Na području grada Čabar nalazi se 26 kulturnih dobara. 8 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 6 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 3 dobra pripadaju kategoriji memorijalna baština, 2 dobra pripadaju kategoriji etnografska građa, 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji usmena predaja, izričaji i jezik, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina.
Sva dobra grada Čabar:
- Čabarski govori Crkva Majke Božje od PohođenjaCrkva Presvetog TrojstvaCrkva sv. Antuna Padovanskog s križnim putomCrkva sv. Hermagora i FortunataCrkva sv. LeonardaCrkva sv. VidaDvorac Zrinski-kurijaGrobnica Ghyczy-Paravić na grobljuGrobnica obitelji Ghyczy na grobljuKapela Blažene Djevice MarijeKapela sv. Ivana i sv. RokaKompleks crkve Blažene Djevice Marije “Majke Božje Svetogorske” s pripadajućim građevinama, ruševnim građevinama, sajmištem, te pašnjakom i šumomKovačnica na vodeni pogonKuća i gospodarstvo Čop, Antuna Muhvića 28Kuća Vesel, Goranska 36Kuća Žagar, Goranska 117Kulturno-povijesna zbirka obitelji ČopMauzolej obitelji Ivana Križa na grobljuOltarna pala “Bogorodica s Djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem i sv. Antunom Padovanskim” u crkvi sv. Antuna PadovanskogOrgulje u crkvi sv. Antuna PadovanskogOrgulje u crkvi sv. Hermagore i FortunataOrgulje u crkvi sv. VidaRuralna cjelina naselja PrezidZgrada Lipovac, Bratstva i jedinstva 61Zgrada Ožbolt, Bratstva i jedinstva 50
Čabarski govori
Grad Čabar nalazi se u sjevernome dijelu Gorskoga kotara, na granici s Republikom Slovenijom, i sastoji se od pet manjih mjesta (Gerovo, Tršće, Prezid, Čabar i Plešce). Božidar Finka, koji je gorskokotarsku kajkavštinu podijelio na osam dijalekatskih tipova, na području grada Čabra razlikuje dva tipa ? gerovsko-čabarski i prezidanski. Dosadašnje analize pokazuju kako svih pet mjesta čabarskoga područja u govoru pokazuje djelomične fonološke ili leksičke razlike te bi stoga trebalo govoriti o čabarskim govorima. Ovi idiomi predstavljaju jedan od najsloženijih i najarhaičnijih govora kajkavskoga dijalekta u Hrvatskoj koji pripadaju zapadnomu tipu kajkavštine Gorskoga kotara.
Lokacija: Čabar
Klasifikacija: usmena predaja, izričaji i jezik
Oznaka kulturnog dobra: Z-6517
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Majke Božje od Pohođenja
Jednobrodna crkva s polukružnim završetkom i preslicom na dva zvona na pročelju na k.o. 6949 k.o. Plešce. Izgrađena je 1847. g. Unutrašnjost je jedenostavno opremljena. Glavni oltar sa upisanom godinom 1877. je drveni, polikromirani, neorenesansnih ukrasnih detalja sa središnjim kipom Kraljice svibnja (rad majstora Petra Jarma iz Osilnice datiran 1937. godine), te bočnim kipovima Sv. Petra i Pavla. Svod broda i apside je oslikan biblijskim motivima (autor slikarija ,e M. Gudes 1901. godine)Na dijelu zida svetišta vidljivi su tragovi ranijih oslika koji su zbog vlage u vrlo lošem stanju.
Lokacija: Zamost
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1847. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2596
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva Presvetog Trojstva
Jednobrodna građevina s poligonalnim izbačenim svetištem, zvonikom i sakristijom smještena je u središtu naselja, longitudinalno položena uz glavnu prometnicu. Izgrađena je 1855.g.na mjestu starije kapele iz 17.st. Jednostavnost oblikovanja bočnih pročelja nadoknađena je reprezentativnim glavnim pročeljem baroknih stilskih odlika. Unutrašnjost je rašćlanjena polustupovima i vijencima. Pobočni oltari imaju neorenesansne i neogotičke odlike dok je glavni oltar zapunio cijeli prostor svetišta – pozlaćeni visoki reljef sv. Trojstva i uljana slika u kartuši polaganja Krista u grob.
Lokacija: Plešce
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1855. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2598
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Antuna Padovanskog s križnim putom
Jednobrodna barokna građevina sagrađena na povišenom platou, u jugozapadnom dijelu grada Čabra, do koje se dolazi monumentalnim stepeništem.Asimetričnog je tlocrta, poligonalne izbačene apside i zvonika uz jugoistočno pročelje. Uz sjeverno pročelje i dio apside izgrađena je poveća jednokatna građevina čije je prizemlje sastavni dio prostora crkve (sakristija i kapela).Unutrašnjost je bogato oslikana (svod broda i apside) a polikromirani oltari rad su P.Rutera iz Osilnice.Palu glavnog oltara čini slika Antuna Padovanskog iz 1758 g, rad Valentina Metzingera.
Lokacija: Čabar
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1981
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Hermagora i Fortunata
Pripada jednoj od najstarijih župa Gorskog Kotara koja se u pisanim dokumentima spominje 1504.g.Smještena je na brijegu, uz mjesno groblje, na lokaciji starije kapele.Današnji je izgled dobila 1842.g. Trobrodna je crkva bazilikalnog osvjetljenja sa zvonikom na pročelju i sakristijom.Unutrašnjost je bogato oslikana (autor M. Antonini). Inventar ima odlike neoklasičistih stilova.
Lokacija: Gerovo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1504. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1998
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Leonarda
Jednobrodna građevina s poligonalnom izbačenom apsidom , sakristijom i zvonikom na glavnom pročelju.Smještena je u središtu zaseoka Skendari, na povišem platou, uz mjesno groblje.Građena je početkom 19.st. (1800- 1808) na mjestu drvene kapele.Iako se navodi datacija gradnje, odnosi tlocrtnog i visinskog gabarita te raspon Trijumfalnog luka upućuju na njeno starije podrijetlo. Unutrašnjost je jednostavna, ravnih ploha sa polikromiranim drvenim oltarima uz Trijumfalni luk, propovjedaonicom i glavnim oltarom neobaroknih stilskih odlika.
Lokacija: Hrib
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2597
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Vida
Smještena je uz glavnu komunikaciju u središtu naselja. )Postojeća crkva izgrađena je 1717.g. na mjestu starije, a u potpunosti je preuređena 1874. Zvonik je izgrađen 1758. Jednobrodna je građevina s izbačenom poligonalnom apsidom, jednokatnom sakristijom i zvonikom ispred glavnog pročelja.Unutrašnjost čini jedinstveni prostor presvođen bačvastim svodom s naglašenim rebrima.Svetište je također presvođeno bačvastim svodom s polustupovima.Inventar čine dva neogotička polikromirana oltara (poč.20.st.). Izvorni barokni glavni oltar je 1885.g.zamijenjen novim, drvenim, polikromiranim u neogotičkom stilu.Istih je odlika propovjedaonica.Orgulje su rad Goršića iz Ljubljane (1885.g.).
Lokacija: Prezid
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1717. god. do 1874. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1987
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Zrinski-kurija
Dvorac Zrinski smješten je na zapadnom dijelu grada Čabra. Od prvotnog utvrđenog grada Petra Zrinskog iz 17. st. do danas je sačuvan dio obrambenih zidina, kula i svodovi u prizemlju centralnog objekta, dok su ostali objekti u potpunosti preuređeni u 19. st. Iako je kurija izgubila prvotnu obrambeno-stambenu funkciju preuređenjem kompleksa u 19. st., zadržala se tradicionalna organizacija prostora i oblikovne odlike građevina. U najstarijem dijelu kompleksa smještena je stalna izložba akademskog slikara Vilima Svećnjaka i Zavičajna zbirka.
Lokacija: Čabar
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-1980
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Grobnica Ghyczy-Paravić na groblju
Monumentalna grobnica od kamena i kovanog željeza za obitelji koje su vladale Čabarskom gospoštijom od XVIII. do sredine XX. st. Smještena je na početku Čabarskog groblja i dominira krajolikom. Oblikovno je koncipirana u dva dijela: kripta i sarkofag s baldahinom. Kripta je postament izgrađen od kamenih klesanaca slaganih u pravilne redove te ulazom s metalnim vratima s cvjetnim uzorkom i križem u sredini. Monumentalnost kao i spomeničku vrijednost grobnici daje baldahin većih dimenzija koji počiva na četiri kanelirana stupa u gornjem dijelu potpuno izgrađen u kovanom željezu. Unutar bogato profilirane ograde je sarkofag s grbovima obiju obitelji s anđelima, sve u plitkom i visokom reljefu.
Lokacija: Čabar
Klasifikacija: memorijalna baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1983
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Grobnica obitelji Ghyczy na groblju
Smještena je na krajnjem dijelu groblja uz padinu brijega, oblikovana kao pravokutni prostor omeđen ogradom od kovanog željeza i kamenih, fino obrađenih klesanaca. Metalni dio ograde ima motiv istokrakog križa u krugu, a ulazna kovana vrata uz osnovni dekorativni motiv imaju još i cvjetni uzorak i volute. Središnji dio grobnice čini visoki kameni zid s piramidalnom stelom koja završava većim pozlaćenim kamenim križem. U sredini ogradnog prostora smještena je ležeća kamena ploča bez dekorativnih elemenata koja označava mjesto ukopa.
Lokacija: Čabar
Klasifikacija: memorijalna baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1984
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kapela Blažene Djevice Marije
Kapela, manjih visinskih i tlocrtnih gabarita s poligonalnim završetkom, vitkim tornjićem za zvona nad ulazom te skromne vanjske obrade pročelja bez ukrasnih detalja. Smještena je uz cestu Čabar- Zamost. Izgrađena je 1914.g. Jednostavnost vanjske obrade nadoknađena je raskošno opremljenom unutrašnjosti čije su sve zidne površine i bačvasti svod oslikane likovima svetaca u mandorlama te cvjetnim i geometrijskim dekorativnim elementima ( autor Rutar). Drveni neogotički polikromirani oltar rad je Josipa Jarma iz Osilnice.
Lokacija: Čabar, Potok
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1914. god. do 1997. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2599
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kapela sv. Ivana i sv. Roka
Mala zavjetna kapelica s krovištem na dvije volte prekrivena limom nalazi se na raskrsnici ceste Plešce – Zamost – Osilnica na k.č. 6897/2 k.o. Plešce. Točnih podataka o vremenu izgradnje nema ali prema sačuvanim fresco slikarijama moguća je datacija u vrijeme kraja XVIII. i početak XIX. st. Vanjski zidovi kao i križni svod unutrašnjosti ukrašeni su oslikom s početka XX. st. ispod kojeg su vidljivi tragovi izvornih fresco slikarija.
Lokacija: Zamost
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1997
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kompleks crkve Blažene Djevice Marije “Majke Božje Svetogorske” s pripadajućim građevinama, ruševnim građevinama, sajmištem, te pašnjakom i šumom
Do prošteničkog kompleksa crkve B.D.M. „Majke Božje Svetogorske“ kraj Gerova vodi monumentalno stubište uz kojeg se nižu kapelice. Na povišenoj koti terena dominira crkva pretežno baroknih stilskih odlika. Nepravilnog je križnog tlocrta, poradi dograđenih bočnih kapela. Apsida je poligonalna sa sakristijom na začelju. Zvonik je masivan i vezan uz pročelje. Kompleksu pripada župnikova kuća i ruševni ostaci drugih građevina. U crkvi su sačuvani slojevi baroknih i historicističkih fresko oslika. Baroknih je odlika pjevalište, ukrasne rešetke između prezbiterija i broda, propovijedaonica, sakristijski ormar, dok su glavni i pobočni oltarni retabli klasicistički rad.
Lokacija: Gerovo
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-834
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kovačnica na vodeni pogon
Zamost- uređaj kovačnice na vodeni pogon pretežno je drveni stolarski izrađen, podignut 1878.g., predstavlja kontinuitet proizvodnje uređaja za obradu željeza u Gorskom kotaru još od 1638.g., po P. Zrinskom, čije imanje 1670.g. preuzima Austrijska državna komora. 1711.g. propada organizirana obrada željeza, narod gradi individualne kovačnice po uzoru na one iz 17.st.a sastoji se od kladiva, mlinskog kola, osovine sa zupcima, bačve na vodeni tlak, nadljevnog kola, radnog stola, uređaja za oganj, brusnog kamena, željezna nakovnja. Prema sustavu i građi mehanizma kovačnica pripada predindustrijskom razdoblju obrade željeza, a proizvodi su sa pečatima imena Petra, Josipa i Antona Kovača.
Lokacija: Zamost
Klasifikacija: etnografska građa
Vrijeme nastanka: 1878. god.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-37
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća i gospodarstvo Čop, Antuna Muhvića 28
Palčava šiša smještena je u naselju, nasuprot crkve Sv. Trojstva. Zidana je 1856. g., a investitor je bio posjednik, trgovac i gostioničar Ivan Čop, o čemu svjedoče 3 impresivna kamena portala na kojima su uz dataciju i Kristov monogram i inicijali graditelja i njegove žene. Kuća je kamena, na 5 etaža s pripadajućim gospodarskim objektom, skedenom. Kuća je tijekom vremena doživjela neke tlocrtne preinake, no interijer je do danas sačuvao tradicionalnu trodijelnu podjelu, tipičnu za gorsko-kotarsko područje, kao i brojne primjerke pokretnog inventara (zbirke dokumenata, knjige, namještaj, posuđe, oprema trgovine, ukrasni i uporabni predmeti) mahom bidermajerskih i klasicističkih odlika.
Lokacija: Plešce, Antuna Muhvića 28
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1856. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1979
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Vesel, Goranska 36
Smještena je u jezgri naselja, dužom stranom okrenuta ulici.Građena je od kamena i drva,pačetvorinastog tlocrta,dvostrešnog krovišta pokrivenog šindrom.S ulične je strane prizemnica, a sa dvorišne, zbog konfiguracije terena, jednokatnica s originalnim drvenim gangom duž fasade.Unutrašnjost objekta u cijelosti je sačuvala tradicionalne odlike raspodjele prostora podređenih funkcijama.Građena je 1858. g. Prema građevinskim odlikama predstavlja kvalitetni primjer tipične goranske kuće između 17. i 19. st.
Lokacija: Prezid, Goranska 36
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1858. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-146
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Žagar, Goranska 117
Sastoji se od dva međusobno povezana objekta koji čine masivnu građevinu „L“ tlocrta.Veći je objekt građen od kamena i drva, pravokutne je osnove,poluskošenog krova.Orjentiran je glavnim pročeljem prema ulici sa dominantnim kamenim portalom .Građen je 1849.g.U sva tri nivoa (prizemlje, kat i potkrovlje) tradicionalna je trodjelna podjela prostora.Na začelje zgrade dograđen je objekt izduženog pravokutnog tlocrta.Prema graditeljskim oznakama predstavlja istaknuti primjer građanske trgovačke kuće Gorskog Kotara.
Lokacija: Prezid, Goranska 117
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1849. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-145
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna zbirka obitelji Čop
Etnološka zbirka Palčava šiša – zbirka etnografskih i kulturno povijesnih predmeta kuće i gospodarstva Čop smještena je u naselju Plešce. Izložena je u Kući i gospodarstvu Čop.
Stambeni objekt je zidan 1856. godine, od kamena, ima podrum, prizemlje, jedan kat, tavan, pripadajuću gospodarsku zgradu (skeden) i dvorište. Istovremeno je bila obiteljska kuća, kuća za turizam (između dva svjetska rata), gostionica, trgovina i sjedište društvenog života toga područja. Do danas je sačuvala tradicionalnu trodijelnu podjelu tipičnu za goransko područje.
Osim što funkcionira kao zbirka u kojoj se predstavlja lokalna baština, na gospodarstvu Čop svake godine se organiziraju etnološke, muzeološke i konzervatorske radionice, predavanja s područja materijalne i nematerijalne kulturne baštine, prezentacije, stručni skupovi s područja etnologije naših i susjednih područja.
Prezentacija životne sredine unutar kuće raspoređena je na četiri etaže:
• trgovina (rekonstrukcija trgovine iz sredine 19. stoljeća).
• prednji dio nadsvođenog hodnika u prizemlju: 1. sklop: izgradnja i građevne faze kuće, izgled sela Plešce sredinom 19. stoljeća (maketa); 2. sklop: gostionica i turizam
• stepenište i hodnik na katu: zemljišne karte, život u kući, grijanje.
• prolazna soba: bidermajerska komoda i ormar, Alt Deutch ormar, stolić sa stolcima, secesijska zavjesa.
• salon s restauriranom dekoracijom zidova i stropa s početka osamdesetih godina 19. stoljeća: neoklasicistička peć iz lijevanog željeza (sredina 19. stoljeća), pokućstvo stare blagovaonice (oko 1880.)
• kancelarija sa skrivenim vratima iz salona
• zahod sa umivaonikom: na katu (druga polovina 19. stoljeća).
• stepenište i hodnik na tavanu: etnografski dio, domaće obrti.
• zapadna soba na tavanu: spavaća soba sa pisaćim stolom iz 1856, bidermajerskim i drugim pokućstvom iz 19. stoljeća, kutna klupa i stol (buhkov kut), zvučna pozadina razgovora ljudi iz Plešca i okoline na domaćem kočevarskom dijalektu.
• južni dio nadsvođenih podruma sa tri odjeljka za spremanje vina i voća.
Lokacija: Plešce
Klasifikacija: etnografska građa
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6626
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Mauzolej obitelji Ivana Križa na groblju
Monumentalnu kapelu smještenu na sjeverozapadnom dijelu groblja podigao je 1926. Miroslav Križ. Sastoji se od kapele s kriptom kojoj se prilazi dvokrakim stepeništem. Svo ziđe završno je obrađeno u žbuci u imitaciji kamenih klesanaca. Ulaz u kriptu ispod dvokrakog stepeništa naglašen je uvučenim profiliranim lučnim otvorom poput ulaza u kapelu. Pročelje kapele završava atikom s rozetom. Bočno je po jedan veći lučno zasvođeni prozor. Svod kapele oslikan je sakralnim temama smještenim u četiri mandorle s cvjetnim uzorcima između. Ožbukani krov prati bačvasti unutrašnji svod
Lokacija: Čabar
Klasifikacija: memorijalna baština
Vrijeme nastanka: 1926. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1982
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltarna pala “Bogorodica s Djetetom, sv. Ivanom Krstiteljem i sv. Antunom Padovanskim” u crkvi sv. Antuna Padovanskog
Oltarna pala, ulje na platnu, 180 x 150 cm, Valentin Metzinger, 1758. g. U gornjoj polovici slike, u središtu, na prijestolju od oblaka sjedi Bogorodica i s obje ruke podržava Dječaka koji stoji uz njen desni bok. Dječak desnom podignutom rukom blagoslivlja a lijevom se drži za majčino koljeno. Lijevo dolje očiju uprtih u Krista na kamenoj stubi kleči sv. Ivan Krstitelj, a desno sv. Ante Padovanski. U pozadini pri vrhu slike prizor promatraju tri anđeoske glavice.
Lokacija: Čabar
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1758. god.
Autor: Valentin Metzinger – slikar
Oznaka kulturnog dobra: Z-847
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog
Orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Čabru, građene su 1864. godine, a autor je Ivan Mandlina iz Treffena, čiji je ovo jedini dosad poznati rad u Hrvatskoj. Orgulje su kvalitetan rad zanimljivog sastava pojedinih registara. Instrument je mehaničkog sistema s 1 manualom i pedalom, te 12 registara. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-a. Kućište je u cjelini sačuvano, a sastoji se od dva bočna tornja na čiju se trabeaciju spušta gređe trokutna zabata. Plošnu koncepciju fasade tvore pilastri bujnih kompozitnih kapitela, koji nose snažne obrate završne trabeacije. Polja sa sviralama su bez dekoracije. Mjestimice se naziru raniji slojevi polikromije.
Lokacija: Čabar
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1864. god.
Autor: Ivan Mandlin
Oznaka kulturnog dobra: Z-4606
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Hermagore i Fortunata
Orgulje u Gerovu, crkva sv. Hermagore i Forunata moguće su rad Ferdinanda Malachowskog u Plešcima. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-a. Svirale prospekta su novije iz 1938.g. Prospekt orgulja vrlo je razveden. Tri tornja sa sviralama, dva niža, trokutna tlocrta i srednji polukružni, povezani su s dvije uske spojnice. Piramidalno oblikovane svirale tornjeva prekrivaju rezbarene zavjese s motivima lisnatih vriježa. Kućište je sačuvano, ormar smeđim naličem oponaša strukturu drva, dok su zavjese nad sviralima broncirane.
Lokacija: Gerovo
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1856. god.
Autor: Ferdinand Malachowski
Oznaka kulturnog dobra: Z-4512
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Vida
Orgulje se nalaze na pjevalištu župne crkve sv. Vida mučenika u Prezidu. Imaju trinaest registara, jedan manual i jedan pedal. Sviraonik je smješten ispred, u ogradi kora. Zaklopac pokriva manual i manubrije. Manubriji se izvlače, a napisi su na metalnim pločicama na stijenci. Opseg manuala je C – g3 a opseg pedala C – c1. Zračnice i traktura su mehaničke s povlačnicama. Orgulje imaju jedan mijeh veličine 190 x 85 cm. Pogon je elektromotor i poluga za gaženje. Dispozicija – Manual: Principal 8´, Viola di gamba 8´, Camsov rog 8´, Salicional 8´, Flauto 4´, Octav 4´, spoj (?), Superoctav 2´, Quint, Mixtura; Pedal: Subass 16´, Violon 16´, Octavbass 8´.
Nad tipkama manuala sačuvan je natpis „Franz Goršič v Ljubljani 1885. op XLII“. Riječ je o jednome od najboljih slovenskih orguljara, učeniku Petra Rumpla i pomoćniku Karla Hessea.
Lokacija: Prezid
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6657
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna cjelina naselja Prezid
Ruralna cjelina Prezid tipično je naselje Gorskog kotara i najbolje sačuvan reprezentant organizacije seoskih prostora za čabarski kraj. Naselje je zbijenog tipa, organizirano u kotlini sa kontinuirano poredanim kućama i kućištima uz cestu. Kuće su većinom okrenute zabatom ulici, pretežito prizemne ili niske katnice, sa drvenim krovovima. Zidovi kuća su kameni sa drvenim dijelovima stijena.
Lokacija: Prezid
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0262-1970.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zgrada Lipovac, Bratstva i jedinstva 61
Kuća Lipovac nalazi se u jezgri naselja Prezid, predstavlja tipičnu seosku kuću Prezida i šire okolice u 18/19. st. i ranije, a užom zabatnom stranom orijentirana je u prostoru s obzirom na glavnu ulicu naselja.Građena je 1824. godine ili ranije od kamena – temelji i dio zidova i drva – zidovi, na kosom terenu, sa ulične strane je niska katnica s istaknutom strehom krovišta dok je prostorno prizemnica, sekundarno s dva ulaza.Stambena etaža razdijeljena je u tri glavna dijela, podrumski za stoku i ostavu, srednji dio – veža ulazni prostor smješten na lijevoj polovici duže strane s kamenim ognjištem, drugi dio primarno jedan prostor hiša, hišna kamara, hišica te tavanski sa sobicom i prostorom za sijeno.Podrumski prostor za stoku i konobu.Prema karakteristikama prezentira jedan od najstarijih ruralnih kuća Prezida.
Lokacija: Prezid, Bratstva i jedinstva 61
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0426, BG-170/1-78
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zgrada Ožbolt, Bratstva i jedinstva 50
Kuća Ožbolt nalazi se u jezgri naselja Prezid,a predstavlja starinski tip rustične kuće Prezida i šire okolice iz početka 19.st. ili ranije, a prema orijentaciji u prostoru i s obzirom na glavnu ulicu naselja reprezentira stariji tip gospodarskih kuća, prostorno vezane uz najstariju jezgru naselja. Građena je od kamena i drva, na kosom terenu, sa ulične strane visoka prizemnica, s dvorišne strane niska katnica s ulazom u konobu – štalu u prizemlju. Orjentirana zabatom prema glavnoj ulici, poluskošenog je krovišta prekrivenog šindrom, koji se jednom stranom nastavlja u natkriti prigrađeni, vanjski drveni hodnik – ganak. Razdijeljena u tri glavna dijela, podrumski za stoku i ostavu, srednji dio – veža ulazni prostor s ognjištem, hiša, hišna kamara, hišica te tavanski sa sobicom i prostorom za sijeno.
Lokacija: Prezid, Bratstva i jedinstva 50
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0427, Bg-171/1-78
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Rijeci
Kontakt adresa KO: Užarska 26, 51000 Rijeka
Telefon: 051/ 311-300
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska