Na području grada Čazme nalazi se 18 kulturnih dobara. 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 5 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa.
Sva dobra grada Čazme:
- Arheološko nalazište Rađinac Crkva Pohođenja Blažene Djevice MarijeCrkva sv. Franje KsaverskogCrkva sv. Jelene KrižariceCrkva sv. Marije MagdaleneCrkva sv. MartinaCrkva sv. NikoleCrkva sv. Petra i PavlaGradski muzej Čazma – muzejska građaInventar Crkve Pohoda Blažene Djevice MarijeInventar crkve sv. Franje KsaverskogInventar crkve sv. Marije MagdaleneKulturno-povijesna cjelina grada ČazmeOrgulje u crkvi Pohoda Blažene Djevice MarijeOrgulje u crkvi Sv. Marije MagdaleneRuševine Starog gradaSakralni inventar crkve sv. Jelene KrižariceSakralni inventar crkve sv. Katarine
Arheološko nalazište Rađinac
Arheološko nalazište Rađinac otkriveno je prilikom rekognosciranja Gradskog muzeja u Čazmi 1980. godine. Naknadnim obilascima terena površinskim je pregledom sakupljena znatna količina ukrašene ranobrončanodobne keramike. Gradski muzej u Čazmi je 1983. godine izveo pokusno sondažno istraživanje u dvije kampanje (srpanj i studeni ). Istražena je površina. od 51 kvadratnog metra. Otkriveno je jednoslojno ranobrončanodobno naselje s malim plitko ukopanim jamskim objektima bubrežastog i jajolikog oblika, te jedno malo vatrište. Debljina kulturnog sloja iznosi 30 cm, a sloj se nalazi ispod recentnog humusnog sloja. Stambeni horizont naselja ukopan je neposredno ispod kulturnog sloja naselja, u sloj tvrde mrljaste tamnosmeđe zemlje, koji se nalazi iznad zdravice. Tragovi gara u jamskim objektima i kulturnom sloju upućuju na požar, u kojem je naselje vrlo vjerojatno i stradalo. Keramički materijal s nalazišta ukazuje na srodnost s nalazima Kisapostag kulture zapadne Mađarske.
Lokacija: Čazma
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1900 st.p.n.e. do 1750 st.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: P-4729
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije
Prvotna crkva bila je srednjovjekovna građevina gotičkih karakteristika, današnja nastaje u baroknom stilu 1679., a obnovljena je 1876. godine čime dobiva konačan izgled u duhu historicizma. Pripada tipu jednobrodnih građevina užeg svetišta zaključenog poligonalnom apsidom uz koje se s južne strane nalazi sakristija, a pred zapadnim pročeljem zvonik.
Lokacija: Gornji Draganec, Gornji Draganec 207
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1908
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva sv. Franje Ksaverskog
Jednobrodna svođena građevina pravokutnog tlocrta s dvije plitke bočne pravokutne kapele i užim svetištem zaključenim stiješnjenom apsidom podignuta je oko 1757. Sakristija se nalazi sjeverno uz svetište, a zvonik nad zapadnim pročeljem. Neuobičajenom baroknom koncepcijom i vrijednim inventarom ističe se kao značajan barokni sakralni objekt.
Lokacija: Bojana
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1913
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jelene Križarice
Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim, poligonalno zaključenim svetištem i zvonikom u središnjoj osi glavnog, zapadnog pročelja. Smještena je na blago povišenom travnatom terenu u središtu naselja. Svođena je češkim kapama, odijeljenim pojasnicama, a apsida polukalotom. Zidne plohe eksterijera raščlanjene su lezenama povezanim nizom neoromaničkih visećih arkada. Građena je 1864. godine i stilski pripada historicizmu. Inventaru historicističkih karakteristika pripadaju glavni oltar sv. Jelene Križarice, bočni oltari smješteni uz trijumfalni luk, propovjedaonica i orgulje.
Lokacija: Vrtlinska, Vrtlinska 83
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1864. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2855
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Marije Magdalene
Izvorno srednjovjekovna romanička građevina (1227-1247.), obnavljana u gotičkom razdoblju te barokizirana 1649. i početkom osamnaestog stoljeća, jedna je od najvećih i najznačajnijih srednjovjekovnih građevina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Svođena je, križnog tlocrta, s pravokutnim brodom, svetištem i bočnim kapelama koje stvaraju dojam trobrodnosti. Bočno uz brod smještena su dva zvonika, a glavno zapadno pročelje rastvoreno je rozetom velikih dimenzija.
Lokacija: Čazma, Trg Čazmanskog Kaptola 14
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2309
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Martina
Jednobrodna građevina užeg poligonalno zaključenog svetišta sa zvonikom nad glavnim zapadnim pročeljem i sakristijom sjeverno uz svetište. Prostor sakristije i svetišta nadsvođen je bačvastim svodom sa susvodnicama , apsida polukalotom, a nad brodom je noviji drveni strop. Pjevalište se nalazi uz zapadni zid, poduprto dvama stubovima i ograđeno drvenom ogradom. U unutrašnjosti je sačuvan barokni drveni oltar sv. Martina iz 18.st. te bočni oltari Božanskog Spasitelja i sv. Antuna Padovanskog tirolske proizvodnje. Crkva je građena početkom 18. stoljeća na mjestu starije gotičke građevine od koje je ostao samo dio u predjelu svetišta.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Lokacija: Martinac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2241
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Nikole
Sagrađena je 1704. i obnovljena 1789. te poč.19.st. kada dobiva današnji izgled. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta i užeg polukružno zaključenog svetišta sa sakristijom i zvonikom pred zapadnim pročeljem. Nekad nadsvođen prostor broda danas je prekriven drvenim stropom, a svetište i sakristija svođeni su bačvasto sa susvodnicama. Inventar potječe uglavnom iz 19. stoljeća uz barokni glavni oltar.
Lokacija: Gornji Miklouš
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1911
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Petra i Pavla
Crkva sv. Petra i Pavla jednobrodna je građevina građena opekom, s užim poligonalnim svetištem te kvadratičnim, rizalitnim tipom zvonika položenim u središnju os perimetralnog zida zapadnog pročelja. Kvadratična sakristija prislonjena je uz sjeverni zid svetišta. Prema oskudnim pisanim izvorima te prema formalnoj analizi, građevina se može datirati najranije u 16. stoljeće, a konačno je formirana graditeljskim zahvatima provedenim od 1681. do 1701. godine. Svojim graditeljskim korpusom, jedinstvenim oblikovanjem svodne konstrukcije svetišta, te mogućem srednjovjekovnom podrijetlu, građevina zauzima značajno mjesto u kontekstu malo poznatog sakralnog graditeljstva moslavačkog kraja.
Lokacija: Pobjenik
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5141
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Gradski muzej Čazma – muzejska građa
Gradski muzej Čazma su 1957. g., prvotno kao Zavičajni muzej, osnovali volonteri Društva prijatelja muzeja.
U Registar kulturnih dobara upisane su slijedeće zbirke Muzeja: Memorijalna zbirka slikara (animatora, crtača, redatelja, ilustratora, dizajnera) Aleksandra Marksa, Memorijalna zbirka književnika i agronoma Slavka Kolara te Zbirka razglednica. Memorijalna zbirka slikara (animatora, crtača, redatelja, ilustratora, dizajnera) Aleksandra Marksa nastala je zahvaljujući donaciji Aleksandra i Ljubice Marks 2001. godine, a obuhvaća likovne, ilustratorske, dizajnerske i filmske radove te statue nagrada koje je za svoj filmski i ilustratorski rad umjetnik primio. Memorijalna zbirka književnika i agronoma Slavka Kolara nastala je zahvaljujući početnoj donaciji Odbora za izdavanje Kolarevih djela na čelu s Kolarevim biografom Zvonimirom Kulundžićem. Zbirka sadrži Kolarova književna djela na raznim jezicima, od prvoga s njegovima ispravcima i fusnotama iz 1917., rukopise književnih, stručnih i autobiografskih tekstova, intervjue, crteže – karikature, fotografije, priznanja, medalje, diplome, publicističke radove o Kolaru. U Zbirci se nalazi i 29 originalnih crteža Ivana Lackovića Croate koji su ilustracije Sabranih djela Slavka Kolara.
Zbirka razglednica obuhvaća razglednice i razglednice-dopisnice tiskane između 1895/6 i 2011. godine, vezane uz žitelje Čazme i njene okolice.
Lokacija: Čazma
Klasifikacija: muzejska građa
Oznaka kulturnog dobra: Z-5064
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar Crkve Pohoda Blažene Djevice Marije
Inventar crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije vrijedan je inventar iz 18. i 19. st. između kojeg se posebno ističu propovjedaonica i bočni oltari sv. Antuna Pustinjaka i Svetog Trojstva kao značajna djela u opusu kipara Martina Mittermayra. Na njima dolazi do izražaja vješto rezbarena ornamentika plamenog rokaja. Na propovjedaonici su spretno prikazane scene iz Biblije s dobrim rasporedom sitnih figura. Slika sv. Ilije proroka iz 1767. godine premještena je iz drvene kapele koja se nalazila u blizini crkve. Iako obilježen neadekvatnom obnovom, inventar predstavlja vrijednu kariku u opusu kipara Martina Mitermayra i značajno je svjedočanstvo povijesnih zbivanja u tom kraju.
Lokacija: Gornji Draganec
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5354
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Franje Ksaverskog
Inventar se sastoji od: glavnog oltara sv. Franje Ksaverskog, 2 bočna oltara sv. Jurja i sv. Jakova, orgulja, dva svijećnjaka te kaleža, nastala u vrijeme gradnje kapele 1770-tih godina i nose obilježja kasnog baroka i rokokoa. Osobitu vrijednost imaju dva bočna oltara s kvalitetno rađenim skulpturama i oltarnim palama, te retablima rjeđeg tipa u ovom dijelu Hrvatske. Dobar je rad također i srebrni pozlaćeni kalež.
Lokacija: Bojana
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1500
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Marije Magdalene
Inventar se sastoji od: glavnog oltara, 6 bočnih oltara: Blažene Djevice Marije, sv. Ivana Krstitelja, Poklonstva Kraljeva, Krunjenja Blažene Djevice Marije, sv. Roka, sv. Križa, tabernakul-oltara Blažene Djevice Marije, propovjedaonice, orgulja, krstionice, 2 slike: sv. Antuna Padovanskog i sv. Katarine, procesijskog raspela, moćnika na glavnom oltaru (2 kom.), moćnika na oltaru Poklonstva Kraljeva (2 kom.), kanonskih ploča na oltarima Krunjenja Blažene Djevice Marije i sv. Roka i na oltaru sv. Križa (3 kom.), pokaznice, ciborija, pacifikala, 6 kaleža, te 6 kipova koji su bili sastavni dio uklonjenog oltara, nastala su najvećim dijelom u drugoj polovini 18.st., dok je manji broj iz 15-16. i poč. 19.st.
Lokacija: Čazma
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1501
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina grada Čazme
Biskup Stjepan II. Osniva 1232. godine Zborni kaptol s prepoziturom u Čazmi. Razvija se u oppidum sa značajnom kulturnom i vjerskom ulogom. Najstariji dio naselja odražava tip zbijenog krajiškog naselja koje se razvijalo oko utvrđenja u krugu. U novijoj etapi razvoja karakteristično je izduljivanje naselja, ali i širenje izgradnjom poslovno – stambenih zgrada u centru. Tako formirana jezgra razvijala je bipolarnu organizaciju prostora sa istaknutim reljefno podignutim platoom srednjovjekovne utvrde u zapadnom dijelu te središnjom zonom naselja s crkvenim institucijama u istočnom dijelu. Po rubovima platoa razvija se trgovačko – obrtnički grad.
Lokacija: Čazma
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 13. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2248
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije
Orgulje u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Gornjem Dragancu djelo su zagrebačkog graditelja M. Heferera iz 1877. godine. Riječ je o jednom od najranijih sačuvanih instrumenata proizaslih iz ove gradionice na području Republike Hrvatske. Orgulje imaju deset registara raspoređenih na jedan manual i pedal. Radi se o prvom instrumentu proizašlom iz ove najstarije domaće gradionice koji predstavlja pomak prema romaničkim manirama gradnje. U prilog tome idu čak četiri 8-stopna registra u manualnoj dispoziciji te javljanje uže menzuriranog registra Salicianal koji se prvi puta javlja na nekim orguljama ove gradionice.
Lokacija: Gornji Draganec
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1877. god.
Autor: M. Heferer
Oznaka kulturnog dobra: P-5021
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Sv. Marije Magdalene
Na foničkom planu čazmanske orgulje ubrajaju se među najvažnije spomenike kulture svoje vrste druge polovice 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj. Veliki kasnobarokni instrument ima četrnaest registara, dva manuala i pedal. Pozitiv je ugrađen u ogradu kora. Promatran u cijelosti instrument nagovješta novo stilsko razdoblje. U konzolno izbočeni srednji dio kora ugrađeno je kućište pozitiva, iznad kojeg se u punoj raskoši uzdiže pet tornjeva glavnog prospekta, virtuozno dekoriranih rezbarenim zavjesama nad sviralama, čipkasto perforiranim motivima rokaja. Na visokim tornjevima svira ansambl većih i manjih anđela.
Lokacija: Čazma
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: J. Hencke
Oznaka kulturnog dobra: Z-40
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruševine Starog grada
Lokalitet se nalazi na uzvisini u centru grada Čazme. Prva arheološka istraživanja vršena su 50-ih godina 20. st. kada je istražen zapadni perimetar bedema. Sustavna arheološka istraživanja nastavljena su 2008. godine. Povijesni izvori spominju utvrdu tek od 15. stoljeća. Od 1552. do 1559. nalazi se pod osmanlijskom upravom, a povlačenjem Osmanlija, na istom se mjestu gradi krajiška drvena utvrda. Na lokalitetu pronađeno je nešto antičkog materijala, dok većina pripada kasnosrednjevjekovnom periodu.
Lokacija: Čazma
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: RZG-0534-1969.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Sakralni inventar crkve sv. Jelene Križarice
Inventar crkve sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj, znatno je stariji od same crkve. Najvjerojatnije je pripadao inventaru nekadašnje drvene crkvice koja je srušena. Skulpture svjedoče o raskoši inventara, a svoje postojanje najvjerojatnije zahvaljuje blizini Čazme i crkve sv. Marije Magdalene. Skulpture sv. Apolonije, Agate i sv. Evanđelista značajna su karika u razumijevanju opusa Antuna Reinera kao kipara. Skulpture sv. Stjepana Kralja i sv. Ladislava, pak pokazuju u kojem se smjeru razvijala radionica Ivana Komersteinera nakon njegove smrti.
Lokacija: Vrtlinska
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Autor: Antun Reiner
Oznaka kulturnog dobra: P-4796
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Sakralni inventar crkve sv. Katarine
Župna crkva Sv. Katarine Djevice i Mučenice nastala je u prvoj polovici 19. stoljeća oko 1838. godine. Od inventara osobitu vrijednost ima glavni oltar sv. Katarine Djevice i Mučenice s bogatom dekoracijom koju čine brojne fijale s rakovicama i križnim cvjetovima. Vertikalnost oltara naglašena je izduženim tabernakulom u zoni predele, centralnom nišom sa skulpturom na retablu, te nišom sa anđelom u vrhu kruništa. Zajedno sa propovjedaonicom skladno naglašava svetište crkve. Glavni oltar i propovijedaonica rad su nepoznate radionice iz Tirola postavljeni u crkvi sv. Katarine 1908. godine. Predmetni inventar očuvan je u izvornom obliku i predstavlja posebno kvalitetan rad te vrste.
Lokacija: Dapci
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4803
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Bjelovaru
Kontakt adresa KO: Trg E. Kvaternika 6, 43000 Bjelovar
Telefon: 043/ 221-040
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska