Kulturna dobra grada Gospić

Na području grada Gospić nalazi se 39 kulturnih dobara. 12 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 9 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 7 dobara pripadaju kategoriji ostalo, 5 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji arhivska građa, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji memorijalna baština, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, a 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti.

Sva dobra grada Gospić:

  • Arheološki lokalitet Čovini-Crikvine
  • Arheološko nalazište Ostaci crkve sv. Ivana KrstiteljaCjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u GospićuCrkva Navještenja Blažene Djevice MarijeCrkva Navještenja Blažene Djevice MarijeCrkva Rođenja sv. Jovana PretečeCrkva sv. DuhaCrkva sv. Ivana KrstiteljaCrkva sv. Jakova ApostolaCrkva sv. Josipa i cisternaCrkva sv. Marije KarmelskeCrkva sv. Martina BiskupaCrkva sv. Nikole biskupaCrkva sv. Petra i PavlaCrkva sv. Terezije AvilskeFontana “Marta Vodarica”Kapela Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice MarijeKapela sv. Marije MagdaleneKipovi sv. Petar i PavaoKuća u ulici Mlinarska 1Kula Age SenkovićaKulturno – povijesna cjelina grada GospićaMost na rijeci BogdaniciMost preko potoka OtešiceMost preko rijeke LikeMuzej Like Gospić – muzejska građaOstaci drvenog mlina kašikaraOstaci Turske kulePil Krista SpasiteljaReljef “Pali graničari”Ruševine Starog grada BilajaRuševine Starog grada Budak gradaSpomen-područje Nikole TesleZgrada (Muzej Like Gospić)Zgrada Državnog arhiva, Kaniška 17Zgrada Gospićko-senjske biskupije, Ulica senjskih žrtava 36Zgrada Ličko-senjske županije, Ulica dr. Franje Tuđmana 4Zgrada pošteZgrada Učiteljskog studija

    Arheološki lokalitet Čovini-Crikvine

    Arheološko nalazište na položaju Crikvine na području naselja Smiljan u blizini zaselka Čovini, od izuzetne je važnosti za ličko srednjovjekovlje. Neki povijesni izvori ovdje smještaju crkvu posvećenu sv. Mariji Magdaleni s grobljem sjevernije od nje. U sjevernom kutu crkve građene od kamena klesanca, prema istim je izvorima nađeno nekoliko nadgrobnih ploča s glagoljskim i latinskim natpisima iz XII, XIII i XIV stoljeća. Crkva je srušena za vrijeme turske vladavine na ovim prostorima, a nakon povlačenja Turaka građevni je materijal s ovog položaja između ostalog upotrijebljen i za izgradnju kapele Blažene Djevice Marije Karmelske na katoličkom groblju u Smiljanu.
    Pretpostavlja se da s lokaliteta Čovini – Crikvine potječu kameni ulomci ukrašeni predromaničkim pleterom koji su također kao spolije bili ugrađeni u istu kapelu na katoličkom groblju u Smiljanu, a trenutno se čuvaju u lapidariju Muzeja Like u Gospiću.

    Lokacija: Smiljan
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 10. st. do 15. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5659
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Ostaci crkve sv. Ivana Krstitelja

    U Barletama, zaseok Volarice, nedaleko izvora Kovčeg, na padinama brda Vršeljak, nalaze se ostaci crkve sv. Ivana Krstitelja. Crkva je pravilno orijentirana, tipično romaničkog tlocrta s polukružnom apsidom. Izgled crkve ovjekovječen je na fotografijama snimljenim 1910. godine. Faktura ziđa, jednostavnost izrade, slijepa niša nad portalom govore o vjerojatnosti da je kapela sv. Ivana Krstitelja bila obnovljena krajem 15. stoljeća. Kapela je mogla biti obnovljena još jednom nakon protjerivanja Turaka iz Like, te je tom prigodom moglo biti preoblikovano zapadno pročelje. Početkom 20. stoljeća crkva je još čitava, dok je danas svedena na arheološke ostatke.

    Lokacija: Barlete
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 11. st. do 15. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4824
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Gospiću

    Arhivsko gradivo Državnog arhiva u Gospiću kao cjelina za koju je Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/07, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvrđeno da ima svojstvo kulturnog dobra – sveukupno 208 arhivskih fondova i zbirki:

    – u ukupnoj količini od 1.063,18 dužna metra, 43 karte, 116 plakata,231 razglednice i 28 video zapisa

    – nastala u razdoblju od 1793 do 2007 godine,

    – čuva se u spremišnim prostorima: Gospić –Kaniška 17,
    – pod signaturama: HR-DAGS: 2-43, 45-67, 70, 72-102, 104-112, 114-120, 122-127, 129, 131, 133-134, 136, 138-153, 155, 157-218. 220-224 (ukupno 208 fondova i zbirki ).

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: arhivska građa

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2784
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

    Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću jednobrodna je građevina dvoranskog tipa s izduženim i trostrano završenim svetištem i prostorom deambulatorija u funkciji sakristije, te zvonikom ugrađenim u zapadno pročelje. Svojim oblikovanjem rijedak je primjer sakralne arhitekture graničarskog naselja ličke regije i predstavlja primjer tipizirane krajiške crkve 18. stoljeća prilagođene matrici grada. Izgrađena je 1783. g. u oblicima baroknog klasicizma. Crkva je teško stradala u Domovinskom ratu, ali uspješno je obnovljena. Godine 2000. postala je katedralna crkva novoosnovane biskupije.

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1783. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2378
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

    Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije jednobrodna je građevina s lađom pravokutnog tlocrta, užim svetištem kvadratnog tlocrta, sakristijom južno uz svetište i zabatnim zvonikom iznad glavnog pročelja. Župa u Klancu osnovana je već 1690.g., a župna crkva sagrađena je, vjerojatno na temeljima starije crkve, 1842.godine u klasicističkom slogu. Izgrađena je na osmišljenom prostoru u blizini raskrižja. Jedna je od rijetkih crkava u Lici koja nije stradala u II. svjetskom i Domovinskom ratu. Povijesna i ambijentalna vrijednost uz rijetku očuvanost građevine i inventara na ovom području, pridonosi njenom značaju i vrijednosti.

    Lokacija: Klanac
    Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1842. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2938
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Rođenja sv. Jovana Preteče

    Parohijska crkva Rođenja sv. Jovana Preteče u Metku jednobrodna je crkva pravokutnog tlocrta s nešto užim polukružnim svetištem i zvonikom iznad glavnog pročelja. Ograđena je kamenom cinkturom i glavnim pročeljem orijentirana prema sjeverozapadu. Smještena je u naselju uz cestu.. Od inventara iz vremena gradnje crkve sačuvan je kvalitetan ikonostas, bočne klupe i procesijske zastave. Crkva je izgrađena 1880. godine u stilu kasnog klasicizma.

    Lokacija: Medak
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1880. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3344
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Duha

    Crkva sv. Duha u Mušaluku smještena je na rubu naselja. Pravilno je orijentirana jednobrodna građevina s lađom pravokutnog tlocrta, užim peterostranim svetištem i preslicom za zvona iznad glavnog pročelja. Iznad pravokutnog ulaznog otvora glavnog pročelja ugrađena je kamena ploča s uklesanim natpisom o gradnji kapele, a na začelju apsidalne plohe reljef malteškog križa. Crkvu je, u blizini svog dvora i posjeda, dao sagraditi pop Marko Mesić 1700. godine, nakon progona Turaka iz Like. Obnavljao ju je pop dr. Fran Binički od 1925. do 1927. godine.

    Lokacija: Mušaluk
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1700. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2375
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Ivana Krstitelja

    Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Aleksinici smještena je u naselju, na blago povišenom položaju. Pravilno je orijentirana, jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim pravokutnim svetištem, sakristijom uz svetište i zabatnim zvonikom iznad glavnog pročelja. Glavno pročelje naglašeno je središnjim plitkim rizalitom, u kojem je smješten glavni ulaz u crkvu, na koji se nastavlja zvonik. Opremljena je neostilskim inventarom tirolske provenijencije. Unutrašnjost crkve šablonski je oslikana. Župni dvor samostojeća je prizemnica u blizini crkve, „L“ tlocrta, sagrađen u oblicima krajiške arhitekture zadnje četvrtine 18. stoljeća.

    Lokacija: Aleksinica
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3776
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Jakova Apostola

    Župna crkva sv. Jakova Apostola u Donjem Pazarištu jednobrodna je građevina, tlocrtno u obliku latinskog križa (s po jednom trostranom kapelom uz lađu), svetištem kvadratnog tlocrta, sakristijom sjeverno uz svetište i zvonikom iznad glavnog pročelja. Smještena je na povišenom položaju, u naselju. Glavnim pročeljem orijentirana je prema jugozapadu. Crkva je jednostavno oslikana i opremljena neostilskim inventarom izrađenim 1906.godine u tirolskoj radionici. Sagrađena je oko 1839. godine na temeljima pavlinskog samostana iz 15. stoljeća. Bočne poligonalne kapele dograđene su 1895. godine.

    Lokacija: Donje Pazarište
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1839. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3343
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Josipa i cisterna

    Župna crkva sv. Josipa u Ličkom Osiku je smještena u naselju i glavnim pročeljem orijentirana je prema jugoistoku. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta, s užim izduženim polukružnim svetištem, sakristijom sjeverno uz svetište i zvonikom ispred glavnog pročelja. Crkva je po svojim dimenzijama jedna od većih u Lici što potvrđuje veličinu i značaj Ličkog Osika u doba Vojne krajine. Na platou ograđenom visokim zidom, smještena je cisterna građena u stilu niza cisterni koje su se gradile u posljednjoj četvrtini 19.st. na ličkom području. Crkva je stradala u II.svj. ratu, obnovljena 1967. godine, zatim je ponovno oštećena u ratnim razaranjima 1991. godine kada je stradao i inventar.

    Lokacija: Lički Osik
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2711
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Marije Karmelske

    Župna crkva Majke Božje Karmelske u Smiljanu smještena je u naselju. Glavnim je pročeljem orijentirana prema jugu. Jednobrodna je pravokutnog tlocrta s užim peterostranim svetištem, zabatnim zvonikom i sakristijom zapadno uz svetište. Crkva je podignuta 1864. godine u historicističkom slogu, vjerojatno na temeljima starije crkve iz 1707. godine. U crkvi je sačuvan neogotički inventar tirolske provenijencije. Zbog arhitektonskih, povijesnih i ambijentalnih vrijednosti, kao i oblikovanja, te sačuvanog crkvenog inventara istovjetnog razdoblju gradnje crkve, ubraja se među važnije sakralne objekte u regiji.

    Lokacija: Smiljan
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1864. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4551
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Važne novosti iz ZET-a >>>Ne kupujte kartu u tramvaju! Evo zašto…

    Ponekad ga zovu i kvizom za plavuše. Izazov koji postavljamo pred vas je da točno odgovorite na svih sedam pitanja u najlakšem kvizu na svijetu! >>>Najlakši kviz na svijetu

    Crkva sv. Martina Biskupa

    Crkva je smještena u naselju uz glavnu prometnicu. Riječ je o jednobrodnoj je građevini s poligonalnimsvetištem,sakristijom zapadno uz svetište, zabatnim zvonikom, glavnim pročeljem orijentiranim prema jugu. U podu sakristije nalazi se ploča s natpisom: „ OVA JE CRIKVA GRAĐENA 1842. I OVO NAS DVA POBRATIMA JESMO OVU PLOČU NAČINILI I NAPRAVILI CRIKVU“.
    Župna crkva sagrađena je 1842. godine, a spaljena je u Drugom svjetskom ratu, te je obnovljena 1963. godine. Crkva posjeduje arhitektonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti.

    Lokacija: Brušane
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1842. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6105
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Nikole biskupa

    Župna crkva sv. Nikole biskupa u Trnovcu smještena je u naselju na uzvisini. Glavnim je pročeljem sjeverozapadno orijentirana. Jednobrodna je pravokutnog tlocrta sa zvonikom rizalitno istaknutim ispred glavnog pročelja i peterostranom apsidom. S južne strane uz svetište nalazi se sakristija. Izgrađena je 1860. godine i neostilska je po oblikovanju. Sačuvan je inventar (glavni i dva bočna oltara) sa prijelaza 19. na 20. stoljeće, kvalitetan rad tirolske radionice.

    Lokacija: Trnovac
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1860. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4552
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Petra i Pavla

    Župna crkva sv. Petra i Pavla smještena je izvan naselja. Glavnim je pročeljem orijentirana prema sjeveru. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta sa zvonikom koji u plitkom reljefu centralno izlazi iz zidne mase pročelja i peterostranom apsidom. Crkva je opremljena neostilskim inventarom tirolske provenijencije s prijelaza 19. na 20. stoljeće. Na glavnom oltaru je oltarna pala s prikazom sv. Petra i Pavla, te skulpture sv. Ivana Nepomuka i Bogorodice. Na bočnim oltarima se nalaze skulpture sv. Lucije i sv. Marka.
    Prema arhivskim podacima crkva je podignuta 1878. godine u stilu kasnog klasicizma, vjerojatno na temelju starijeg zdanja. Obnovljena je 1969. godine. Stradala je u Domovinskom ratu. Crkva sv. Petra i Pavla posjeduje arhitektonsku i ambijentalnu, kao i stilsku i povijesnu vrijednost.

    Lokacija: Lički Ribnik
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1878. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5791
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Terezije Avilske

    Župna crkva sv. Terezije Avilske smještena je u naselju u nizini. Riječ je o jednobrodnoj građevini pravokutnog tlocrta, glavnim pročeljem orijentiranim sjeveroistočno, sa zabatnim zvonikom, poligonalnim svetištem izvana, a kvadratnim iznutra i sakristijom sa sjeverne strane. Crkva je građena je od kamena, te je žbukana. Cjelokupna stolarija na crkvi je drvena. Dimenzije crkve su 19 x 10 m. Od crkvenog inventara sačuvani su glavni oltar koji je replika i bočni oltar desno od trijumfalnog luka. Bočni oltar je neogotički tirolske provenijencije. Sačuvano je originalno popločenje štokanim kamenim pločama. Crkva je sagrađena 1780. godine, a obnavljana je 1889., 1968. i 1982. godine. Crkva posjeduje arhitektonsku, povijesnu i ambijentalnu vrijednost.

    Lokacija: Bužim
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1780. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6069
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Fontana “Marta Vodarica”

    Kamena fontana sa ženskom skulpturom zvana „Marta“ nalazi se u samom središtu Gospića. Postavljena je na visokom kamenom postamentu u obliku krnje piramide, koji na sve četiri strane ima metalne posude u obliku školjke u koje voda teče također kroz metalne vodorige lavljeg oblika.. Ženska figura je prikazana u pokretu dok nad glavom uzdignutim rukama pridržava vjedro vode. Skulptura je izrađena u lijevanom željezu kao i postament na kojem stoji. Podignuta je početkom 1894. godine kada je Gospić imao upotpunjenu vodoopskrbnu infrastrukturu, čije postavljenje su gradske vlasti htjele obilježiti skulpturom ispred katedrale Navještenja BDM u središtu Gospića. Fontana sa skulpturom „Marta Vodarica“ svakako je vrlo profinjena i vješto oblikovana skulptura sa svim karakteristika akademskog rada. Njezino postavljanje obogatilo je vedutu Gospića, te je do danas ostalo neizostavan detalj vizualnog identiteta grada.

    Lokacija: Gospić, Kaniška ulica
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 1894. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6533
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije

    Kapela Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Smiljanu je jednobrodna građevina s nešto užim trostranim svetištem i preslicom za zvona iznad glavnog pročelja. Smještena je na groblju i pravilno je orijentirana. Kapela je izgrađena 1863. godine na mjestu starije izgorjele crkve. U zapadno pročelje ugrađena je spolija. Ispod praga kapele, što je nekada bila pozicija oltara stare crkve, nalazi se grobnica iz 1711.g. Tijekom obnove kapele 80-ih godina prošlog stoljeća, pronađena su dva pletera datirana u 10. st., trenutno izložena u postavu arheološke zbirke Muzeja Like u Gospiću.

    Lokacija: Smiljan
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1863. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3772
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Marije Magdalene

    Kapela sv. Marije Magdalene u Gospiću smještena je na groblju. Jednobrodna je pravilno orijentirana kamena kapela s nešto užim trostranim svetištem i preslicom na pročelju. Središnja portalna zona stupnjevito je uvučena cijelom visinom i zaključena šiljastim lukom. Uglovi pročelja su istaknuti i naglašeni ritmizacijom istaknutih i uvučenih kamenih blokova. Sačuvana je menza i kustodija u svetištu te izvorno kameno popločenje poda. Sagrađena je 1856. godine na mjestu starije kapele.

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1856. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3774
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kipovi sv. Petar i Pavao

    Kipovi sv. Petra i Pavla nalaze se u nišama na pročelju katedrale u Gospiću. Obje skulpture su izdubene sa stražnje strane i postavljene svaka na svoje postolje. Kipovi su vješto izrezbareni i oblikovani po ikonografskim zadanostima. Petar je nešto kraće brade i robustniji, dok Pavao ima izduženije lice i dužu bradu. Oba sveca prislanjaju knjigu uz bok istom gestom spuštene ruke. U drugoj, podignutoj ruci, sv. Petar je vjerojatno držao danas izgubljene ključeve, dok sv. Pavao u spuštenoj ruci drži mač dekorativno izrezbarenog drška. Kipovi su rad nepoznatog vještog majstora 18. stoljeća, vjerojatno podrijetlom iz alpske ili podalpske regije. Izrađeni su od rezbarenog obojenog drveta, dimenzija 157 x 79 x 41 cm i 157 x 73 x 40 cm.

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4837
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kuća u ulici Mlinarska 1

    Građevina je skladna tradicijska drvena stambena jednokatnica smještena u samom središtu grada Gospića, na istaknutom mjestu uz obalu rijeke Novčice. Kuća se nalazi na parceli podzidanoj kamenom, okrenuta dužim, ulaznim pročeljem prema istoku. Građena je na ključ i zaključena razvedenim krovištem na četiri vode. Prizemni dio kuće zidan je kamenom klesancem. Ulazno, istočno pročelje rastvoreno je glavnim ulazom u kuću kojega flankira po jedan prozor. Na zapadnom pročelju orijentiranom prema dvorištu i ulici, ulaz u kuću izveden je preko balature. Kuća je građena tijekom prve polovine 19. stoljeća i ucrtana je u katastarski plan iz 1874. godine i od tada nije doživjela bitne promjene, već je konstruktivno i u organizaciji prostora zadržala izvorne vrijednosti seoske drvene arhitekture. Građevina je vrlo vrijedan primjer tradicijske seoske kuće u gradu, premda se u oblikovanju kuće i tlocrtnoj dispoziciji vidi utjecaj građanskog graditeljstva 19. stoljeća. Izrazite je povijesne, ambijentalne i urbanističke vrijednosti osobito u kontekstu grada Gospića u kojemu je ostalo svega nekoliko sačuvanih tradicijski oblikovanih kuća.

    Lokacija: Gospić, Mlinarska 1
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6318
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kula Age Senkovića

    Samostojeća katnica razvedenog tlocrta smještena u središtu grada neposredno uz rijeku Novčicu. Predaja kaže, da je turski Aga Senković na ovom položaju izgradio kulu krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Građevina je izvorno bila katnica koja je tokom stoljeća nadograđivana i preoblikovana. Bila je uglavnom javne namjene, a 1911. dolazi u privatni posjed obitelji Pavelić koji ju preuređuje kako bi bila pogodna za stanovanje, te u duhu vremena dobiva secesijske dekorativne elemente na vratima vrta i ogradi balkona. Stradala je u Domovinskom ratu. Kula je najstarija civilna građevina na području grada Gospića i vjerojatno je ishodišna točka oko koje je Gospić formiran.

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1687
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno – povijesna cjelina grada Gospića

    Gospić se razvio uz rijeku Novčicu na sjecištu regionalnih cesta. Područje današnjeg grada naseljeno je od prapovijesti, a selo Gospoina spominje se 1574. godine. Daljnji razvoj naselja i njegovo prerastanje u upravno i kulturno središte Ličko krbavske županije, 1789. g.,uvjetovala je gradnja prometnica («Jozefinska cesta», cesta Gospić-Karlobag), a na njihovom sjecištu formiran je trg. Godine 1881. Gospić postaje sjedište Ličko-krbavske županije. Današnju građevnu strukturu povijesne jezgre grada čine tipični vojnokrajiški objekti, neostilske katnice, a važan segment građevne strukture zauzima tradicijska arhitektura još uvijek vidljiva u urbanoj matrici grada.

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 16. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3345
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Most na rijeci Bogdanici

    Most preko rijeke Bogdanice u Gospiću nalazi se na povijesnoj cesti između Gospića i Karlobaga, izgrađen je 1932. godine prema projektu inž. Milivoja Frkovića te konstruktivno i oblikovno pripada njegovoj tipologiji mostogradnje. Konstruiran je s tri polukružna svodna luka, plitke međuzone tjemena svoda i kolne plohe, s punom zidanom ogradom i prilaznim (obalnim) skošenim rampama. Podvodni stupovi ojačani su hidrodinamičkim (skošenim) zidnim masama. Izgrađen je od pravilnih klesanaca sivog kamena, dužine 42,00 m, ukupne širine 8,35 m, dok je korisna prolazna širina 7,15 m. Most preko Bogdanice svjedoči visoki nivo graditeljske kulture i povijesti cestogradnje, te se ubraja u najvrijednije mostove iz opusa inž. Frkovića (1887.-1946.g.) jednog od najistaknutijih hrvatskih projektanata i mostograditelja koji je čitav radni vijek proveo kao tehnički savjetnik Savske banovine. Mostovi od osobite vrijednosti su svođeni most od opeke u Sisku na rijeci Kupi, kameni most u Kosinju na rijeci Lici, te ambiciozni projekt za kameni most u Budaku na rijeci Lici koji nažalost nije nikada izveden.

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 1932. god.
    Autor: Milivoj Frković

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6428
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Most preko potoka Otešice

    U sklopu ceste Smiljan – Klanac preko potoka Otešice, na mjestu gdje je postojao drveni most, izgrađen je sadašnji kameni most zidan pravilnim klesancima sivog vapnenca.
    Riječ je o mostu svođenom jednim otvorom u obliku kružnog segmenta raspona 14 metara. Širina kolnika je 5 metara, a ukupna širina je mosta je 6 metara. Most je podignut na frekventnoj prometnici koja je povezivala Klanac s Gospićem. Most je izgradio primorski poduzetnik Karlo Antonić, a gradnja je okončana 1880. godine.Most na rijeci Otešici u Smiljanu ističe se vrsnoćom inženjerske i zanatske izvedbe u regionalnim okvirima pa i šire.

    Lokacija: Smiljan
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 1880. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6639
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Most preko rijeke Like

    Kod mjesta Bilaja, preko rijeke Like, na mjestu gdje je postojao drveni most, 1879. godine izgrađen je sadašnji kameni most od tvrdog sivog vapnenca dopremljenog iz 10 kilometara udaljenog kamenoloma kod brijega Oštre.Riječ je o mostu svođenom s dva polukružna jednaka svoda raspona 14 metara, širina kolnika je 6 metara, a visina ograde je 0.50 metara. Prilikom gradnje izvedena je i rekonstrukcija postojeće „Dalmatinske državne ceste“ tako da su izvedeni uz most i nasipi duljine 320 metara. Most su izgradili primorski poduzetnici Karlo Antonić i Mato Dražić, a gradnja je trajala od 1877-1879. godine. Most na rijeci Lici kod Bilaja ističe se vrsnoćom inženjerske i zanatske izvedbe u regionalnim okvirima pa i šire, a također posjeduje povijesne vrijednosti kao simbol daljnjeg prometnog povezivanja Dalmacije i Like nakon izgradnje Majstorske ceste preko Velebita.

    Lokacija: Bilaj
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 1879. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6539
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Muzej Like Gospić – muzejska građa

    Zaštićena muzejska građa Muzeja Like obuhvaća Zbirku Lapidarij, Zbirku pokućstva i Zbirku oružja. Zbirka Lapidarij sadrži kamene spomenike od antičkog do novovjekovnog razdoblja s područja Like. Najveći dio građe čine cjelovite ili fragmentarne rimske kvadratične urne japodskog tipa koje potječu uglavnom iz 2. i 3. stoljeća, poklopci urni, istovremene nadgrobne stele, votivni spomenici, miljokaz ili građevinski ulomci profanog karaktera. Zbirka pokućstva s predmetima s kraja 19. i početkom 20. stoljeća, prezentira način života i razvoj građanskog sloja na području Gospića i njegove šire okolice. Zbirka oružja sadrži primjerke vatrenog i hladnog oružja s pripadajućim koricama. Među eksponatima posebno je vrijedna puška „dalmatinska“, na kremen iz 18. stoljeća, koja je pripadala posljednjem ličkom hajdučkom harambaši Lazi Škundriću.

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: muzejska građa

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5052
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ostaci drvenog mlina kašikara

    Ostaci drvenog mlina kašikara nalaze se na rijeci Lici u blizini mosta. Mlin je bio pravokutnog tlocrta, te orijentiran zapad-istok. Danas su od njega očuvani kameni dijelovi i to „ bent“ koji je kvalitetan i u cijelosti očuvan, „ babe“ krajnji upornjaci i srednji nosivi zid, kameni dijelovi uređaja za mljevenje i to svi od „donjeg mlina. Nekoliko komada „ gornjeg mlina,“ te tračnice – željezni profili koje su nosile kamenu konstrukciju uređaja za mljevenje.
    Mlin je građen drvenom građom, na kamenim „babama“ među kojima su kao srednji nosači bili drveni jarmovi. Zidna konstrukcija bila je drvena, a krovište je bilo pajantno od tesane građe pokriveno raženom slamom. Mlin je imao devet mlinskih kola.
    Prema arhivskim podacima mlin se prvi put spominje u opisu Like i Krbave biskupa Glavinića iz 1696. godine. Danas predstavlja raritetno predindustrijsko postrojenje.

    Lokacija: Lički Ribnik
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4646
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ostaci Turske kule

    Ostaci Turske kule nalaze se u naselju, uz cestu. Riječ je o građevini kružna oblika, danas očuvanoj u tlocrtu. Prema povijesnim podacima, kulu je podigao oko 1577. godine paša Ferhad Sokolović, kao dio obrambenog sustava osvojenog područja Like, Krbave i Bužana. Svojim jakim, prostranim i lijepo oblikovanim utvrđenjem bila je odabrana za sjedište ličkog sanđaka. Bila je u turskim rukama sve do 1689. kada je pri oslobađanju Like od Turaka osvaja general Herbertstein. U opisu Like i Krbave iz 1696. godine, biskup Glavinić je opisuje kao prostranu kuriju visoku i i okruglu, a građenu na tri kata. Kula je danas svedena na arheološke ostatke.

    Lokacija: Široka Kula
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 16. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-3906
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Pil Krista Spasitelja

    Pil Krista Spasitelja smješten je na Kaniškoj ulici, jednoj od triju glavnih prometnica u Gospiću. Podignut je 1908. godine na mjestu nekadašnjeg drvenog križa, na križanju putova, uz procesijski put, u vidu znamena pobožnosti i granice užeg centra Gospića. Cjelokupna kompozicija superponiranih oblika i različitih materijala, što svakako doprinosi vizualnoj dinamici i zanimljivosti, zaključena je figurom Krista Spasitelja. Krist Spasitelj stoji na polukugli tijela odjevenog u haljinu ogrnutu blago naboranim ogrtačem koji seže do stopala. Desna mu je ruka ispružena, a lijeva mu je prislonjena na prsa. Lice mu je uokvireno dugom blago valovitom kosom i kraćom bradom, pogled mu je usmjeren prema dolje. Pil Krista Spasitelja djelo je gospićkog kipara i klesara Stjepana Vukelića (1875-1926), rođenog Gospićana, koji se nakon školovanja na Kraljevskoj muškoj obrtnoj školi pod ravnateljstvom Hermana Bollea i rada u drugim sredinama, doselio u Gospić oko 1900. godine. Važnost Pila Krista Spasitelja uz povijesno umjetničku vrijednost u regionalnim okvirima, također leži u činjenici da je predmetni pil važan simbol i važan faktor za povijest i identitet Gospića.

    Lokacija: Gospić, Kaniška ulica
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 1908. god.
    Autor: Stjepan Vukelić (1875-1926)

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6535
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Reljef “Pali graničari”

    Brončani reljef Pali graničari, nalazi se u samom središtu Gospića, na glavnom pročelju Katedrale BDM. Postavljen je 1909. godine na stotu obljetnicu borbe Napoleonove vojske kod Bilaja i Gospića. Reljef prikazuje graničara nakon sukoba s Napoleonovom vojskom, a koji junački stoji te spuštene pridržava barjak iznad lubanja i tijela mrtvih suboraca. Središte kompozicije čine razbacana tijela i lubanje vojnika dok se s desne strane nalazi graničar oslonjen na barjak, koji uspravnim i blago izvijenim tijelom doprinosi vertikalnosti čitava reljefa.
    Autor reljefa je Robert Frangeš Mihanović, jedan od glavnih predstavnika hrvatske moderne, te je za izradu spomenutog reljefa nagrađen ordenom. Reljef pali graničari iznimno je važan sa stajališta umjetničke vrijednosti na području Like i šire, a i predstavlja važan simbol za povijest i identitet grada Gospića.

    Lokacija: Gospić
    Klasifikacija: ostalo
    Vrijeme nastanka: 1909. god.
    Autor: Robert Frangeš Mihanović

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6429
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ruševine Starog grada Bilaja

    Stari grad Bilaj nalazi se na uzvisini uz cestu Gospić – Gračac. Bio je nepravinog tlocrta s peterostranom kulom i stambenom zgradom s unutarnjim dvorištem, opasan obrambenim zidovima. Sagrađen je na prapovijesnom lokalitetu. Prvi put se spominje 1451.g. kada ga banovac Tomo Tvrtković predaje banu Petru Talovcu. U vlasništvu Ivana Karlovića je od 1509., a 1528. ga zauzimaju Turci, te postaje važan turski centar do 1689.g. kada ga ruši vojska Vojne krajine.

    Lokacija: Bilaj
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-306
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ruševine Starog grada Budak grada

    Srednjevjekovni utvrđeni grad građen od priklesanog kamena sa zidnim plaštem širokim 2m. Gradu je kasnije, vjerojatno kada je bio u turskim rukama, prigrađena polukružna kula koju danas mještani zovu “Bešina kula”.

    Lokacija: Mušaluk
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 13. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-307
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Spomen-područje Nikole Tesle

    Spomen-područje Nikole Tesle u Smiljanu obuhvaća parohijski dvor s pripadajućim gospodarskim objektom, parohijsku crkvu sv. Petra i Pavla, dva spomen obilježja, groblje i šire područje s potokom Vagancem. Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine u zgradi parohijskog doma, prizemnoj drvenoj građevini sagrađenoj 1765. godine. Početkom 20. st. drvenu građevinu zamijenila je kamena prizemnica građanskih obilježja. Crkva je jednobrodna sa zvonikom na preslicu, izgrađena 1765. g. Spomen obilježja smještena su između crkve i kuće, a rad su arhitekta Z. Kolacija.

    Lokacija: Smiljan
    Klasifikacija: memorijalna baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
    Autor: adaptacija

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2265
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada (Muzej Like Gospić)

    Građevina se nalazi u središtu grada, u blizini katedrale Navještenja BDM. Glavnim pročeljem se pruža duž Ulice dr. F. Tuđmana. Samostojeća je jednokatnica pravokutnog tlocrta s istakom na stražnjem dijelu.Građevina je izgrađena 1798. godine kao zgrada Krajiške uprave, odnosno Stožerni stan, te ukazuje na važnost Gospića kao središta Ličke pukovnije za vrijeme Vojne krajine. Današnji izgled građevine je rezultat pregradnje iz 19. stoljeća, izvorno je bila bogatije raščlanjena, jer su se na pročelju nalazili pilastri s bazama i kapitelima a ne lezene, dok se iznad središnje osi pročelja u zoni krovišta nalazio mali potkrovni prostor podijeljen trima manjim i kraćim pilastrima i dvama prozorima. Građevina je jednostavne barokno-klasicističke dekoracije i pripada reprezentativnijim javnim građevinama vojne uprave, te je važna kao dio sklopa povijesnih građevina koncentriranih u blizini katedrale koje čine posebno obilježje grada Gospića. Danas je u njoj smješten Muzej Like Gospić.

    Lokacija: Gospić, Ulica dr. Franje Tuđmana 3
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1798. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6308
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada Državnog arhiva, Kaniška 17

    Građevina se nalazi u središtu grada, te je glavnim pročeljem orijentirana na Kanišku ulicu. Samostojeća je katnica pravokutnog tlocrta sa stražnjim rizalitnim istakom. Glavno pročelje vertikalno je raščlanjeno sa sedam prozorskih osi od kojih je središnja os istaknuta kamenim segmentnim portalom i balkonom od kovanog željeza u zoni kata. Cijelo pročelje ukrašeno je stiliziranom rustikom i bogatom arhitektonskom plastikom, te naglašeno na uglovima ugalovnim klesancima. Zgrada je izgrađena osamdesetih godina 19. stoljeća u stilu zrelog historicizma i u cijelosti su očuvane arhitektonske i oblikovne karakteristike garđevine. Pripada skupini reprezentativnih građevina javne namjene građenih u središtu grada, uzduž glavnih prometnica, i kao takva ima povijesnu i ambijentalnu vrijednost unutar kulturno-povijesne cjeline grada Gospića. Danas je zgrada u funkciji Državnog arhiva grada.

    Lokacija: Gospić, Kaniška 17
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6296
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada Gospićko-senjske biskupije, Ulica senjskih žrtava 36

    Građevina se nalazi u centru grada Gospića, na parceli ladanjskog karaktera. Riječ je o samostojećoj jednokatnici razvedenog tlocrta s tri rizalita na stražnjem pročelju, dok s ostalih strana ostavlja dojam izduženog pravokutnog tlocrta orijentiranog prema ulici. Glavno pročelje artikulirano je s 15 prozorskih osi i ugaonom rustikom u žbuci i boji. Središnji os glavnog pročelja artikulirana je plitkim rizalitom naglašenim istaknutim stubištem i portalom zaključenim segmentnim lukom. Građevina je podignuta u krajem 19. stoljeća za potrebe učeničkog internata, a danas se u njoj nalazi sjedište Gospićko-senjske biskupije. Pripada skupini reprezentativnih i po dimenzijama istaknutih javnih objekata izgrađenih u historicističkom duhu. Nalazi se u povijesnom dijelu grada, u ulici koja je formirana i prikazana na planu grada iz 1822. godine. Konstruktivno i oblikovno zadržala je izvorne arhitektonske vrijednosti, te svojim volumenom i okolišem ladanjskog karaktera dominira Ulicom senjskih žrtava.

    Lokacija: Gospić, Ulica senjskih žrtava 36
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6295
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada Ličko-senjske županije, Ulica dr. Franje Tuđmana 4

    Građevina je svojim reprezentativnim pročeljem orijentirana prema Ul. dr. Franje Tuđmana i dio je stambenog niza sa sjeveroistočne strane ulice. Administrativna je jednokatnica, izduženog „L tlocrta“ s rizalitom na začelju. Izduženo glavno pročelje dugo je 23 prozorske osi, te je raščlanjeno s tri rizalitna istaka koji imaju funkciju ritmiziranja fasadne plohe. Fasada je ukrašena bogatom arhitektonskom plastikom neostilskog izraza. Građevina je podignuta krajem 19. stoljeća u središtu grada u historicističkom stilu. Reprezentativni je objekt koji svojom veličinom i neostilskim oblikovnim karakteristikama dominira vizurom ulice dr. Franje Tuđmana. Zgrada je danas sjedište Ličko senjske županije.

    Lokacija: Gospić, Ulica dr. Franje Tuđmana 4
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6297
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada pošte

    Zgrada se nalazi s južne strane Kaniške ulice. Samostojeća je jednokatnica glavnim pročeljem orijentirana prema ulici. Glavno pročelje raščlanjeno je s 8 prozorskih osi, te artikulirano u tri osi od kojih je središnja os uvučena i flankirana dvama plitkim rizalitima. Prizemlje je obrađeno rustikom u visini dvije trećine donje etaže koja je otvorena izduženim jednostavnim pravokutnim prozorima. Rustika se nastavlja iznad prozora oblikujući lukove, a u formi pilastara flankira rizalite. Zgrada je sagrađena je 1917. godine u oblicima kasnog historicizma, s utjecajem međuratne talijanske arhitekture, te je na građevini prisutan stanoviti eklekticizam. Oblikovnim karakteristikama, veličinom i smještajem ubraja se u reprezentativnije građevine grada Gospića. Zadržala je izvorne oblikovne i konstruktivne elemente što ju čini arhitektonski vrijednom i značajnom građevinom u ambijentu Kaniške ulice i kontekstu urbanizma grada Gospića. Zgrada je i danas zadržala izvornu funkciju poštanskog ureda.

    Lokacija: Gospić, Kaniška 53
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1917. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6307
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada Učiteljskog studija

    Građevina se nalazi na istočnom dijelu Starčevićeve ulice. Riječ je o samostojećoj dvokatnoj uglovnica sa četverostrešnim krovištem, kojoj je drugi kat dograđen naknadno. Građevina je oblika „L tlocrta“ s rizalitom na začelnom spoju krila. Glavno ulazno krilo je dvokatno, dok je bočno jednokatno. Građena je od fino klesanog kamena koji je ujedno i završna obrada fasade. Građevina je izgrađena 1869. godine za potrebe Realne škole, od 1878. godine Velike gimnazije, te je u današnjim gabaritima vidljiva na katastarskom planu iz 1872. godine. U doba izgradnje je vjerojatno bila najveća gospićka građevina. Svojom jednostavnošću i strogošću, te nedostatkom ukrasa podsjeća na vojne građevine, međutim svojim dimenzijama naviješta pojavu historicizma u promišljanju prostora s jačim naglascima novih građevina unutar grada. Građevina je kroz cijelu svoju povijest zadržala izvornu namjenu obrazovne ustanove.

    Lokacija: Gospić, Ulica dr. Ante Starčevića 12
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1869. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6306
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Gospiću
    Kontakt adresa KO: Budačka 12, 53000 Gospić

    Telefon: 053/ 746-571

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska