Kulturna dobra grada Jastrebarsko

Na području grada Jastrebarsko nalazi se 39 kulturnih dobara. 16 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 7 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 6 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji znanost i tehnika, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 2 dobra pripadaju kategoriji etnografska građa, a 1 dobro pripada kategoriji znanje i vještine.

Sva dobra grada Jastrebarsko:

  • Bačvarska zbirka obitelji Golub
  • Crkva Blažene Djevice Marije Volavske (Snježne)Crkva Srca IsusovogCrkva sv. AneCrkva sv. Antuna PustinjakaCrkva sv. DuhaCrkva sv. EmerikaCrkva sv. Franje KsaverskogCrkva sv. Ivana KrstiteljaCrkva sv. JurjaCrkva sv. KatarineCrkva sv. MargareteCrkva sv. NikoleCrkva sv. PavlaCrkva sv. Petra ApostolaCrkva sv. RokaDvorac ErdödyDvorac OršićDvorac ZwillingEtnografska zbirka Etno udruge „Sveta Jana“Franjevački samostan s crkvom Uznesenja Blažene Djevice MarijeGlavni oltar u crkvi Tijela KristovaInventar crkve Majke Božje Snježne/Volavske u VolavjuInventar u crkvi sv. Franje KsaverskogInventar u crkvi sv. Katarine AleksandrijskeInventar u crkvi sv. PavlaInventar u crkvi sv. Vida u HrašćiKulturno-povijesna urbanistička cjelina JastrebarskoKulturnopovijesna ruralna cjelina SlavetićNapoleonova bolnica, Šetalište braće Kazić 30Orgulje u crkvi sv. Antuna PustinjakaOrgulje u crkvi sv. NikolePlaninarska piramidaSakralni inventar crkve sv. Antuna PustinjakaStara drvena kočijaStara vatrogasna kolaTransportna volovska kolaUmijeće izrade ogrlice pletene koladreZgrada ljekarne, Ulica braće Kazić 13

    Bačvarska zbirka obitelji Golub

    Bačvarska zbirka obitelji Golub posredstvom izvornih predmeta, a to su alati, pomagala i bačvarski proizvodi te nekoliko dokumentarnih fotografija, diploma i priznanja prezentira bačvarski obrt od 19. pa do sredine 20. st. Iz izložene građe iščitavaju se znanja i umijeća bačvarskog obrta kao dio kulturne baštine kraja. Zbirka broji 233 predmeta od metala, drva, rogoza i papira. Alati datiraju s kraja 19. i poč. 20. st., a proizvod su austrijskih obrtnika, kao i samoukih proizvođača ili industrije s njenih početaka. Osim sačuvanih predmeta kao artefakata uz njih je sačuvano i nazivlje, uglavnom dvojezično tj. njemačko i hrvatsko, s obzirom na to da su proizvedeni na njemačkom govornom području kojem je pridodano hrvatsko nazivlje.

    Lokacija: Jastrebarsko
    Klasifikacija: etnografska građa
    Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6211
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Blažene Djevice Marije Volavske (Snježne)

    Proštenjarska crkva sagrađena je u središtu Volavja, na parceli ograđenoj kamenim zidom s dva ulazna portala. Obitelj Erdödy u razdoblju od 1684. do 1704. g. gotičku crkvu proširuje i pretvara u monumentalnu baroknu crkvu. Nastaje jednobrodna građevina s užim pravokutnim svetištem poligonalnog zaključka. Sa sjeverne strane svetišta smještena je sakristija i zvonik dok je s južne strane lađe predvorje pravokutne osnove, nekadašnji otvoreni trijem. Crkva Blažene Djevice Marije Snježne sačuvanim slojevima gradnje, prostornim kvalitetama te bogatim inventarom, predstavlja značajan spomenički kompleks u povijesti sakralnog graditeljstva kontinentalne Hrvatske te najvrjedniji spomenik na jastrebarskom području.

    Lokacija: Volavje
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 16. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1419
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

    Crkva Srca Isusovog

    Crkva je podignuta uz raskrižje glavne i sporednih cesta. Jednobrodna je građevina jednostavnog tlocrta s pravokutnom lađom, užim svetištem s peterokutnom apsidom te ulaznim predvorjem u prizemlju zvonika naslonjenog na središnju os glavnog pročelja. Sagrađena je 1907. g. u oblicima neogotičke sakralne arhitekture. Volumenom dominira masivni zvonik koji je prve dvije etaže pravokutnog presjeka dok je zadnja etaža osmerokutna kao i piramidalna kapa zvonika. Reprezentativni dojam zvonika stvaraju dva para stupnjevanih kontrafora s fijalama i balustradom. U crkvi je neogotički glavni oltar.

    Lokacija: Novaki Petrovinski
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1907. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3531
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Ane

    Crkva sv. Ane smještena je na prostranom platou, usred naselja Gorica Svetojanska, uz mjesno groblje. Lokalitet na kojem je smještena crkva poznat je već u srednjem vijeku kao sakralni prostor na kojem su se do 17. stoljeća nalazila čak tri sakralna objekta. Kapela sv. Marije sagrađena je 1687. g. kao jednobrodna građevina s nešto užim svetištem poligonalnog zaključka, sakristijom i zvonikom uz glavno pročelje. Godine 1735. postaje župnom crkvom i biva posvećena sv. Ani. Dograđuje joj se natkriveni predulaz i proširuje sakristija, a nakon potresa 1868. g. doživljava radikalnije izmjene te se definira današnje stanje. Značajna je u vizurama naselja kao i svojoj građevnoj slojevitosti.

    Lokacija: Gorica Svetojanska
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1586
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Antuna Pustinjaka

    Arhitektonski slojevita crkva dominantnih baroknih karakteristika potječe iz 1600. godine, a povećana je 1665., te u 18. i 19. stoljeću. Jednobrodna je, s dvije kapele na sjevernoj i jednom na južnoj strani, te polukružnim, izvana poligonalno zaključenim svetištem s kontraforama. Na glavnom pročelju je trijem s masivnim zvonikom. U cijelosti je svođena različitim tipovima svoda. U bočnoj kapeli Uznesenja Blažene Djevice Marije smještena je grobnica obitelji Oršić, vlasnika posjeda Slavetić. Vrijedan inventar potječe iz razdoblja baroka. U neposrednoj blizini podno platoa na kojem je crkva građen je istovremeno s njom župni dvor i gospodarski objekti. Čitav kompleks ima izvanredan ambijentalni značaj kao jedan od rijetko sačuvanih gospodarskih kompleksa koji uključuje fortifikacijski karakter.

    Lokacija: Slavetić
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1888
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Duha

    Arhitektonski slojevita izvorno gotička kapela barokizirana je početkom 18.stoljeća, a današnji izgled rezultat je neogotičke obnove 19.stoljeća. Jednobrodna je, s izduljenim poligonalno zaključenim svetištem, sakristijom i zvonikom na glavnom pročelju. Dugo, usko poligonalno zaključeno svetište vjerojatno je ostatak gotičke građevine. Svođeno je križnim svodom, a apsida kalotom sa susvodnicama. Križni svod nad brodom rezultat je kasnije pregradnje i nema srednjovjekovno porijeklo. Inventar potječe iz 19.stoljeća.

    Lokacija: Jastrebarsko
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2068
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Emerika

    Crkva sagrađena u duhu klasicizma 1831. godine je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užom zaobljenom apsidom i zvonikom na zapadnom pročelju. Svođena je češkim kapama, a apsida polukupolom. Uz zapadni zid nalazi se zidano pjevalište, dok je pod popločen kamenim pločama. Glavno pročelje oblikovano je jednostavnim elementima klasicističke sakralne arhitekture s istaknutim plitkim središnjim rizalitom nad kojim se izdiže zvonik. Zidni oslik geometrijskog ornamenta potječe iz 19.stoljeća. Inventar je iz 19.stoljeća, a ističe se oltar sv. Fabijana i Sebastijana sa slikom F.Quiquereza.

    Lokacija: Cvetković
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1831. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1884
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Franje Ksaverskog

    Crkva sv. Franje Ksaverskog smještena je na zaravni brežuljka, na samom rubu naselja Plešivica. Sagrađena je 1752-57.g. Nakon što joj je 1822. dograđen zvonik, 1847.g. je obnovljena. Riječ je o centralnoj građevini s kvadratnom lađom i tri polukružne apside što čini rijedak trolisni tlocrt, sa sakristijom uz svetište i pravokutnim ulaznim prostorom. Posebnost čini i konkavno riješeno pročelje uz koje je zvonik. Centralni prostor svetišta svođen je polukupolastim svodom, a polukružne apside polukalotama. Osim arhitektonske vrijednosti crkvu čini značajnom njen inventar (oltari, propovijedaonica, orgulje). Svojim položajem dominira u prostoru što joj priskrbljuje visoku ambijentalnu vrijednost.

    Lokacija: Plešivica
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1752. god. do 1757. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-851
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Ivana Krstitelja

    Crkva neogotičkih stilskih karakteristika današnji izgled je dobila prilikom dogradnje manje barokne crkve krajem 19.stoljeća. Jednobrodna je, pravokutnog tlocrta s poligonalno zaključenim svetištem, sakristijom i zvonikom bočno uz glavno pročelje. U cijelosti je svođena. Inventar je djelomično barokni i ostatak je inventara stare crkve, a dijelom potječe iz 19. i početka 20.stoljeća.

    Lokacija: Gornji Desinec
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1892
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Jurja

    Crkva s cinktorom je barokna građevina sagrađena u 17. st. te povećana i nadsvođena sredinom 18. st. Obnovljena je 1847., kada je dograđen zvonik uz glavno pročelje. Crkva je jednobrodna građevina pravokutnog svetišta iza kojeg je u produžetku smještena sakristija. S južne strane prigrađena je kapela kvadratnog tlocrta, dok je na zapadnom pročelju zvonik pomaknut uz južni rub pročelja. Prostor broda svođen je bačvastim svodom sa susvodnicama, a kvadratno svetište, sakristija i bočna kapela svođene su češkim kapama. Vrijedan inventar potječe iz 18 i 19. st. Crkva je značajan primjer sakralne arhitekture okolice Jastrebarskog.

    Lokacija: Plešivica
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1881
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Katarine

    Crkva je sagrađena na mjestu starije drvene kapele u oblicima historicizma. Riječ je o jednobrodnoj nadsvođenoj građevini pravokutnog tlocrta s užom zaobljenom apsidom, pravokutnom sakristijom te zvonikom na glavnom pročelju. Eksterijer je oblikovan u duhu neoromanike. Sačuvan je maniristički oltar sv.Katarine iz nekadašnje kapele iz 1686. godine i oltari s početka 20. stoljeća.

    Lokacija: Domagović
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1883
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Margarete

    Crkva historicističkih karakteristika sagrađena na mjestu starije crkve je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta manjih dimenzija s užim, poligonalno zaključenim svetištem i zvonikom na glavnom pročelju. Nad brodom je strop, a svetište je svođeno. Inventar djelomično pripada staroj crkvi iz 18.stoljeća, a dio je iz 19. i početka 20.stoljeća

    Lokacija: Gornja Kupčina
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1890
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Nikole

    Crkva je smještena na povišenom platou usred grada Jastrebarsko. Povijest crkve seže u srednji vijek međutim od najstarijeg sloja nije sačuvan supstrat. Prva poznata veća obnova odvija se 1757. g. kada je drveni zvonik zamijenjen većim zidanim s baroknom kapom. Godine 1788. dovršena je izgradnja nove crkve. Nastaje dvoranska jednobrodna građevina, svođena nizom čeških svodova, s nešto užim svetištem zaključenim stiješnjenom apsidom. Godine 1880. crkva je bila ozbiljno oštećena u potresu, pa se potreba za obnovom iskoristila za preoblikovanje pročelja u tada aktualnom stilu historicizma. Svojim oblikovnim kvalitetama, te povijesnom vrijednošću značajan je spomenik jastrebarskog kraja.

    Lokacija: Jastrebarsko
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1452
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Pavla

    Jedna od najstarijih sačuvanih zidanih crkava na području Jastrebarskog ima srednjovjekovno porijeklo, a obnavljana je u nekoliko navrata. Crkva je jednobrodna građevina s ravnim drvenim stropom, pridruženom niskom polukružnom apsidom svođenom polukupolom i zvonikom nad zapadnim pročeljem. Važno mjesto zauzima oltar postavljen 1643. godine s obzirom da je najstariji sačuvan na području Jastrebarskog.

    Lokacija: Pavlovčani
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1882
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Petra Apostola

    Crkva je smještena u središtu naselja Petrovina. Prvi put se spominje 1334. g., a kao jednobrodna građevina s poligonalnim svetištem nastaje u 15. st. Godine 1663. gradi se današnji poligonalni zvonik, a poč. 18. st. probija se južni zid lađe i dograđuje kapela sv. Antuna Pustinjaka. Početkom 19. st. sagrađena je sakristija, povećani su prozori lađe i sazidano je pjevalište. Crkva je u osnovnoj arhitektonskoj strukturi sačuvala srednjovjekovni karakter. Freske svetišta u stilu internacionalne gotike jedini su takav ikonološki program u sj. Hrvatskoj. Zajedno s crkvom u cjelini, jedan su od najvrjednijih spomenika jastrebarskog kraja i jedan od značajnijih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

    Lokacija: Petrovina
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3923
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Roka

    Crkva iz prve polovine 19. stoljeća je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim zaobljenim svetištem i zvonikom na glavnom pročelju. Građena je u jednostavnim oblicima klasicističke arhitekture. Svođena je češkim kapama odijeljenim pojasnicama, a apsida polukupolom. Inventar crkve potječe iz 19. stoljeća.

    Lokacija: Izimje
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1889
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Erdödy

    Dvorac Erdödy, okružen parkom s ribnjakom i nekolicinom gospodarskih objekata, smješten je u blizini glavnog jastrebarskog trga. Riječ je višeslojnom objektu čiju izgradnju započinje ban Matija Gereb u razdoblju od 1483. do 1489. g. Obitelj Erdödy, koja ulazi u posjed jastrebarskog vlastelinstva u prvoj pol. 16. st., dograđuje ga i barokizira. Danas je to četverokrilna građevina s pravokutnim dvorištem u sredini koje je omeđeno arkadno rastvorenim dvorišnim fasadama četiriju krila. Od četiri cilindrične kule na uglovima dvije su u potpunosti očuvane. Dvorac Erdödy izuzetno je vrijedan primjer nizinskog kaštela kontinentalne Hrvatske, koji objedinjuje stambenu i fortifikacijsku funkciju.

    Lokacija: Jastrebarsko
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1574
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Oršić

    Dvorac Oršić smješten je na rubu naselja Slavetić. Sagradila ga je početkom 16. st. plemićka obitelj Oršić u čijem je vlasništvu i danas. Dvorac karakterizira zgusnuta struktura i organska adicija volumena različitih oblika i dimenzija uokolo nevelikog pravokutnog dvorišta. Utvrda se pregrađivala i dograđivala u nekoliko navrata pri čemu je promijenjena njena osnovna funkcija u stambeno ladanjsku. Palas i kula čine najstariju građevnu jezgru dvorca s početka 16. st., slijedi izgradnja jugozapadne kule s erkerima i istočnog krila s glavnim portalom, dok u 18. st. nastaje južno krilo i dio zapadnog krila te se pregrađuje kula s erkerima. Ima izuzetnu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost.

    Lokacija: Slavetić
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 16. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2254
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Zwilling

    Dvorac Zwilling sagrađen na ribnjačkom imanju „Crna Mlaka“ 1917. g. prema nacrtima Honigsberga i Deutscha. Njegova osnova je pravokutna s tri ugaone poligonalne kule dok je na četvrtom uglu manji pravokutni aneks koji odgovara loggi. Volumen dvorca je zgusnut i dinamičan, a vizure njegovih pročelja se mijenjaju ovisno o točki gledišta. Primjena suvremenih građevnih materijala i konstrukcija armiranog betona, jasnoća tlocrta, smion raspored volumena, ali i uklopljenost u pejzažni okvir bitne su značajke ove arhitekture. Crna Mlaka jedini je primjer imanja s dvorcem čija je gospodarska djelatnost ribnjačarstvo s očuvanim skladnim suživotom prirodnog okruženja i kultiviranog prostora.

    Lokacija: Crna Mlaka
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1917. god.
    Autor: Honigsberg&Deutsch

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3034
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Etnografska zbirka Etno udruge „Sveta Jana“

    Zbirka se sastoji od predmeta koje je Etno udruga „Sveta Jana“ iz Gorice Svetojanske prikupila u svetojanskom kraju. Sveta Jana je mikroregija jaskanskog prigorja smještena sjeverozapadno od Jastrebarskog na padinama samoborskog gorja.Zbirka je smještena u potkrovlju školske zgrade Područne škole Gorica Svetojanska. Osnivanje zbirke je pokrenula Jasnica Vojvodić, učiteljica razredne nastave. Zbirka je otvorena za javnost 17.12.2002. godine. Stalni postav etnografskih predmeta koncipiran je prema funkcionalnim cjelinama. U postavu je dočaran ambijent kuhinje, spavaće sobe te gospodarskih zgrada. Tako su od kućnog inventara izloženi kreveti, posteljno rublje, ormari, keramički lonci, štednjak, pegle, pomagala za pranje rublja, kuhinjske krpe, ručnici, zidne slike, raspela, molitvenici i sl. Izložene su ženske i muške nošnje među kojima se razlikuju zimski i ljetni odjevni predmeti te dječja nošnja. Školski pribor predstavljen je bilježnicama, školskom torbom i crnom pločicom za pisanje. Zbirka je vrlo vrijedan fond etnografske kulturne baštine središnje Hrvatske s obzirom na broj od 485 kataloških brojeva i raznovrsnost artefakata od kojih su mnogi autentične proizvodnje kao djelo samoukih seoskih stvaralaca. Napravljeni su od prirodnog materijala tehnikama koje su karakteristične za razdoblje druge polovice 19. i prve pol. 20. st.

    Lokacija: Gorica Svetojanska
    Klasifikacija: etnografska građa
    Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6696
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Franjevački samostan s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije

    Franjevački samostan s crkvom nalazi se u jastrebarskom polju, nedaleko grada Jastrebarskog. Sklop je izgrađen u 16. st., a krajem 17. st. započinju radovi na proširenju i pregradnjama koji će potrajati do sredine 18. st. Crkva je jednobrodna, pravokutnog tlocrta, s nešto užim, pravokutnim, izduljenim svetištem. Ima ulazni trijem u širini lađe i zvonik sjeverno od trijema, a uz sjeverni zid lađe kapelu oktogonalne osnove. Na južnoj strani je samostan, tradicionalna četverokrilna građevina s klaustrom omeđenim arkadnim trjemovima. Crkva je značajan primjer ranobarokne dvoranske građevine koja zajedno sa samostanom tradicionalnog koncepta čini skladnu cjelinu baroknog ritma i odnosa.

    Lokacija: Jastrebarsko
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 16. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1453
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Glavni oltar u crkvi Tijela Kristova

    Glavni oltar grobne kapele u Petrovini pripada skupini oltara 17. stoljeća na širem području JZ od Zagreba koji su gotovo cjelovito očuvani zahvaljujući pošteđenosti od osmanlijskih osvajanja. Arhitekturu retabla, zasnovanoj na strogom tektonskom principu, odlikuju karakteristike ranobaroknih oltara druge polovine 17. stoljeća, ističući se bujno isprepletenim motivima hrskavice koja u potpunosti obavija sve površine. Kvalitetno rezbarena ornamentika i odabir motiva odraz je vještih stolarskih majstora upoznatih sa suvremenim strujanjima.

    Lokacija: Petrovina
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 1685. god. do 1903. god.
    Autor: Oswald Biertl

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5447
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar crkve Majke Božje Snježne/Volavske u Volavju

    Crkva Majke Božje Snježne/Volavske u Volavju sačuvala je osobito kvalitetan sakralni inventar vrsnoga kiparskog, slikarskog i stolarskoga umijeća s kraja 17. i početka 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Najstariji primjeri nalaze se uz čeoni zid trijumfalnoga luka, gdje s desne strane stoji bočni oltar Sv. Stjepana Prvomučenika, a na lijevoj oltar Sv. Tri kralja, pandani iz 1680ih godina. Glavni oltar podignut je darovima grofa Aleksandra Erdödya oko 1710. godine i predstavlja jedno od osebujnijih primjera oltarne arhitekture širega područja. U dograđenom predvorju nalazi se oltar sv. Ivana Nepomuka, koji se ističe u sakralnoj baštini sjeverozapadne Hrvatske, te govori o kvalitetnom neznanom autoru koji je odabirom rijetko zastupljenog oltarnog rješenja pokazao dobro poznavanje utjecajnih umjetničkih središta. Dio sakralnog inventara crkve u Volavju čini i vrijedna manja zbirka liturgijskoga posuđa s primjerima iz 19. i 20. stoljeća.

    Lokacija: Volavje
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5914
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar u crkvi sv. Franje Ksaverskog

    Kapela pripada tipu trolisnih građevina sa zanimljivim rješenjem konkavnoga pročelja, a zajedno s vrijednim inventarom 17. i 18. stoljeća čini jednu od najkvalitetnijih baroknih cjelina na ovom području. Najstariji dio cjeline čini kasnomaniristički bočni oltar sv. Urbana, dok su glavni oltar i bočni oltar Majke Božje Žalosne nastali sredinom 18. stoljeća. Iz toga vremena potječu i slike “Bogorodica od Sedam Žalosti” i “Smrt sv. Franje Ksaverskoga”, neznanoga domaćega slikara.

    Lokacija: Plešivica
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5630
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske

    Glavni oltar u kapeli u Domagoviću kvalitetan je primjer oltarne baštine neznane domaće radionice iz 1686. godine. Unatoč nezgrapnostima u kiparskom modeliranju tijela svetačkih figura i shematiziranom opetovanju karakteristika lica utišane ekspresivnosti ali punih pučke dopadljivosti, oltar predstavlja vrijedno ostvarenje sakralne umjetnosti 17. stoljeća na području, ne samo jastrebarskoga kraja, već i šire regije. Recentnim neprimjerenim preslikom premazan je natpis na predeli koji bilježi ime donatora, zagrebačkoga biskupa i pavlina Martina Borkovića, te godinu pozlaćivanja oltara.
    Inventar kapele obogaćen je na prijelazu 19. u 20. stoljeće s dva nova bočna oltara, sv. Florijana i sv. Roka, postavljena uz sjeverni i južni zid lađe do prostora svetišta, koji spadaju u tipične predstavnike historijskih strujanja toga vremena.

    Lokacija: Domagović
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.
    Autor: Neznana domaća radionica 17. stoljeća

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5527
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar u crkvi sv. Pavla

    Inventar kapele u Pavlovčanima nije brojčano velik, ali se posebno ističe glavni oltar koji je među najdragocjenijim predstavnicima sakralne baštine prve polovine 17. stoljeća (1643.g.) ne samo u okolici, već i na širem području regije. Kvalitetne oltarne slike postavljene su 1741. godine, ali su vrlo skladno uklopljene u cjelinu retabla, pridonoseći visokim povijesno-umjetničkim vrijednostima oltarne kompozicije.

    Lokacija: Pavlovčani
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.
    Autor: Neznana domaća radionica 17. stoljeća

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5576
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar u crkvi sv. Vida u Hrašći

    Kapela sv. Vida u Hrašći sačuvala je tek dio svog razmjerno bogatoga sakralnog inventara iz prijašnjega vremena. Od izvorno tri oltara sačuvan je samo glavni, dok su ostala dva bočna zamijenjena slikama iz 1893. godine.
    Glavni oltar tektonskoga je tipa, jednostavne oltarne kompozicije na dva kata s blago ukošenim krajevima koji tvore konkavnu tlocrtnu liniju. Središnje polje donje zone retabla čini niša s osobito zanimljivom skulpturalnom grupom sv. Vida s mučiteljima, gotovo karikaturalno modeliranih lica, za razliku od mladenački lijepoga lica sv. Vida. Tijekom vremena je oltar osiromašen u količini dekorativnih profilacija poput lijepo rezbarenih bočnih krila s vrpčasto-lisnatim ornamentom. Unatoč tome, glavni oltar kapele u Hrašću vrijedan je primjer kiparskih ostvarenja neznane domaće radionice iz vremena oko 1740. godine, čiji brojni kipovi pokazuju stanovite oblikovne poteškoće u nezgrapnim anatomskim modelacijama, ali i osobitu šarmantnost živopisne izražajnosti.
    Od liturgijskoga posuđa sačuvana je vrijedna kolekcija umjetničkoga obrta iz sredine 19. i početka 20. stoljeća (kadionica, Vječno svjetlo, navikula, svijećnjaci), ali i vrlo vrijedan kalež s kraja 17. stoljeća jednostavnih linija, vjerojatno iz prvotne kapele prije nego što je današnja izgrađena.

    Lokacija: Hrašća
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5913
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno-povijesna urbanistička cjelina Jastrebarsko

    Gradsko naselje Jastrebarsko spominje se prvi put u ispravi bana Stjepana iz 1249.g., kojom se tvrđavi podgorske županije vraćaju otuđene zemlje. Trgovište Jastrebarsko nastalo je u prvoj polovici 13.st., vjerojatno nešto prije dobivanja privilegija «slobodne varoši», koju je na molbu stanovnika 12.01.1257. podijelio kralj Bela IV. Tri kompleksa s pripadajućim okolišem – stari grad, Franjevački samostan i crkva sv. Nikole s grobljem odredili su granice naselja. Sačuvana je longitudinalna urbana matrica naselja s kraja 18. i početka 19.st. te urbanistički zahvati s kraja 19. i početka 20.st.- današnji glavni trg i reprezentativna stambena izgradnja uključujući parkovne komplekse uz njih.

    Lokacija: Jastrebarsko
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 13. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2629
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturnopovijesna ruralna cjelina Slavetić

    Slavetić je smješten na jugozapadnoj padini Samoborskog gorja, desetak kilometara sjeveroapadno od Jastrebarskog. Širom slikom naselja dominira vertikala zvonika župne crkve sv. Antuna Pustinjaka i branič kula dvorca Oršić, dok se potez vrijednih tradicijskih kuća smjestio u zbijenim prostorno-ambijentalnim cjelinama na padini prema sjeveru podno starog kamenoloma. Unatoč novoj izgradnji koja svojom tipologijom, gabaritima i oblikovanjem ponegdje odudara od starijega građevnog sloja, naselje je sačuvalo svoju izvornu matricu s karakterističnom mrežom putova i starom parcelacijom te ima izrazitu kulturnopovijesnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost. Tradicijske okućnice prilagođene strmoj konfiguraciji terena te akropolski smještene aglomeracije dvorca i župne crkve ističu se u krajoliku Samoborskog gorja.

    Lokacija: Slavetić
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 13. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6416
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Napoleonova bolnica, Šetalište braće Kazić 30

    Bolnica klasicističkih stilskih karakteristika datirana u vrijeme Napoleonove Ilirije primjer je kvalitetno oblikovane profane arhitekture javne namjene s početka 19. stoljeća. Zgrada je slobodnostojeća dvokatnica pravokutnog tlocrta. Simetrična prostorna organizacija naglašena je ulaznim predvorjem i drvenim stubištem smještenim u središnjem dijelu zgrade. Prostorije se nižu uz oba pročelja s pristupom iz središnjeg hodnika koji prolazi duljom osi zgrade. Prvobitan raspored prostorija u velikoj je mjeri sačuvan. Prizemlje i jedna prostorija na katu su svođeni, dok su ostale prostorije natkrivene stropom. U dvorištu su tri gospodarska objekta od kojih je najstariji iz 1863. godine.

    Lokacija: Jastrebarsko, Šetalište braće Kazić 30
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1880
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Antuna Pustinjaka

    Orgulje sa 6 registara, manualom i pedalom rad su zagrebačke tvrtke Heferer iz 1911. g. Pneumatskog su sistema, a instrument odlične zvučnosti ubraja se među vrlo uspjela ostvarenja tvrtke Heferer. Kao vrsno umjetničko djelo domaćeg graditelja zaslužuje posebnu pažnju i čuvanje. Kućište s prospektom na povišenom postolju s tri polja sa sviralama prekriva, jedinstveno komponiran vijenac koji se u valovitoj liniji proteže fasadom. Srednji je toranj naglašen plitkim pilastrima, nad kojima su male dekorativne vaze. Ravne plohe ormara, profilacija vijenca, dekorativne uklade nad otvorom svirala, te plamene vaze na bokovima kućišta, ukazuju na ostvarenje zakašnjelog bidermajera.

    Lokacija: Slavetić
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1911. god.
    Autor: Tvrtka Heferer

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4602
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Nikole

    Orgulje u župnoj crkvi sv. Nikole u Jastrebarskom smještene su na pjevalištu crkve, a nastale su 1894. godine u radionici zagrebačkoga graditelja orgulja Ferde Heferera (op. 148). Imaju dva manuala i dvanaest registara, kombinirane su mehaničke trakture, te sa sviraonikom ugrađenim u ogradu pjevališta. Drveno bajcano kućište jednostavno je oblikovano na tragu historicističkih stilskih strujanja na kraju 19. stoljeća.

    Lokacija: Jastrebarsko
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1894. god.
    Autor: Ferdo Heferer

    Oznaka kulturnog dobra: P-4971
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Planinarska piramida

    Željezna razgledna piramida smještena je na proplanku Japetića, najvišeg vrha Samoborskog gorja. Konstrukcija, visoka 12 m, sastoji se od piramidalnog prozračnog tijela sastavljenog od željeznih dijelova i postavljenog na kamene baze. Prema vrhu se postepeno sužava i završava kružnom platformom za razgledavanje. Piramida je izgrađena 1889. g. u Beču, istovremeno kad i Eiffelov toranj u Parizu, a izvorno je bila postavljena na Sljemenu, kao primjer najsuvremenijih rješenja željeznih konstrukcija. S vremenom je postala dimenzijama nedostatna za prvobitnu lokaciju i 1960. g. je preseljena na Japetić.

    Lokacija: Ivančići
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1889. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2768
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Sakralni inventar crkve sv. Antuna Pustinjaka

    U crkvi u Slavetiću sačuvan je vrijedan barokni drvorezbareni polikromirani inventar, među kojim se naročito izdvajaju glavni oltar, pripisan mariborskom kiparu Jožefu Holzingeru, zatim bočni oltar sv. Valentina, neznanog majstora te propovjedaonica koja je vjerojatno rad slovenskoga majstora Mihaela Pogačnika. O nekoć bogatoj liturgijskoj opremi (posuđe, ruho i knjige) svjedoče zapisi Kanonskih vizitacija arhiđakonata Gorica te Spomenica župe Slavetić, no danas je sačuvan tek skroman broj metalnih artefakata (kalež, dva ciborija i pokaznica) koji svojim oblikovanjem i dekoracijom očituju barokne, rokoko i klasicističke stilske elemente. Vrijedna su i dva barokna drvena moćnika iz druge polovice 18. stoljeća. Desetak svijećnjaka te liturgijsko ruho (misnice, plaštevi, stole i manipuli) većinom potječu iz 19. stoljeća, a sačuvane su i dvije zastave iz 1893. i 1935. godine.

    Lokacija: Slavetić
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6686
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Stara drvena kočija

    Stara drvena kočija s pomičnim kožnim krovom datira se pod kraj 19. i početak 20. st. Glavni dijelovi su: ruda, vagir, remenje, sjedalo za kočijaša i sjedalo za putnika. Sjedala su tapecirana i obložena kožom. Iznad sjedala za putnike je crni kožni krov pričvršćen na zglobnu metalnu konstrukciju pa se, ovisno o potrebi, može podizati i spuštati. Iznutra je obložen baršunom bež nijanse. Kočija tipološki pripada prevoznom sredstvu s konjskom zapregom koje su nekoć za prijevoz putnika posjedovale bogatije obitelji.

    Lokacija: Gorica Svetojanska
    Klasifikacija: znanost i tehnika
    Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4754
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Stara vatrogasna kola

    Vatrogasna kola datiraju s kraja 19. stoljeća, od kada ovaj tip kola ulazi u masovniju uporabu. Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveta Jana kola je kupilo početkom 20. stoljeća uz pomoć financijskih sredstava svetojanskih iseljenika.

    Lokacija: Gorica Svetojanska
    Klasifikacija: znanost i tehnika
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4755
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Transportna volovska kola

    Transportna volovska kola korištena su sve do šezdesetih godina 20. st. za prijevoz glomaznog tereta. Drveni dijelovi rad su seoskih majstora kolara, a metalni su rad seoskih kovača. Na ovakvim kolima najčešće su prevažani trupci, kamen, bačve i slični glomazni tereti.

    Lokacija: Gorica Svetojanska
    Klasifikacija: znanost i tehnika
    Vrijeme nastanka: 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4756
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Umijeće izrade ogrlice pletene koladre

    Umijeće izrade ogrlice pletene koladre prisutno je na području grada Jastrebarskog, u mjestu Slavetić, a odnedavno je revitalizirano i u mjestima Petrovina i Sveta Jana. Ova je tradicija usko vezana uz povijest i područje župe Slavetić, a postoje naznake da je u pučku tradiciju ušla iz vlastelinskih krugova, u kojima se krajem 19. i početkom 20. stoljeća nosila takva vrsta nakita. Nakit pripada tipu nizane ogrlice od staklenih perlica, koju mještani Slavetića zovu pletene koladre, a u okolnim mjestima kolarde i koradle. Ogrlica je posebna po izgledu i izradi, te se razlikuje od šire rasprostranjenog nakita na tom području zvanog kraluš ili kraluž. Prema dosadašnjim podacima, čini se da je jedinstvena takva ogrlica u Hrvatskoj i specifična je za navedeno područje.

    Lokacija: Slavetić
    Klasifikacija: znanje i vještine

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5688
    Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada ljekarne, Ulica braće Kazić 13

    Zgrada stare ljekarne nalazi se u središnjem dijelu grada Jastrebarsko. Sagrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća. To je ugrađena jednokatna građevina tlocrtno u obliku slova L, pokrivena dvostrešnim krovištem. Primjer je reprezentativne gradske kuće historicističkih stilskih karakteristika u čijem je prizemlju smještena ljekarna, dok kat ima stambenu namjenu. Ljekarna se sastoji od prostorije za izdavanje lijekova (oficina), laboratorija, prostorije za zalihe (materijalka) te pripadajućih pomoćnih prostorija. Sačuvan je vrijedan apotekarski drveni namještaj.
    Zgrada stare ljekarne ima najreprezentativnije oblikovano historicističko pročelje u Jastrebarskom. Zbog sačuvane povijesne konstrukcije, arhitektonskih elemenata i stilskih detalja ima arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost, a kako je u prizemlju smještena prva jaskanska ljekarna, neupitna je i njezina kulturno – povijesna vrijednost.

    Lokacija: Jastrebarsko, ul. braće Kazić 13
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1850. god. do 1900. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6652
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zagrebu
    Kontakt adresa KO: Mesnička 49, 10000 Zagreb

    Telefon: 01/ 4851-522

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska