Na području grada Obrovac nalazi se 20 kulturnih dobara. 4 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 4 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, 1 dobro pripada kategoriji arhivska građa, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji knjižnična građa, a 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa.
Sva dobra grada Obrovac:
- Arheološki ostaci Staroga Obrovca Arheološko nalazište Cvijina gradinaArheološko nalazište GradinaCrkva sv. JosipaCrkva sv. Jovana KrstiteljaCrkva sv. Kuzme i DamjanaDonji mostGornji most u blizini sela PrndeljiIkonostas crkve Uspenja Presvete Bogorodice Manastira KrupaIkonostas i klupe iz crkve Rođenja Presvete BogorodiceInventar riznice Manastira Uspenja BogorodiceKudin mostKulturno-povijesna cjelina grada ObrovcaManastir i crkva Uspenja BogorodiceManastir i crkva Uspenja BogorodiceOstaci crkve sv. Jurja na grobljuPismo preporuka bratstva Manastira Krupe Gerasimu Zeliću od 04. kolovoza 1786.Samostan i crkva Bezgrešnog začeća Marijina (Gospe od Anđela)Zbirka ikona pravoslavne crkve sv. TrojiceZbirka stare i rijetke knjižnične građe iz knjižnice Manastira Uspenja Presvete Bogorodice
Arheološki ostaci Staroga Obrovca
Ruševine Starog Obrovca nalaze se oko 3,5 km sjeveroistočno (zračnom linijom) od današnjeg grada Obrovca, sa lijeve strane rijeke Zrmanje na uzvisini koja se izdiže 68 m iznad morske razine. Mjesto gradnje utvrde odabrano je iz strateških razloga, koje su već prije uočili Liburni i Rimljani koji su na istom mjestu ili u neposrednoj blizini vjerojatno imali svoje utvrde ili straže koje su kontrolirale prolaz preko Zrmanje. Utvrda je funkcionirala od srednjeg vijeka pa do kraja 17. st.
Lokacija: Bilišane
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4668
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Cvijina gradina
Gradina je nastala u željezno doba kao središte jedne od liburnskih zajednica. U doba rimske vladavine na ovim prostorima razvila se u gradsko središte municipalnog ranga. Na sjeverozapadnoj i jugoistočnoj strani mjestimice su sačuvani bedemi. Na samom platou otkopani su temelji hrama, a na južnoj padini dobro sačuvani ostaci kupališta. Na većem dijelu gradine, pod naslagama kultrnih slojeva naziru se tragovi objekata.
Lokacija: Obrovac
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 9 st.p.n.e. do 5. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1311
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Arheološko nalazište Gradina
Gradina se nalazi u Muškovcima, oko 5 km istočno (uzvodno) od Obrovca. Gradina se nalazi iznad kanjona rječice Čavle te iznad rijeke Zrmanje na strateški važnoj koti sa koje se moglo lako kontrolirati okolicu te vizualno komunicirati sa okolnim gradinskim nalazištima. Prostor same gradine zauzima prostor od oko 330 m x 165 m. Ruševine bedema su duge oko 340 m, široke i do 40 m, a visoke do oko 5 m. Bedemi su građeni suhozidnom tehnikom. Na Gradini je pronađeno vrlo malo pokretnog materijala, i to keramike koja je vjerojatno željeznodobna tako da nam je zasad jedini pokazatelj datacije Gradine, iako je moguće da je i starija
Lokacija: Muškovci
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1000 god.p.n.e. do 1 god.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: P-3817
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Josipa
Župna crkva je u osnovi srednjovjekovna građevina, dograđena u XV.st. i konačno barokizirana 1794.god. Pripada tipu jednobrodnih građevina s četvrtastom apsidom istaknutom na istočnoj strani. Skromnog je arhitektonskog ukrasa s jednostavnim baroknim elementima. Na pročelju je portal a nad njim natpis s godinom obnove. Uz ugao pročelja je vezan zvonik sa satom. Unutrašnjost crkve je stradala u požaru za vrijeme Domovinskog rata. Apsida je podjeljena kamenom pregradom na svetište i sakristiju.
Lokacija: Obrovac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1224
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jovana Krstitelja
Crkva sv. Jovana Krstitelja je smještena na groblju na južnim padinama predjela Brežine. To je longitudinalna građevina, koja na istočnoj strani završava polukružnom apsidom istaknutom u prostor. Naos je podijeljen u dva dijela, stariji je pravokutne osnove presvođen bačvastim svodom s dvije ojačavajuće pojasnice. Pojasnice se upiru u pilastre na bočnim zidovima, koji su međusobno uzdužno povezani s tri slijepa luka, što je karakteristično za romaničko graditeljstvo. Njegove dimenzije su 6,3 x 6,7 m. Drugi dio naosa je u 18. stoljeću prizidan sa zapadne strane dodavanjem novog pravokutnog prostora, koji se nadovezuje na brod starije građevine, a njegove dimenzije su 8,1 x 6,3 m.
Lokacija: Bilišane
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 11. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4847
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Kuzme i Damjana
Crkva sv. Kuzme i Damjana nalazi se u uz obalu Karinskog ždrila, u zaseoku Ribnica (naselje Kruševo). Crkva je sagrađena na starijem objektu, o čemu nam govore ostatci zidova koji su utvrđeni prilikom arheoloških istraživanja. U pročelje crkve ugrađene su antičke spolije. Crkva je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom koja se nalazi na južnoj strani, dok su vrata na pročelnom zidu koji gleda prema sjeveru. Zidovi crkve su građeni od priklesanog nepravilnog kamenja vezanog vapnenim mortom. Dužina jugozapadnog bočnog zida iznosi 8,50 m, dok je sjeveroistočni bočni zid dug 8,20 m. Širina crkve je 4,40 m. Apsida je istaknuta u prostor 1,50 m, dok je njena širina 3,20 m. Crkva je pokrivena krovom na dvije vode, otvorenim u podgledu. Apsida je natkrivena polukalotom i pokrivena kamenim pločama. Pod crkve, većim dijelom, pokriven je nepravilnim kamenim pločama. Gradnju crkve možemo okvirno datirati u vrijeme između 12.-14. st.
Lokacija: Kruševo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. god. do 14. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-5135
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Donji most
Most premošćuje rijeku Zrmanju na putu Žegar-Krupa. Građen je od tesanog kamena u obliku kvadera. Ima pet lukova polukružnog oblika od kojih je srednji najveći. Lukovi se oslanjaju na četiri kamena pilona koji na uzvodnoj strani završavaju kljunovima trokutastog presjeka. Ograda mosta izvedena je u vidu masivnog zida. Razina mosta se malo povisuje prema sredini.. Most se spominje u arhivskim podacima iz XVIII/XIX. st. a 1885. za austro-ugarske vlasti zadobiva današnji izgled.
Lokacija: Kaštel Žegarski
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1216
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Gornji most u blizini sela Prndelji
Gornji most premošćuje rijeku Zrmanju kod sela Prndelji. Most je zidan tesanim kamenom u obliku kvadera i formiran s četiri jednaka polukružna luka koji se oslanjaju na riječne pilone. Razina mosta je horizontalna i služi za kolni promet. Svojom konstrukcijom i načinom zidanja upućuje na XIX. st. kao vremenu gradnje.
Lokacija: Kaštel Žegarski
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1217
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ikonostas crkve Uspenja Presvete Bogorodice Manastira Krupa
Ikonostas crkve Uspenja Presvete Bogorodice u manastiru Krupa, sa današnjom konstrukcijom i oplatom visine 505cm i širine 450cm, nastao je u obnovi izvornog ikonostasa najvjerojatnije 1920. godine. Ikonostas je u duborezom dijelu skromne profilacije. Ikonostas je podijeljen u tri zone:
1. Prestona zona: sadrži četiri prijestolne ikone u srebrnim okovima i bogato rezbarene pozlaćene carske dveri sa šest ikona. Prijestolne ikone: Arhanđel Mihajlo, Bogorodica sa Hristom, Hristos Car nad Carevima i Veliki Arhijerej te Jovan Preteča, zapravo su reprodukcije u originalnim srebrnim okovima. Originalne prijestolne ikone, nastale na prijelazu 16./17.st.djelo su poznatog kretskog slikara Jovana i izložene su u Riznici Manastira. Okovi, dimenzija 102 x 70cm, precizno ponavljaju prekriveni dio ikone, kako crtež tako i plastičnost oblika a izrađeni su u Veneciji 1767.g. Rezbarene i pozlaćene carske dveri (157 x 101cm) predstavljaju tipični, skupocjeni kijevski rad 18.st. Podijeljene su na šest polja u kojima su prikazi Navještenja i evanđelista.
2. Apostolska zona: podijeljena u dva reda, djelo je nepoznatog grčkog slikara i predstavlja vrijednu slikarsku cjelinu nastalu početkom 18.st. U donjem redu se nalaze ikone sa prikazom šest apostola: Filip, Andrej, Luka, Marko, Jakov i Toma. Nekada su u sredini stajale tri ikone sa prikazima sv. Nikole, Uspenja Bogorodice te Cara Konstantina i carice Jelene. One su danas dio inventara manastirske Riznice a na njihova mjesta su 2005.g. postavljene nove ikone rađene u maniri italokretske škole sa prikazima: Rođenje Presvete Bogorodice, Tajna večera i Uspenje Presvete Bogorodice. Gornji niz sadrži šest ikona apostola: Simon, Jovan, Petar, Pavle, Bartolomej i Matej, koji je u centralnom dijelu prekinut jednako velikom ikonom Isus Hrist Veliki Arhijerej i Car careva. Prvo i završno mjesto u gornjem nizu zauzimaju drvene ispune sa duboreznim polikromiranim križevima. Dimenzije ikona apostolskog niza su 63,7 x 49,5cm.
3. zona Raspeća: Ikonostas se završava kompozicijom Raspeća, odnosno drvenim križem sa trilobnim završecima na krakovima te naslikanim raspećem. S lijeve je strane ikona Bogorodice a s desne sv. Jovana Bogoslova.
Iako tipski rađen, jednostavnog rasporeda i s relativno malim brojem ikona, ikonostas u Krupi nije ni kronološki ni stilski jedinstvena cjelina, ali čine ga ikone najboljih majstora vremena u kojem su nastale i kao takav značajan je za kulturu i povijest srpskog naroda ovoga kraja.
Lokacija: Krupa
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st. do 21. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4959
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Ikonostas i klupe iz crkve Rođenja Presvete Bogorodice
Ikonostas i klupe u Bilišanima nastali su oko 1864. godine. Konstrukcija ikonostasa do vrha luka je visoka 677cm, dok s križem ukupna visina iznosi 720cm, širina je 660cm. Ikonostas je u duborezom dijelu jednostavne profilacije, koloristički riješen sivkastim tonovima kojima se imitira marmorizacija. Konstruktivno se može podijeliti u dvije zone s ukupno devet (9) ikona te Carskim i bočnim dverima. Sve ikone su sačuvane a nalaze su u Manastiru Krupa, crkvi sv. Ilije u Zadru i sv. Trojice u Obrovcu.
Drvene, rezbarene i polikromirane klupe u sastoje se od dva krila, sjevernog i južnog. Svako krilo ima ukupno 16 sjedala postavljenih u jednom redu u obliku slova L (11 + 5 sjedala). Klupe su visoke 280cm i duge 670+300cm. Širina pojedinačnog sjedala je 63cm. Polikromirane su sivom bojom koja imitira marmorizaciju.
Lokacija: Bilišane
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1860. god. do 1864. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-5049
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Inventar riznice Manastira Uspenja Bogorodice
Riznica Manastira Krupa uređena je u tri prizemne prostorije glavne manastirske zgrade. U riznici se čuvaju brojne dragocjenosti sakupljane tijekom stoljeća od kojih su najzastupljenije brojne ikone slikane temperom ili uljenim bojama na dasci te brojni bogoslužbeni (liturgijski) predmeti izrađeni od različitih materijala (zlato, srebro, mjed, drvo, sedef) nastali u raznim umjetničkim središtima (Venecija, Moskva). Ikone su naručivane od srpskih i grčkih majstora ili su izrađivane u ruskim i venecijanskim radionicama. Pojedine ikone prekrivene su srebrnim okovom izrađenim od strane domaćih i venecijanskih zlatara. Uz te dvije, brojčano najveće, grupe predmeta u riznici se čuvaju i dijelovi bogoslužbene odjeće kao i nekoliko portreta zaslužnih osoba čije je djelovanje vezano uz povijest Manastira, te stari novac, posuđe, knjige, arhivska rukopisna građa i drugi predmeti umjetničkog obrta namijenjeni liturgiji ili upotrebi u svakodnevnom životu.
Inventar riznice manastira Uspenja Presvete Bogorodice u Krupi vrijedan je zbog raznolikosti izložene građe, umjetničke vrijednosti predmeta, mjesta i vremena njihovog nastanka te autorstva pojedinih umjetnina.
Lokacija: Krupa
Klasifikacija: muzejska građa
Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6198
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kudin most
Petstotinjak metara od ušća rječice Krnjeze u Krupu, u kanjonu rijeke Krupe, podno sela Golubića tj. njegovoga zaseoka Veselinovići nalazi se pješački most, koji stanovništvo zove Kudin most. Kudin most je cijeli zidan tehnikom suhozida, raščlanjen sa dvanaest sedrenih svodova i tri manja propusta. Dugačak je 109 metara, a prosječna širina mu je 1,5 metar.Sagrađen je na prijelazu 18. u 19. stoljeće, graditelj je lokalni majstor Jovan Veselinović. Most je u povijesti bio veza između brojnih zaselaka Golubića i sela Žegar na rijeci Zrmanji, kojim je hodilo stanovništvo i stoka.
Lokacija: Golubić
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5972
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina grada Obrovca
Gradić Obrovac smješten je u kanjonu rijeke Zrmanje na lijevoj obali. Razvio se kao suburbium srednjovjekovne utvrde na brežuljku. Zbog svog povoljnog položaja na putu od primorskih prema prekovelebitskim krajevima i plovnosti rijeke do mora, naselje se počelo razvijati kao važno trgovačko središte. U donjem dijelu prema rijeci zgrade bogatijih mještana su veće, dok su u gornjem, prema utvrdi, skromnijih arhitektonskih oblika. Najbolje su sačuvane zgrade u glavnoj ulici nastale uglavnom u 18. i 19. stoljeću, mahom su dvokatnice i sačuvale su svoje izvorno stanje. Imaju kamenom zidana i žbukana pročelja i kamene okvire otvora, profilirane kamene nadvoje i vijence, te skromne dekoracije u žbuci.
Lokacija: Obrovac
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. god. do 20. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4245
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Manastir i crkva Uspenja Bogorodice
Manastir sa crkvom nalazi se na rijeci Krupi. Sastoji se od manastirskih zgrada, unutrašnjeg dvorišta sa tri strane okruženog trijemom i crkve. Glavno vanjsko pročelje je rastvoreno s dvanaest prozorskih osi neogotičkih stilskih odlika. Crkva ima osnovu upisanog grčkog križa s kupolom na sredini i kvadratnom apsidom. Unutrašnjost je ukrašena fresko slikarijama majstora Georgija Mitrofanovića s početka XVII.st., a pred oltarom je ikonostas iz XVIII.st. U sklopu manastira je uređena riznica.
Lokacija: Krupa
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: N-32
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja
Manastir i crkva Uspenja Bogorodice
Manastir sa crkvom nalazi se na rijeci Krupi. Sastoji se od manastirskih zgrada, unutrašnjeg dvorišta sa tri strane okruženog trijemom i crkve. Glavno vanjsko pročelje je rastvoreno s dvanaest prozorskih osi neogotičkih stilskih odlika. Crkva ima osnovu upisanog grčkog križa s kupolom na sredini i polukružnom apsidom. Unutrašnjost je ukrašena fresko slikarijama majstora Georgija Mitrofanovića s početka XVII.st., a pred oltarom je ikonostas iz XVIII.st. U sklopu manastira je uređena riznica.
Lokacija: Krupa
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 17. st.
Autor: Georgije Mitrofanović – Slikar (17. st.)
Oznaka kulturnog dobra: Z-1220
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Jurja na groblju
Crkva Sv. Jurja nalazi se unutar starog groblja u mjestu Kruševo. Tragovi na građevini pokazuju slojevitost u gradnji u rasponu od romanike do baroka. Jednobrodni romanički prostor produžen je u 17. st. sa istočne – svetišne strane, te je tako crkva dobila oblik izdužena pravokutnika. Iz primarne romaničke faze sačuvan je portal na južnom zidu lučno nadvijen s lunetom. Pročelje je rastvoreno pravokutnim portalom a nad zabatom se diže zvonik na preslicu. Barokna prigradnja je zidana od fino klesanih kamenih kvadera redanih u pravilne slojeve sa istaknutim fugama. Kao spolije u bočne je zidove uzidano više antičkih natpisa i jedna baza liburnskog cipusa.
Lokacija: Kruševo
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 5. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3430
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Pismo preporuka bratstva Manastira Krupe Gerasimu Zeliću od 04. kolovoza 1786.
Pismo preporuke je dokument pisan rukom na pergameni, grčkim jezikom. Dokument se sastoji od jednog pergamenskog lista mjestimice zalijepljenog na list papira (nađen djelomično) dimenzija (v x š x d): 492 x 435 x 1 mm. Na sredini gornjeg ruba pergamene nalazi se žig crne boje. Tekst na dokumentu pisan je crnom tintom, a zbog razlike u intenzitetu boje tinte vidljiva su tri različita upisa. Na donjem, većem, upisu tinta je progrizla pergament te su na tim mjestima nastale rupe u tekstu. U gornjem lijevom uglu nalazi se slikovni ukras.
Lokacija: Krupa
Klasifikacija: arhivska građa
Vrijeme nastanka: 1786. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-5126
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Samostan i crkva Bezgrešnog začeća Marijina (Gospe od Anđela)
U 15. st. franjevci podižu samostan i crkvu uz rijeku Karišnicu, na mjestu gdje se nekoć uzdizao benediktinski samostan. Crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji i samostan uz nju bili su sagrađeni u gotičkom slogu 1429.god. Od 1730. god. samostan se temeljito obnavlja. Obnovljene su samostanske zgrade i uređen zvonik. U središtu sklopa je skladan klaustar. Samostanska crkva sagrađena u prvoj polovici 15. st. uzdužnoga tlocrta, presvođena je gotičkim slomljenim svodom, i s pravokutnim svetištem. Povišena samostanska krila su dosta nadvisila malen, ali skladan klaustar. Samostanski je sklop s triju strana ograđen visokim kamenim zidom, a na sjevernoj je otvoren prema rijeci Karišnici.
Lokacija: Gornji Karin
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1215
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zbirka ikona pravoslavne crkve sv. Trojice
U rješenju br. 24/57-1974., br. reg. 319. navodi se ukupno 47 ikona iz crkve sv. Trojice u Obrovcu nastalih su u periodu od 17. – 20.st.. Po zidovima građevine, uključujući apsidu i kor smješreno je 36 ikona. Većina ih je barokizirana i predstavlja varijantu bizantsko – zapadnoeuropske umjetnosti. Ikonostas je klasičnog tipa, rađen u drvu. Po njemu su u dva nivoa smještene ikone rađene u duhu bečkog akademizma. Na ikonostasu je bilo ukupno 11 ikona od kojih su 4 prestone.
Lokacija: Obrovac
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Oznaka kulturnog dobra: RST-319
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zbirka stare i rijetke knjižnične građe iz knjižnice Manastira Uspenja Presvete Bogorodice
Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Krupi posjeduje knjižnicu sa brojnim bogoslužbenim knjigama koje je većinom pribavio krupski arhimandrit i pisac Gerasim Zelić (Žegar, 1752.-Budim, 1828.) na svojim brojnim putovanjima po europskim prijestolnicama. Iako sačuvana u malom opsegu, knjižnična je građa važna ne samo za povijest višestoljetnog djelovanja Srpske pravoslavne crkve na području Bukovice i Ravnih Kotara i Dalmatinsku eparhiju već i za čitavu današnju srpsku pravoslavnu zajednicu u Republici Hrvatskoj. Stara i rijetka knjižnična građa manastirske knjižnice broji ukupno 270 jedinica, a nastala je u razdoblju od 17. do prve polovice 19. stoljeća, u važnim europskim tiskarskim središtima od Beča, Budima i Venecije, do Moskve, St. Peterburga i Kijeva na čak pet pisama (stara crkvena ćirilica, glagoljica, bosančica, latinica, grčko pismo), čime ova zbirka postaje vrijednom i za povijest tiskarstva općenito. To su uglavnom časoslovi, molitvoslovi, jevanđelistari, služebnici, trebnici, mineji, oktoisi, triodi, pentikostari, biblije, žitja, akatisti, razne pouke za bogoslužje, psaltiri, kanonici i tipisi, odnosno sve djela potrebna za duhovni život Manastira. Važan dio zbirke su i rukopisne knjige, te pravopisni priručnici.
Lokacija: Krupa
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 1600. god. do 1850. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5716
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zadru
Kontakt adresa KO: I. Smiljanića 3, 23000 Zadar
Telefon: 023/ 211-129
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska