Kulturna dobra općine Gornja Stubica

Na području općine Gornja Stubica nalazi se 13 kulturnih dobara. 4 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji memorijalna baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, a 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa.

Sva dobra općine Gornja Stubica:

  • Crkva sv. Jurja
  • Crkva sv. Marije SnježneCrkva sv. MatejaDvorac Oršić, Samci 64Kapela sv. Fabijana i SebastijanaKip Bogorodice s djetetom iz kapele sv. Marije SnježneKurija Fabijanec – HorvatMuzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna – muzejska građaOltar sv. Fabijana i SebastijanaSpomen-park Rudolfu PerešinuSpomenik Seljačkoj buni i Matiji GupcuTradicijska kuća, Zagrebačka 8Tradicijska kuća, Zrinščaki 12

    Crkva sv. Jurja

    Crkva sv. Jurja prvi puta se spominje 1209., a župa od 1334. g. Današnja crkva djelomično potječe iz vremena obnove 1752. g., kada je sagrađena prostrana barokna građevina zaobljenog svetišta sa zvonikom ispred zapadnog pročelja i polukružnim pobočnim kapelama sjeverno i južno uz glavnu lađu Od stare crkve sačuvani su zvonik, zapadni dio lađe s korom, prvo svodno polje glavne lađe istočno od kora i obje pobočne kapele. Unutar crkve sačuvan je vrijedan barokni inventar stare župne crkve – glavni oltar sv. Jurja, južni bočni oltar sv. Florijana, sjeverni bočni oltar Majke Božje Tužne (svi posvećeni 1764. g.), te istovremena drvena propovjedaonica.

    Lokacija: Gornja Stubica
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
    Autor: obnova 1936.-1937.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3517
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Marije Snježne

    Crkva Svete Marije Snježne smještena na brežuljku iznad sela Dubovec, prvi put se spominje 1669. godine, i to kao zidana, sagrađena na mjestu starije, drvene kapele. U potresu 1880. g. prilično je stradala te je slijedila obnova, a unatoč radikalnim promjenama koje je doživjela u 20. st., kapela je uglavnom sačuvala volumen 17. stoljeća. Tlocrtno-prostorna organizacija sastoji se od pročelnog zvonika te pravokutnog broda zaključenog trostranom apsidom. Južno od svetišta je sakristija. Vanjštinom dominira vertikala zvonika pokrivenog piramidalnom limenom kapom, a pročelja su obrađena plošno i bez arhitektonske dekoracije.

    Lokacija: Dubovec
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3515
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

    Crkva sv. Mateja

    Crkva sv. Mateja nalazi se na povišenom, podzidanom platou u sredini istoimenog naselja, u općini Gornja Stubica. Jednobrodna građevina ima pravokutno svetište jednake širine kao i lađa te trostranu apsidu. Uz svetište su sa sjeverne i južne strane smještene dvije kapele koje crkvi daju oblik latinskog križa. Naglašeni zvonik u središnjoj osi sa nižim bočnim prostorijama čini glavno, ulazno pročelje. Srednjovjekovna građevina iz 1279. g. stradava u potresu u 19. st., pa današnji, neogotički izgled dobiva prema projektu H. Bolléa. Usprkos preoblikovanju, crkva je sačuvala karakteristike starije građevine i predstavlja spoj dva potpuno različita razdoblja izgradnje sakralne arhitekture.

    Lokacija: Sveti Matej
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.
    Autor: obnova

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2496
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Oršić, Samci 64

    Na uzvisini iznad mjesta Samci (opć .Gornja Stubica), obitelj Oršić sagradila je 1756. g. dvorac, prigradivši svom starom kaštelu dva nova krila. Novi je dvorac bio tlocrtno u obliku slova U, no danas postoje samo tragovi starog kaštela i dva jednokatna krila iz sredine 18. stoljeća koja tvore tlocrtnu L osnovu. Organizacija prostora slijedi tradicionalnu shemu renesansnih kaštela s nizom prostorija ujednačene veličine i oblika uz vanjske perimetralne zidove te hodnicima koji se protežu uz dvorišnu stranu iz kojih se pristupa prostorijama. Od 1973. godine u dvorcu se nalazi Muzej seljačkih buna.

    Lokacija: Samci, Samci 64
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1756. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2087
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Fabijana i Sebastijana

    Kapela sv. Fabijana i Sebastijana smještena na je na vrhu brijega u naselju Slani Potok u općini Gornja Stubica. Jednobrodnu kapelu čine prostrana lađa i nešto šire svetište s ravnim zaključkom, nad kojima je u novije vrijeme izveden drveni strop s kosim bočnim stranicama. Uz svetište je s južne strane smještena mala sakristija. Glavni oltar datira iz 1661. godine. Recentnim obnovama kapela je izgubila izvornost, ali je gabaritima, autentičnim položajem te očuvanim glavnim baroknim oltarom zadržala povijesnu i ambijentalnu vrijednost.

    Lokacija: Slani Potok
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
    Autor: obnovitelj

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2491
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kip Bogorodice s djetetom iz kapele sv. Marije Snježne

    U središnjoj niši glavnog oltara nalazi se drveni, gotički kip Bogorodice s djetetom dimenzija 73×23×19 cm. Nastao je oko 1490. godine i jedini je preostali primjerak onovremenog inventara. Nekad dio krilnog oltara, što pokazuje udubina sa stražnje strane, danas stoji u središnjoj niši klasicističkog glavnog oltara.

    Porijeklo i autor kipa nisu poznati, no oblikovne karakteristike ukazuju da se radi o autoru upoznatim s djelovanjem sjevernjačkih umjetničkih radionica. Bogorodica je prikazana u blagom kontrapostu s nagim djetetom kojeg drži u desnoj ruci. Zdepaste je građe, obavijena draperijom dosta oštrih i šturih nabora.
    Bogorodici danas nedostaje ruka, u kojoj je, pretpostavlja se, bio atribut. Nije bilo neobično da se u razdoblju nakon Tridentskog koncila krhki drveni dijelovi zamjenjuju onim od čvršćih materijala, a da se kipovi i naknadno polikromiraju. Draperija joj je tijekom 18. st. pozlaćena i bojana u crveno i zeleno.

    Lokacija: Dubovec
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 1490. god.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4774
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kurija Fabijanec – Horvat

    Kurija Fabijanec-Horvat sagrađena je 1882. godine. S južne, reprezentativne strane je visoka prizemnica s podrumskom etažom, a na sjeveru prizemnica na razini terena. Centralni rizalitni istak zaključen je trokutastim zabatom i altanom koju nose masivni zidani stupovi otvorenog arkadnog trijema u suterenu. Unutrašnjost definiraju tri salona, orijentirana na južnu stranu i gospodarske prostorije, orijentirane na sjeveroistok. Sve su stambene prostorije zaključene ravnim stropovima, a podrumski prostor svođen je pruskim kapama s pojasnicama. Kurija kasnoklasicističkih stilskih karakteristika, savršeno uklopljena u okolni ambijent, vrijedan je spomenik ladanjske arhitekture.

    Lokacija: Hum Stubički
    Klasifikacija: profana graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4202
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna – muzejska građa

    Zaštićena muzejska građa Muzeja seljačkih buna obuhvaća Arheološku zbirku, Zbirku razglednica i fotografija, Zbirku oružja i opreme te Kulturnopovijesnu zbirku. Arheološka zbirka (151 predmet) sadrži keramičke posude, ulomke pećnjaka, metalno oružje i oruđe, ulomke posuda za posluživanje hrane i pića od majolike i stakla s lokaliteta utvrda Donja Stubica i vanjskog bedema utvrde Samci. Zbirka razglednica i fotografija (445 predmeta) oslikava baštinu Hrvatskog zagorja kroz više od 100 godina i značajna je kako za povijest ovog kraja, ali i za izučavanje različitih drugih tema, primjerice povijesti turizma ili razvoja urbaniteta. Zbirka oružja i opreme obuhvaća vojno i lovačko oružje te opremu iz razdoblja 6. do 19. stoljeća, s naglaskom na seljačko oružje, po čemu je ona specifična i jedinstvena.
    Kulturnopovijesna zbirka (286 predmeta) prikuplja predmete vezane uz seljačke bune (posebice Seljačku bunu 1573.) i život seljaka, plemstvo i crkvu u razdoblju feudalizma, sve do ukinuća kmetstva 1848. godine te predmete koji dokumentiraju stanje na zagorskim posjedima nakon ukinuća kmetstva. Posebnu skupinu čine predmeti vezani uz hrvatski narodni preporod i bana Jelačića.

    Lokacija: Samci
    Klasifikacija: muzejska građa

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4841
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Oltar sv. Fabijana i Sebastijana

    U središnjoj je niši kip sv. Fabijana, a postrance njega stoje sv. Petar i Pavao te kraljevi Stjepan i Ladislav. Atiku definira masivni vijenac što s gornje strane prelazi u prekinuti zabat i uokviruje središnju pravokutnu nišu sa skulpturom sv. Sebastijana. Na obratima zabata stoje kipovi sv. Martina s prosjakom te sv. Jakova, a na tjemenu atike kip sv. Katarine.
    Kipovi su oblikovani bogato boranim draperijama koje su potpuno pozlaćene. Ornamenti su također potpuno pozlaćeni, a arhitektura oltara bojana je u zemljane nijanse što je u skladu s pozlatom. Gdjegod se pojavljuje modra i to u udubinama niša te na ukrasnim grozdovima što sa vinovom lozom obavijaju stupove.
    Ornamentika oltara u maniri je tipičnog ukrašavanja 17. st. – bogata i gusta obavija sve stupove i prožima gređe. Na vrhu atike dvije su raskošno oblikovane palmete, a u predjelu predele dvije raskošno oblikovane kartuše s podacima o nastanku i obnovi.

    Lokacija: Slani Potok
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 1661. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6391
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Spomen-park Rudolfu Perešinu

    Spomen-park pilotu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, stožernom brigadiru Rudolfu Perešinu, smješten je u samom središtu mjesta Gornja Stubica. U sklopu spomen-parka nalazi se brončana bista Rudolfa Perešina i konzervirani borbeni zrakoplov tipa „MiG-21“ postavljen na metalni nosač. Bista, rad hrvatskog akademskog kipara Mladena Mikulina, rađena tehnikom lijevanja, postavljena je na kameno postolje na kojem se nalazi brončana ploča s natpisom.

    Lokacija: Gornja Stubica, Trg Svetog Jurja
    Klasifikacija: memorijalna baština
    Vrijeme nastanka: 2004. god.
    Autor: Mladen Mikulin

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4418
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu

    Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu nalazi se u perivoju Dvorca Oršić. Djelo kipara Antuna Augustinčića i suradnika, nastalo je u razdoblju od 1971.-1973. Sastoji se od dva krilna brončana reljefa na kamenom postolju ispred kojih je, u središnjem žarištu, monumentalna brončana figura Matije Gupca. Na rubnoj strani ističe se brončani kip Petrice Kerempuha. Na bočnim su reljefima dva trokutasta kadra s figurativnim prikazima: lijevo je prikaz bitke kod Stubice, desno prikaz svakodnevnog života u 16. st. Rađen je tehnikom lijevanja u bronci i klesanja u kamenu (zelenom škriljevcu).

    Lokacija: Samci, Samci 64
    Klasifikacija: memorijalna baština
    Vrijeme nastanka: 1971. god. do 1973. god.
    Autor: kipar Antun Augustinčić

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4417
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Tradicijska kuća, Zagrebačka 8

    Objekt tradicijske arhitekture, drvena prizemnica s ukopanim drvenim podrumom, građena na tradicijski način stubičkog kraja sredinom 19. st., nalazi se u Gornjoj Stubici u Zagrebačkoj ulici br. 8. Izduženog pravokutnog tlocrta, građena je od horizontalno slaganih hrastovih planjki međusobno spajanih na preklop, tzv. „vugliće“, omazanih ilovačom i obijeljenih vapnom s vanjske strane. Prizemnica je izvorno troprostorna, s pristupom na sredini dužeg glavnog pročelja, orijentiranog prema ulici s kuhinjom u sredini i sobama sa svake strane. Sačuvana je stara stolarija.

    Lokacija: Gornja Stubica, Zagrebačka 8
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3507
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Tradicijska kuća, Zrinščaki 12

    Objekt tradicijske arhitekture, drvena stambena katnica, smještena je na uzvisini zaselka Zrinščaki u selu Gusakovec, općina Gornja Stubica. Izgrađena je u 19. st. na tradicijski način stubičkog kraja, od masivnih ručno tesanih hrastovih planjki horizontalno slaganih i međusobno spajanih na preklop, tzv. „vugliće“, položenih na ugaone velike, grubo klesane, kamene blokove. Unutrašnjost je očuvana u izvornom obliku s karakterističnim tlocrtnim rasporedom u prizemlju i na katu, međusobno povezanim vanjskim natkrivenim stubištem koje vodi na otvoreni trijem „ganjk“ kata. Očuvani su i pripadajući gospodarski objekti.

    Lokacija: Gusakovec, Zrinščaki 12
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3508
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Krapini
    Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina

    Telefon: 049/ 371-342

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska