama i branič-kula. U Seljačkoj buni 1573. g. opljačkana je i zapaljena. Posljednji vlasnici Erdödyjevi je djelomično obnavljaju ali se utvrda napušta sredinom 17. st. radi izgradnje Novih Dvora Klanječkih te propada. Njezini ostaci sjedinjuju značajke srednjovjekovnog plemićkog grada, renesansnog kaštela i ranobaroknih dvoraca

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 13. st. do 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3519
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zbirka inkunabula iz knjižnice franjevačkoga samostana

    Prva klanječka inkunabula Biblia: cum postillis Nicolai de Lyra .. iz 1482/1483.godine, je drugi dio cjeline koja se sastoji od tri dijela. Primjerci drugih djelova se nalaze u samostanima ove Provincije u Varaždinu, Našicama i na Trsatu, tako da Provincija posjeduje cjelovito izdanje. Primjerci drugoga dijela ove inkunabule kojega posjeduje i klanječki samostan posjeduju i samostani ove Provincije u Varaždinu i u Našicama.
    Druga inkunabula, Biblia latina iz 1487. godine je također sačuvana u velikom broju primjeraka u knjižnicama diljem svijeta.
    Treća inkunabula (Nicolaus de Orbellis, Expositio in quattuor libros Sententiarum Petri Lombardi, Ruen, 1497. godina) je teološko djelo, tumačenje izreka, t.j. tumačenje glavnoga djela Petrus-a Lombardus-a.

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: knjižnična građa
    Vrijeme nastanka: 15. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6166
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zbirka stranih knjiga 16. st. iz knjižnice franjevačkoga samostana

    Knjižnica Franjevačkoga samostana u Klanjcu posjeduje Zbirku stranih knjiga XVI. stoljeća, koja se sastoji od 21 jedinice (sveska) sa 33 naslova (djela) koja su nastala u razdoblju od 1535. (Biblia alphabetica) do 1599. godine (Le relationi universali di Giovanni Botero Benese; Ecclesiastica historia).
    Veliki dio građe je na latinskome, njemačkome, talijanskome kao i jedan na flamanskome jeziku. Knjižna građa obrađuje ponajviše područje teologije, pastorala, filozofije, kršćanske duhovnosti, ali i crkvenoga prava i prakse, povijesti, umjetnosti, politike i općega obrazovanja.

    Lokacija: Klanjec
    Klasifikacija: knjižnična građa
    Vrijeme nastanka: 16. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6164
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Krapini
    Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina

    Telefon: 049/ 371-342

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska