Kulturna dobra grada Vrlike

Arheološko nalazište “Gradina”

Prapovijesno utvrđeno naselje „Gradina“ nalazi se u istočnom dijelu sela Kosore kod Vrlike na tzv. Kosorskoj glavici. Prostrani ovalni plato površine oko 80-90m x 50 m je sa svih strana okružen suhozidnim bedemima od kojih su danas ostali visoki i široki nasipi. U jugoistočnom kutu bedema je veće četvrtasto proširenje-vjerojatno kula. Mjestimično se i na ostatku bedema vide tragovi zidanja što upućuje i na kasnije preinake na bedemima. S obzirom na tragove zidanja po bedemima „Gradina“ je nakon svoje prapovijesne faze vjerojatno ponovo aktivirana tijekom kasne antike. S njenog platoa se vrlo dobro nadzire široki prostor oko gornjeg toka rijeke Cetine.

Lokacija: Vrlika
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-3014
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Izvor Česma (Vrilo) i njena okolica

Česma (Vrilo) je izvor potoka u šumi u jugozapadnom dijelu grada Vrlike. Česma i dvije mlinice uz izvor ucrtane su u katastarskom planu 1840. god. Godine 1875., uoči pohoda cara Franje Josipa vrličkom kraju, oko izvora je izgrađen kameni zid koji uokviruje plato kružnog tlocrta. Glavni ulaz na plato je sa šetnice istočno, nasuprot samog izvora do kojega se silazi s tri strane kamenim stubama. Voda teče iz šest kamenih izljeva na zidu poviše kojeg je šest profiliranih pilastara povezanih ogradom od kovanog željeza. Neposredno uz izvor nizom stuba vodi u šumoviti pejzažni park koji okružuje cijeli kompleks i u kojem su djelomično uređene staze. Uz šetnicu na prilazu česmi je drvored lipa.

Lokacija: Vrlika
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-4120
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Balački most

Zidalni kameni most nad Cetinom ima tri lučna otvora koji leže na kamenim pilonima pravokutnog presjeka. Čeoni zid mosta završava vijencem pravokutnog presjeka koji se pruža čitavom dužinom mosta. Ograda mosta je kamena s kosim većim poklopnim pločama. Konstrukcija mosta učvršćena je krilnim zidovima stožastog oblika s uzvodne i nizvodne strane, građenim grubo obrađenim kamenom. Balački most najviši je most Sinjske krajine, oblikom i načinom gradnje srodan je s ostalim mostovima druge polovice 19. st. u Dalmaciji, građen domaćim kamenom i od domaćih majstora.

Lokacija: Vinalić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5028
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Tvrđava Prozor (Gradina) i njezin okoliš

Tvrđavu Prozor na teško pristupačnoj uzvisini nad Vrličkim poljem sagradio je 1406. g. bosansko – hrvatski herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Po svojoj sačuvanosti spada među najznačajnije srednjovjekovne tvrđave. Nepravilnog je pravokutnog tlocrta sa središnjom utvrdom – donžonom. Na zapadnoj strani ima stambeni dio, “providurov stan”. S istočne strane je branjena manjom kulom kružnog tlocrta. Ulaz u tvrđavu je bio sa zapadne strane, zaklonjen posebnim zaobljenim zidom. Južnu, nepristupačnu stranu kompleksa štiti niski bedem izgrađen na litici. Naziv utvrde u kasnom srednjem vijeku se gubi, a umjesto njega se sve češće koristi naziv Grad.

Lokacija: Vrlika
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1406. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3921
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Arheološko nalazište u zaselku Jare kod Balečkog mosta

U zaselku Jare kod Balečkog mosta na području Grada Vrlike, tijekom obrade zemljišta za sadnju vinograda, slučajno su otkriveni arheološki ostatci. Pronađen je zid antičkog objekta sa sačuvanom žbukom i freskama, pruža se u pravcu istok – zapad, dug je oko 20 m, a širok oko 30 cm. Na širem području oko zida nalazi se veća količina građevnog materijala (obrađeni kameni blokovi i tegule), te brojni keramički ulomci antičkog posuđa. Na temelju arheoloških ostataka objekta čiji je zid bio oslikan freskama, te velike količine keramičkih ulomaka može se pretpostaviti da je riječ je o značajnom antičkom objektu. Najvjerojatnije se radi o jednom većem rimskom ladanjsko – gospodarskom kompleksu (villa rustica) podignutom uz lijevu obalu rijeke Cetine.
Arheološko nalazište u zaselku Jare kod Balečkog mosta nije istraženo, te svakako treba osigurati provedbu zaštitnih arheoloških istraživanja.

Lokacija: Vrlika
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-4527
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Arheološka zona Koljane

Arheološka zona Koljane nalazi se oko 10 km jugoistočno od Vrlike, uz prometnicu 21 236 Vrlika – Ježević – Dabar – Bitelić – Sinj, na obalama i u podvodnom dijelu akumulacijskog jezera Peruća. Jezero je nastalo 1958. g. podizanjem brane na rijeci Cetini za potrebe Hidroelektrane „Peruća“.
Na sjeveroistočnoj strani sela Koljane, iznad eponimnog zaselka nalazi se Bodrožića gradina (kota 411). Gradina je podignuta na dominantnom strateškom položaju odakle se moglo nadzirati šire područje gornjeg toka rijeke Cetine. Gradina je velikih dimenzija oko 340 x 110 m s ovalnim zaravljenim platoom na vrhu. Na gradini su pronađeni ulomci prapovijesne keramike (pohranjeni u Muzeju Cetinske krajine u Sinju) i kamena sjekira (pohranjena u Arheološkom muzeju u Splitu). Prema podatcima don Frane Bulića na gradini su pronađeni i antički kameni ulomci (natpisi, urne, reljefi) koji su kasnije ugrađeni u kuće u Gornjim i Donjim Koljanima. Jugoistočno od Bodrožića gradine, na visoravni Podi nalazi se veći broj prapovijesnih kamenih gomila koje su najvjerojatnije pripadale ovom gradinskom naselju.
Na istočnim padinama Bodrožića gradine, na položaju Reljina ograda ubicira se castellum Herona, jedno od najvećih antičkih naselja na području gornjeg toka Cetine. Na površini veličine oko 400 x 250 m vide se ostatci građevina i ulica antičkog naselja. Prema navodima don F. Bulića i C. Patcha na ovom položaju otkriveni su brojni ostatci atičke materijalne kulture, posebice nadgrobni i zavjetni natpisi, te novac (dio nalaza je pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu i u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu).
Zapadno od gradine i zaselka Bodrožići, na brežuljku s polukružnom kamenom gomilom složenom na vrhu, nalazi se lokalitet Crkvina. Dvije trećine ovog brežuljka danas se nalazi pod vodom akumulacijskog jezera Peruća. Riječ je o jednom od najznačajnijih arheoloških lokaliteta iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države. Tijekom višegodišnjih arheoloških istraživanja otkrivena je predromanička trobrodna crkva iz 9. stoljeća s trima upisanim apsidama i naknadno dozidanim zvonikom na zapadnom pročelju. Iz crkve potječu bogato ukrašeni ulomci kamenog liturgijskog namještaja (pohranjeni i izloženi u Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika). Svakako valja istaknuti gotovo u cijelosti sačuvanu, pleternom ornamentikom ukrašenu, oltarnu pregradu i slično dekorirani portal crkve, koje je izradio jedan od najkvalitetnijih klesara iz prve polovice 9. st. u Hrvatskoj poznat kao „Majstor koljanskog pluteja“.
Oko predromaničke crkve formiralo se veliko srednjovjekovno groblje koje se na temelju grobnih nalaza (luksuzni ženski nakit i dijelovi konjaničke opreme) može datirati od 9. do 15. stoljeća. Osobito je važan horizont s ukopima iz 9. stoljeća koji je potvrđen nalazima dva para masivnih brončanih ostruga s garniturom za zakopčavanje i jedan par željeznih ostruga karolinškog tipa te pozlaćene sljepoočničarke s jednom jagodom. Prema ovim nalazima može se zaključiti da su se kod predromaničke crkve ukapali pripadnici najvišeg društvenog sloja slično kao i na groblju Crkvini u Biskupiji. U prilog promišljanja da se na širem području Koljana nalazilo jedno od značajnih središta Hrvatske Kneževine svjedoči i obližnje, vremenski nešto starije, groblje kod Vukovića mosta (sada potopljeno vodom akumulacijskog jezera Peruća) s kojeg potječu nalazi ranokarolinškog oružja i konjaničke opreme (dva mača, ostruge i dvije pojasne garniture).
Oko predromaničke crkve formiralo se veliko srednjovjekovno groblje koje se na temelju grobnih nalaza (luksuzni ženski nakit i dijelovi konjaničke opreme) može datirati od 9. do 15. stoljeća. Osobito je važan horizont s ukopima iz 9. stoljeća koji je potvrđen nalazima dva para masivnih brončanih ostruga s garniturom za zakopčavanje i jedan par željeznih ostruga karolinškog tipa te pozlaćene sljepoočničarke s jednom jagodom. Prema ovim nalazima može se zaključiti da su se kod predromaničke crkve ukapali pripadnici najvišeg društvenog sloja slično kao i na groblju Crkvini u Biskupiji. U prilog promišljanja da se na širem području Koljana nalazilo jedno od značajnih središta Hrvatske Kneževine svjedoči i obližnje, vremenski nešto starije, groblje kod Vukovića mosta (sada potopljeno vodom akumulacijskog jezera Peruća) s kojeg potječu nalazi ranokarolinškog oružja i konjaničke opreme (dva mača, ostruge i dvije pojasne garniture).
Veliko srednjovjekovno groblje na lokalitetu Crkvina nikada nije bilo u potpunosti istraženo, stoga stručnjaci MHAS provode od 2007.g. zaštitna revizijska arheološka istraživanja. Novijim arheološkim istraživanjima otkriveno je 80 kasnosrednovjekovnih grobova. Grobovi pripadaju razdoblju kasnog srednjeg vijeka, o čemu svjedoče nalazi luksuznog srebrnog i pozlaćenog nakita (naušnice s trima jagodama, naroskane naušnice, karičice s koljencima, prstenje). Osobito je zanimljiv skupni nalaz novca ispod zdjelice pokojnika u jednom od grobova (ukupno 9, svi iz sredine i druge polovine 14. st), koji jasno vremenski opredjeljuju istraženi segment groblja na Crkvini.
U podvodnom dijelu arheološke zone Koljane, na području negdašnjeg pravoslavnog groblja, sjeverozapadno od Vukovića mosta ubicirano je kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima i ostatci ranokršćanske crkve.
Arheološka zona Koljane vrlo je kompleksno arheološko nalazište s kontinuitetom naseljenosti od prapovijesti, antike i srednjega vijeka do danas, te je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Cetinske krajine i šireg srednjodalmatinskog zaleđa.

Lokacija: Koljane
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6020
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Stambena zgrada

Kamena dvokatnica s potkrovljem smještena je u nizu u središtu naselja Vrlika istočno od župne crkve Gospe od Ružarija i u blizini Općinskog doma iz konca 19. stoljeća. Tlocrtno ima L oblik s glavnim uzdužnim dijelom u ulici Milana Begovića 2. i okomito postavljenim volumenom prema dvorištu u unutrašnjost bloka. U prizemlju su dućanska vrata i hodnik sa stepenicama koje vode u stambeni dio kuće na gornjim katovima. Na prvom katu su četiri prozora s profiliranim nadvojem i upuštenim kamenim okvirom uz rub slijepog otvora što je odlika prozora 18. stoljeća na kojima su puni kapci (škure) u istoj ravnini s prozorskim okvirom. Na drugom katu je manji središnji balkon na jednostavnim konzolama i profiliranom kamenom pločom. Vrlika se već 1811. emancipira kao općinsko središte podvrgnuto kninskom a poslije sinjskom kotaru, da bi 1854. bila podignuta na razinu samostalnog kotara. Oko župne crkve Gospe od Ružarija formira se upravno središte s obilježjima urbane strukture naselja. Stambena zgrada u ul. Milana Begovića 2. je primjer neoklasicističke građanske kuće iz ranog 19. stoljeća koja jednostavnom elegancijom stilskih elemenata i ugradnjom antičkih spolija pokazuje razvijene domete stambene arhitekture Vrlike tada istaknutog općinskog središta Dalmatinske zagore.

Lokacija: Vrlika, Ulica Milana Begovića 2
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4993
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

 

Kontakt podaci o konzervatorskom odjelu

Nadležni KO: Konzervatorski odjel u Splitu
Kontakt adresa KO: Porinova bb, 21000 Split

Telefon: 021/ 305 444

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska