Vodič kroz kulturnu baštinu grada Đurđevca

Na području grada Đurđevca nalazi se 13 kulturnih dobara. 5 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji usmena predaja, izričaji i jezik, 1 dobro pripada kategoriji etnografska građa, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, a 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti.

Kulturnu baštinu grada Đurđevca čine:

Arheološko nalazište “Gradina u Sv. Ani”

Arheološko nalazište Gradina u Svetoj Ani, nalazi se na šumovitom brežuljku neposredno pored naselja i kapele sv. Ane. Radi se o srednjovjekovnom utvrđenom položaju smještenom na dominantnu poziciju s koje se može lako kontrolirati okolni teren. Dosadašnjim probnim arheološkim istraživanjima utvrđeno je postojanje tragova drvenog obrambenog sustava. Utvrda se sastoji od sjevernog istaknutog uzvišenja, pravokutnog tlocrta te južnog, manjeg uzvišenja s kompleksom nasipa. Prilaz nalazištu je s južne strane. Uočljivo je umjetno formiranje jarka, iskopom zemlje iz prirodnog brijega.

Lokacija: Sveta Ana
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-4100
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Sošice

Arheološko nalazište Sošice, Đurđevac, Koprivničko-križevačka županija nalazi se uz prometnicu koja vodi od Đurđevca prema Čepelovcu. Na površini se mogu uočiti brojni ulomci opeke i srednjovjekovne keramike u radijusu od 40 m, što upućuje na postojanje zidnih struktura. Na skici nalazišta koju je izradio Zvonko Lovrenčević 1985. godine, vidljiv je polukružni tlocrt zidne strukture te nešto zapadnije smješten široki opkop što upućuje na apsidu srednjovjekovne đurđevačke crkve. Iz navedenog se predmnijeva kako se radi o položaju srednjovjekovnog đurđevačkog naselja na kojem se nalazio i kastrum te crkva sv. Jurja spominjana u popisu župa goričkog arhiđakona Ivana 1334. godine (ecclesia sancti Georgii). Tome u prilog govore i podaci iz kanonskih vizitacija te podaci iz župne spomenice o rušenju crkve sv. Jurja 1804. godine. Površinski ulomci keramičkog posuđa pokazuju tipološko-tehnološke odlike razvijenog i kasnog srednjeg vijeka (13.-16.st.).

Lokacija: Đurđevac
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5098
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

Crkva Blažene Djevice Marije od Ružarija

Jednobrodna, historicistička građevina s užim, poligonalno zaključenim svetištem uz koje je s južne strane smještena sakristija, a zvonik je smješten na glavnom zapadnom pročelju. Sagrađena je 1896. godine. U ravnini svetišta proširena je prigradnjom pravokutnih kapela čime dobiva tlocrt latinskog križa. Natkrivena je dvostrešnim, na bočnim kapelama trostrešnim krovištem s biber crijepom. Prostor je natkriven stropom te osvijetljen parovima polukružno zaključenih prozora smještenih na bočnim zidovima broda i u kapelama. Pjevalište počiva na dva stupa zakošenih kuteva i ograđeno je ravnom drvenom ogradom.

Lokacija: Budrovac, Bilogorska 90
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1896. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3380
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Presvetog Srca Isusova

Crkva malih dimenzija, pravokutnog tlocrta i užeg, trostranog svetišta, natkrivena je dvostrešnim krovom, a datira iz 1910. godine. Orijentirana je u pravcu sjever – jug. Nad brodovima se nalazi trodijelni, prema bočnim zidovima skošeni strop. Pjevalište je drveno, poduprto s dva nosača zasječenih kutova i ograđeno punom drvenom ogradom. Osvjetljenje unutrašnjosti postignuto je šiljatolučnim prozorskim otvorima, ravnomjerno razmještenim u brodu i svetištu, gdje su manjih dimenzija. Crkva je jedan od rijetkih primjera crkava manjih dimenzija oblikovanih u duhu historicizma na način da se kombiniraju elementi različitih stilova, a rezultat je eklektičan izgled.

Lokacija: Đurđevac, Stjepana Radića 5
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1910. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3264
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Elizabete

Jednobrodna, historicistička građevina, pravokutnog tlocrta sa zvonikom u središnjoj osi glavnog južnog pročelja, zaobljenog svetišta uz koje je sa zapadne strane sakristija. Crkva je sagrađena 1887. godine, a smještena je u središtu naselja. Prostor broda natkriven je stropom zaobljenim prema zidovima, dok su nad svetištem dijelom češke kape. Specifična je organizacija trodijelnog svetišta sa središnjim pravokutnim dijelom zaključenim zaobljenom apsidom i bočnim pravokutnim prostornim odsječcima, a povezano je s brodom pomoću tri lučna otvora, od kojih je središnji najveći. Zapadno uz svetište je jednokatna sakristija sa oratorijem na gornjoj etaži.

Lokacija: Čepelovac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1887. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3547
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Jurja mučenika

Župna crkva sv. Jurja mučenika u Đurđevcu, svojim položajem i gabaritima označava centar naselja i oblikuje prostor središnjeg gradskog parka. Njena tlocrtna organizacija, volumen te oblikovni elementi predstavljaju jezik kojim se služi Stjepan Podhorsky kako bi evocirao starohrvatsku sakralnu arhitekturu centralnog tipa, te ju reinterpretirao koristeći graditeljski izričaj moderne. Župna crkva sv. Jurja mučenika u Đurđevcu iznimno je djelo njegova opusa te nadilazi regionalne okvire Podravine, zauzimajući visoko mjesto u sakralnom graditeljstvu nastalom između dva rata na tlu Hrvatske.

Lokacija: Đurđevac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1928. god.
Autor: Stjepan Podhorsky

Oznaka kulturnog dobra: P-5088
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Žalosne Gospe

Jednobrodna crkva (kapela) manjih dimenzija, orijentirana u pravcu istok – zapad zaključena je užim, zaobljenim svetištem i na glavnom istočnom pročelju zvonikom – preslicom. Sagrađena je 1888. godine na mjestu starije kapele iz 1849. godine. Natkrivena je dvostrešnim krovom s biber crijepom. Unutrašnjost je svođena češkim svodom, a brod i svetište razdvaja šiljati trijumfalni luk. Ravnomjerno osvjetljenje postignuto je smještajem šiljatolučnih prozorskih otvora na bočnim zidovoma broda i svetišta. Stilski pripada historicizmu s obzirom na primjenu gotičkih arhitektonskih oblika.

Lokacija: Mičetinac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1888. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3550
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Legenda o picokima

Scenska igra Legenda o picokima odigrava se tradicionalno krajem lipnja na otvorenom prostoru oko utvrde. Radnja ima svoje povijesno uporište u događajima iz druge polovice XVI. stoljeća kada je turska vojska u osvajačkom pohodu došla i u ove krajeve. U pohodu od Virovitice do Koprivnice Turci nailaze na neprobojnu đurđevačku utvrdu. Nakon dugotrajnog opsjedanja utvrde branitelji iz topa ispaljuju posljednjeg pijetla u turski tabor. Turski vojskovođa, nasamaren, zaključuje kako „kauri“ imaju hrane na bacanje te odlaze u daljnje pohode koji obećavaju veći uspjeh, ostavljajući Đurđevčanima u „amanet“ nadimak Picoki.

Lokacija: Đurđevac
Klasifikacija: usmena predaja, izričaji i jezik

Oznaka kulturnog dobra: Z-3401
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi sv. Jurja

Velike orgulje s dva manuala i pedalom građene su 1908. godine. Pneumatskog su sustava sa 16 registara, jedno od najuspješnijih ostvarenja F. Heferera. Prospekt orgulja komponiran je s povišenim srednjim tornjem i dvije spojnice. S tri arkade u glavnom tornju i po dvije u tornjevima, prospekt je raščlanjen u devet polja sa sviralama. Tornjevi završavaju trokutnim zabatima ukrašeni kartušama, a spojnice nizom ukrštenih arkadica.

Lokacija: Đurđevac
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1908. god.
Autor: F. Heferer

Oznaka kulturnog dobra: Z-3732
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Palača Nothig-Lichtenberg

Jednokatna, dvokrilna građevina odrezanog ugla ugrađena u izgradnju bloka tako da zapadnim pročeljem oblikuje uličnu frontu Ulice S. Radića, a sjevernim Trga sv. Jurja. Pročelja su bogato ukrašena arhitektonskom plastikom renesansnih i baroknih stilskih karakteristika s akcentom na ugaoni erker. Građena je krajem 19. stoljeća, a konačan oblik dobiva početkom 20. stoljeća. Zauzima značajno mjesto u korpusu izgradnje urbanih palača 19. stoljeća u Podravini.

Lokacija: Đurđevac, Stjepana Radića 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1883. god. do 1906. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4957
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Preša za vosak

Preša je izvedena od 4 masivne grede koje čine nosivi dio, te metalnog mehanizma za tještenje. Osnovna konstrukcija se sastoji od dvije vertikalne i dvije horizontalne grede. Preša je do danas vrlo rijetko sačuvan dio inventara voštaničara i medičara u Hrvatskoj. Arhaičan je proizvod samoukih majstora đurđevačkog kraja i jedina je sačuvana do danas. Važan je artefakt tradicijske kulture vezan za proizvodnju svijeća, „zagovora“ i licitarskih proizvoda koji su imali veliku ulogu u kulturi Hrvatske.

Lokacija: Đurđevac
Klasifikacija: etnografska građa
Vrijeme nastanka: 1927. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3606
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakralni inventar crkve sv. Rozalije

Inventar crkve sv. Rozalije u Đurđevcu nastao je početkom 18. st. u duhu razvijenog baroka. Sastoji se od glavnog oltara sv. Rozalije te dvaju bočnih oltara sv. Ivana Krstitelja i sv. Roka. Kvalitetno rezbarenom ornamentikom posebno se ističe glavni oltar sv. Rozalije. Inventar u cijelosti, svojom kvalitetom i očuvanošću, zauzima značajno mjesto u sakralnoj baštini šireg područja Podravine.

Lokacija: Đurđevac
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1716. god. do 1733. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4910
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Stari grad Đurđevac, Starogradska 21

Stari grad Đurđevac
Stari grad Đurđevac

Stari grad Đurđevac srednjovjekovna je nizinska utvrda podignuta uz istoimeno naselje, a nastala je na močvarnom području izvan glavnih puteva. Vrijeme izgradnje utvrde vežemo za 14. stoljeće kada se pretpostavlja da je započeta, dok je dovršena u 15. stoljeću kao sjedište feudalnog posjeda. Najstariji pisani trag o utvrdi potječe s kamene ploče s imenom vlasnika grada, Sigismunda Ernušta iz 1488. godine. Iz plana utvrde, datiranog u drugu polovicu 16. stoljeća, vidljivo je da se radi o osmerokutnoj građevini s unutrašnjim dvorištem zidana u visini od jednog kata i s vanjske strane poduprta kontraforima u sklopu koje se nalazi ulazna kula.

Lokacija: Đurđevac, Starogradska 21
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2986
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Bjelovaru
Kontakt adresa KO: Trg E. Kvaternika 6, 43000 Bjelovar

Telefon: 043/ 221-040

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska