Na području općine Nerežišća nalazi se 29 kulturnih dobara. 15 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 5 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, a 1 dobro pripada kategoriji znanje i vještine.
Sva dobra općine Nerežišća:
- Arheološko nalazište i crkva sv. Ilije Crkva Gospe KarmelskeCrkva Gospe Karmelske na grobljuCrkva sv. Fabijana i SebastijanaCrkva sv. Filipa i JakovaCrkva sv. Josipa i sklop kuća DefilippisCrkva sv. JurjaCrkva sv. KrižaCrkva sv. Križa sa sklopom kuća Jakšić – MartinovićCrkva sv. Kuzme i DamjanaCrkva sv. MargariteCrkva sv. Nikole na grobljuCrkva sv. PetraCrkva sv. TrojstvaCrkva sv. TudoraDrveni oltar Bezgrešnog začeća BDMKameni štandarac s grbom i reljefom lavaKuća CerinićKuća GarafulićKuća HarašićMisnica iz sakristije crkve Uznesenja BDM u Pustinji BlacaOrgulje u crkvi Gospe od KarmelaOrgulje u crkvi sv. Fabijana i SebastijanaOstaci crkve sv. Vida na Vidovoj goriPripremanje tradicijskog jela brački vitalacPustinja BlacaRuševine crkve sv. Jadre i arheološko nalazišteSklop zgrada zvan “Blatačka kuća”Špilja Kopačina
Arheološko nalazište i crkva sv. Ilije
Crkva sv. Ilije zapadno od Donjeg Humca podignuta je na antičkom arheološkom nalazištu. Sjeverno od crkve je grobna komora sa velikom kriptom nad kojom se dizala građevina mauzoleja. Predromanička crkva je jednobrodna građevina sa plitkom pačetvorinastom apsidom i pokrivena dvostrešnim krovom sa pokrovom od kamenih ploča. Na južnom zidu su zazidana bočna vrata sa profiliranim antičkim nadvojem i lunetom. Ožbukana unutrašnjost je raščlanjena sa tri plitke niše i presvođena bačvastim svodom sa pojasnicama.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4570
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Gospe Karmelske
Župna crkva Gospe Karmelske u Nerežišćima podignuta oko 1750. godine najmonumentalnija je bračka barokna crkva. Građena je kamenim klesancima sa polukružno izdignutim srednjim brodom sa profiliranim vijencem. Trobrodna građevina sa prostranim pačetvorinastim prezbiterijem presvođena je bačvastim svodom sa jedrima nad bazilikalnim prozorima. Bočni brodovi i svetište presvođeni su križnim svodovima. Crkva i monumentalni četverokatni zvonik građeni su po projektu Ignacija Macanovića. Unutrašnjost crkve resi sedam oltara sa palama F. Zanibertija, C. Ridolfija i A. Grapinellija.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1750. god.
Autor: autor zvonika
Oznaka kulturnog dobra: Z-4454
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva Gospe Karmelske na groblju
Crkva Gospe Karmelske smještena je na mjesnom groblju u Donjem Humcu. Jednobrodna građevina sa pačetvorinastom apsidom pokrivena je dvostrešnim krovom od kamenih ploča. Građena je pravilnim četvrtastim kamenom u redovima sa jednostavnom rozetom na pročelju i kamenom preslicom za zvono vrh zabata. Crkva je građena u oblicima lokalnog baroka u 17. st. U inventaru se ističu drveni kip sv. Ane na tronu sa malom Marijom, koji se ranije nosio u procesiji na blagdan sv. Ane te velika slika na platnu Gospe od Ružarija sa dominikanskim svecima iz 17. st. prenesena iz župne crkve.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4456
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Fabijana i Sebastijana
Župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Donjem Humcu sagrađena je na udignutom dijelu naselja u doba razvijene romanike, a proširena je u 14. st. Današnji izgled trobrodne građevine dobiva proširenjem bočnih brodova krajem 19. st. Građena je finim kamenim klesancima, a u unutrašnjosti presvođena prelomljenim svodom sa romaničkim vijencem i poprečnim zidanim pojasnicama. Na istočnom zidu nad trijumfalnim lukom je freska s motivom Deisisa iz 13. st., rijetko sačuvana scena u dalmatinskom zidnom slikarstvu. Uz jugoistočnu stranu crkve protomajstor Ignacije Macanović gradi 1744. god. kameni zvonik sa lukovicom.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.
Autor: autor zvonika
Oznaka kulturnog dobra: Z-4455
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Filipa i Jakova
Crkva sv. Filipa i Jakova je smještena zapadno od naselja na početku starog puta prema Blacima. Jednobrodna građevina s četvrtastom apsidom i prelomljenim svodom građena je u 15. st. Na pročelju se ističe bogato profilirani portal, rozeta i zvonik na preslicu. Početkom 18. st. naručen je mramorni oltar sa likom Gospe s Djetetom i titularima crkve.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1868
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Josipa i sklop kuća Defilippis
Crkva sv. Josipa smještena je na jugoistoku sklopa Defilippis. Barokna četvrtasta lađa pokrivena je križnim svodovima, a uz nju je izduženo svetište. Dvije stambene kuće s kraja 19. st. su međusobno povezane, a u unutrašnjosti uz crkvu je cisterna sa kamenom krunom bunara sa grbom. Crkva je jedinstven primjer baroknog graditeljstva 18. st. dok su zgrade tipičan primjer bogate stambene kuće 19. st. na Braču.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5598
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jurja
Crkva sv. Jurja smještena je na Jurjevu brdu koje sa sjeverne strane dominira nerežiškim poljem. Jednobrodna predromanička crkvica s polukružnom apsidom građena je nepravilnim kamenom i pokrivena krovom od kamenih ploča. Vanjski zidovi raščlanjeni su plitkim nišama gotovo i lezenama. Nad vratima je prošupljena luneta, a sa bočnih strana je po jedna niša sa lučnim završetkom. Unutrašnjost crkve razdjeljena je na tri traveja poprečnim pojasnicama, dok su bočni zidovi artikulirani nišama i pilastrima. Na oltaru je reljef sv. Jurja koji ubija zmaja, a pripisuje se bračkom kiparu Nikoli Lazaniću iz druge polovice 16. st.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 11. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4451
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Križa
Crkva sv. Križa smještena je jugoistočno od Župne crkve sv. Fabijana i Sebastijana. Jednobrodna gotička crkvica s polukružnom apsidom, presvođena je prelomljenim svodom i pokrivena krovom od kamenih ploča. Građena je pravilnim četvrtastim redovima kamena. Iznad vrata je prošupljena gotička luneta a vrh pročelja dva vertikalna nosača kamene preslice za zvono. Uz crkvu je u 18. stoljeću podignut ambijentalni sklop Jakšić-Martinović.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: RST-358, 24/128-68
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Križa sa sklopom kuća Jakšić – Martinović
Sklop ambijentalne arhitekture ispod župne crkve ograđen visokim dvorišnim zidom. Sastoji se od tri jednokatnice pokrivene krovovima od kamenih ploča sa vanjskim stubištima i gospodarskih prizemnica sa unutrašnjim dvorištima. Na zapadnoj strani je manja gotička kapela posvećena sv. Križu.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-1437
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Kuzme i Damjana
Crkva sv. Kuzme i Damjana jednobrodna je građevina sa četvrtastom apsidom podignuta u 17. st. Barokno koncipirano pročelje sa jednostavno profiliranim vratima i dva četvrtasta prozora sa strane. Na sredini je rozeta sa stupićima i izmjeničnim zupcima te na vrhu zabata zvonik na preslicu. Tijekom 19. st. obnovljena je unutrašnjost crkve.
Lokacija: Dračevica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5136
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Margarite
Crkva sv. Margarite je jednobrodna gotička crkva s pačetvorinastom apsidom. Ponutrica crkve je građena finim klesancima, presvođena je prelomljenim svodom sa pojasnicom na pilastrima s lisnatim kapitelima. Bočno su trilobi na menzolama u obliku ženskih i muških glava. U svetištu su oslikani posvetni križevi 14. st. Nad glavnim ulazom je gotička luneta na menzolama u obliku ljudske glave.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1551
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Nikole na groblju
Crkva sv. Nikole smještena na groblju sjeveroistočno od naselja, do 15. st. bila je župna crkva Nerežišća. Ova romaničko-gotička građevina dobiva današnji izgled početkom 14. stoljeća gradnjom zapadne jednobrodne građevine uz pročelje postojeće romaničke crkvice. Sred pročelja je kamena rozeta, a simetrično sa strana ulaza su dva prozora u obliku četverolisne tranzene. Brod crkve presvođen je prelomljenim svodom sa kasnoromaničkim vijencem u podanku, a prezbiterij bačvastim svodom. U crkvi je grob bračkih arhiprezbitera iz 14. st. s latinskim metričkim natpisom koji spominje imena Purča i Stojša.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4452
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Petra
Crkva sv. Petra je jednobrodna gotička građevina s polukružnom apsidom. Građena je pravilnim redovima priklesanog kamena i pokrivena krovom od kamenih ploča. Na pročelju su vrata s jednostavnim kamenim okvirom i dvostrukim nadvojem s gotičkom lunetom. Na nadvoju je reljefni križ upisan u medaljon. Sa strana vrata su manji kvadratni prozori. Sred zabata se ističe gotički zvonik na preslicu s vijencima romaničkog profila. Unutrašnjost je presvođena prelomljenim gotičkim svodom, a sačuvana je zidana oltarna pregrada. Na oltaru je renesansni reljef Krunjenja Bogorodice sa sv. Petrom i sv. Pavlom, rad bračkog kipara Nikole Lazanića iz 1578. godine.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4453
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Trojstva
Crkva sv. Trojstva smještena je na uzdignutom humku u nerežiškom polju jugozapadno od Jurjeva brda. U 17. st. uz nju su boravili pustinjaci, a kasnije poljički svećenici glagoljaši. Jednobrodna građevina s polukružnom apsidom presvođena je bačvastim svodom. Na pročelju je uzidana kamena rozeta i tranzena, a vrh zabata pročelja je kamena preslica. U 19. st. je ožbukana s naglašenim ugaonim kamenjem i polukružno zasvedenim ulazom. Po morfološkim odlikama ubraja se u jednostavne romaničke građevine 12. st..
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4780
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Tudora
Ruševni ostaci crkve sv. Teodora (Tudora) nalaze se na predjelu Glogovik uz put prema Blacima. Jednobrodna predromanička građevina s polukružnom apsidom na bočnim zidovima ima prizidana po tri pilastra. Pronađena su dva ranokršćanska ulomka s križem.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1552
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Drveni oltar Bezgrešnog začeća BDM
Drveni oltar Bezgrešnog začeća BDM izrađen je koncem 18. stoljeća za novu župnu crkvu podignutu nedaleko barokne crkve sv. Kuzme i Damjana. Župna crkva je obnovljena i produžena 1904. godine, a slijedom liturgijskih promjena monumentalni oltar je postavljen uz sjeverni zid glavne lađe. Drveni oltar arhitektonskog tipa (vis. 6 m, šir. 3.20 m) razdijeljen je sa četiri kanelirana stupa s korintskim kapitelima. Na predeli u podanku baza stupova su aplicirane reljefne glavice anđela i florealni motivi u poljima. U sredini je oltarna slika Bogorodice Bezgrešne sa svecima, a sa strane u nišama kipovi sv. Kuzme i Damjana. Iznad visokog vijenca diže se središnja atika ukrašena središnjom stiliziranom zvijezdom s glavom kerubina i geometrijskim motivima ukrašenim raznobojnim marmoriziranjem. Središnji zabat i ugaoni segmenti ukazuju na prilagođenost oblika oltara slomljenom svodu. Oltar je rađen je u tradiciji kasnobaroknog drvorezbarstva i ubraja se u rijetke primjere drvenih oltara na Braču.
Lokacija: Dračevica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5050
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Kameni štandarac s grbom i reljefom lava
Na sjeverozapadnom uglu trga pred školom smješten je kameni štandarac za zastavu s krilatim lavom sv. Marka i godinom 1589. Na trgu je bila kneževa palača sa ložom i gradskim satom te su neki natpisi i insignije mletačke vlasti ugrađeni u današnji potporni zid pred školom. Sa strana su dva grba mletačkih knezova iz obitelji Morosini iz 1530. i 1545. i plitki reljef lava. Veliki reljef lava sv. Marka s natpisom iz 1545., koji opominje ljude da se ne parniče, izvorno uzidan na gradskoj loži, nakon restauracije je smješten u zgradi Hrvatskog doma u Nerežišću.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2975
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Cerinić
Kuća Cerinić je kamena dvokatnica ranog 19. st. s istaknutim krovnim zabatima i jednostavnim kamenim okvirima otvora. U unutrašnjosti se ističe kasnobarokna štukatura Bogorodice s mrtvim Kristom u ovalu sa kerubinima i anđelom.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-0266-1965.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Garafulić
Kuća Garafulić podignuta je u središtu Nerežišća u prvoj polovici 15. st. Kuću je po tradiciji nastavala mletačka posada. Na pročelju kamene jednokatnice su jednostavne gotičke monofore profiliranih lukova te djelomično sačuvane puškarnice. Rijedak primjer gotičke stambene arhitekture na Braču.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5137
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Harašić
Barokna kamena jednokatnica sagrađena je na brijegu u sjevernom dijelu Nerežišća. Pripadala je obitelji Harašić koja se spominje početkom 17. st. u popisu bračke galije. Sklop čine dvije jednokatnice L oblika koje formiraju zatvoreno dvorište sa glavnim pristupom na sjeveru. Zgrada je građena pravilnim klesancima sa vanjskim stubištem na južnom krilu. Monumentalna balkonada na dvostrukim profiliranim kamenim konzolama sa balustrima četvrtasta presjeka proteže se uzduž dva pročelja sjevernog krila. U dvorištu su prizemni gospodarski objekti adaptirani za stanovanje. Kuća Harašić je izuzetan primjer kasnobarokne stambene arhitekture na Braču.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5160
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Misnica iz sakristije crkve Uznesenja BDM u Pustinji Blaca
Misnica (vis. 102 cm, šir. 70 cm) je izrađena od tamnozelenog damasta s florealnim motivima. Postrana tkanina koncipirana je po središnjoj osi, a u centru ovala ima vazu s dva maskerona i pet pravilno složenih cvjetova. Motiv vaze u sjajnom i mat efektu ima središnji karanfil s tulipanima i rastvorenim peterolatičnim cvijetom. Ovalno polje obrubljeno je lišćem akantusa. Postrana tkanina potječe iz Italije i datira se u drugu pol. 16. st. Središnje polje izrađeno je od svijetlo zelene svile sa zlatovezom u obliku rascvalih cvjetova koji formiraju romboidne motive i vjerojatno pripada talijanskoj radionici iz ranog 17. st. Damast je spajan iz više komada tkanine. Široka traka s geometrijskim i cvjetnim motivima dijeli damast od svile, na leđima formira stiliziranu kukuljicu, a na prednjoj strani znak T. Uska zlatna bordura prati vanjski rub planite. Podstava je od smeđe zelenog lana. Oštećenja od vlage i nametnika su većim dijelom na svili, a cijela misnica pokazuje izrazite deformacije.
Bila je smještena u sakristijskom ormaru crkve Uznesenja BDM u Blacima. Misnica izrađena od tkanina talijanskih radionica 16. i 17. st. je vjerojatno nabavljena nakon katastrofalnog požara 1726. kada je veći dio sklopa Pustinje Blaca uništen zajedno s inventarom. Misnica je najstariji primjerak misnog ruha u Blacima.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Oznaka kulturnog dobra: P-5018
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Gospe od Karmela
Povijesne orgulje, rad radionice Petar Nakić Šibenčanin (Venecija) iz godine 1753. Godine 1969. na orguljama je intervenirao Milan Majdak iz Zagreba. Orgulje su prerađene i reducirane. Moguća je restauracija. Manual opsega C/E-c3 imao je 14 registara (1975. samo 10), pedal o. C/E-gis0 imao je 2 registra (1975. godine samo 1), dakle izvorno su orgulje imale ukupno 16 registara (1975. godine samo 11 registara). Prijenos je mehanički. Od 2006. godine su izvan uporabe.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Petar Nakić – graditelj
Oznaka kulturnog dobra: Z-1391
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Fabijana i Sebastijana
Povijesne orgulje, rad radionice Francesco Dazzi (Venecija) iz 1775. godine. Godine 1999. obnavlja ih Orglarska delavnica škofije iz Maribora. Manual opsega C/E-c3 ima 13 registara (od čega su dva razdijeljena), pedal o. C/E-H ima 2 registra, dakle ukupno 15 registara. Prijenos je mehanički. Godine 2006. orgulje su bile izvan uporabe.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Francesco Dacci – graditelj orgulja
Oznaka kulturnog dobra: Z-1816
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Vida na Vidovoj gori
Ruševine crkvice sv. Vida nalaze se nešto zapadnije od vrha Vidove gore. Jednobrodna građevina s polukružnom apsidom i prizidanim pilastrima uz bočne zidove ubraja se u predromaničke crkvice ožbukane unutrašnjosti. Ograđena je kružnim cinktorom u suhozidu.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5138
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Pripremanje tradicijskog jela brački vitalac
Priprema tradicijskog jela brački vitalac jedna je od najznačajnijih tradicija otoka Brača. Ovo jelo od janjećih ili kozlećih iznutrica predstavlja živu poveznicu s vremenom prvih kontakata grčke civilizacije i stanovnika Brača. Janjetina ili kozletina se jedu dok janjac ili kozlić nisu prešli 6-7 kilograma težine, odnosno dok još sišu samo majčino mlijeko. Vitalac se priprema tako da se iznutrica (jetra, slezena, pluća) nataknu komad po komad na tanji ražanj, malo se posole i omotaju janjećom maramicom te se na laganom žaru okreće pola sata. Potom se omota neopranim janjećim crijevima te se dalje peče. Sve se to peče pola sata, potom se narezano na kriške posoli i jede vruće.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: znanje i vještine
Oznaka kulturnog dobra: Z-3363
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Pustinja Blaca
Pustinja Blaca kao zajednica poljičkih glagoljaša utemeljena je polovicom 16. st. pod špiljom Ljubitovicom u prodolini udaljenoj od mora. Niz kamenih dvokatnica sa crkvom obnovljen je u 18. i 19. st. i sačuvan sa cjelovitim građanskim interijerom, bogatim inventarom, astronomskim instrumentima, tiskarom, arhivom i knjižnicom. Uz stambeni dio sačuvane su gospodarske zgrade, pčelinjak, zagoni sa stoku i raznoliki alati. Pustinja Blaca je kao povijesni i kulturološki fenomen jedinstveni spomenik kulture i prirode u Hrvatskoj.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1553
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruševine crkve sv. Jadre i arheološko nalazište
Ruševine crkvice sv. Jadre (sv. Andrije) smještene su u polju između Donjeg Humca i Nerežišća. Građevina urušena svoda jednostavnog je pačetvorinastog oblika s polukružnom apsidom, a bočni zidovi raščlanjeni su po jednim pilastrom. Krajem 19. stoljeća don Frane Bulić je oko crkve pronašao antičke reljefe i natpise te grobove od rimskog doba do 14. st. Ruševine gotičke crkvice na slojevitom arheološkom nalazištu iz rimskog i ranosrednjovjekovnog razdoblja vrijedan je sakralni sklop sačuvan u polju Donjeg Humca.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4457
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Sklop zgrada zvan “Blatačka kuća”
Sklop zgrada zvan „Blatačka kuća“ smješten je na sjevernome rubu naselja Nerežišća na otoku Braču. Građen je u 18. st. za privremeni boravak svećenika Pustinje Blaca i upravitelja njihovih imanja u nekadašnjem glavnom upravnom središtu otoka te za pohranu ulja, vina i meda koje su ukrcavali na brodove u luci Supetar.
Sklop se razvio po rubnome dijelu zemljišta uz put na južnoj strani, s glavnim ulazom na zapadu. Kroz široki ulaz s kamenim nadvojem s medaljonom na kojem je u reljefu izrađen IHS pristupa se do kvadratnoga dvorišta. Ulaz je flankiran na južnoj strani stambenom jednokatnicom s visokim potkrovljem, a na sjeveru je građevina s trijemom u prizemlju i stambenim dijelom na prvom katu. Kamena vanjska stubišta smještena su pri uglu obiju kuća, a one su međusobno povezane zidanim prolazom s lukovima. Na južnoj strani stambene građevine u potkrovlju dvostrešni je luminar, a prema ostatcima nekadašnjega pokrova kuća je bila pokrivena kamenom pločom. Južna je građevina u prizemlju rastvorena širokim plitkim lukovima na zidanim pilonima s impostima, a taj je prostor korišten u gospodarske svrhe, kao spremište i zaklon za životinje.
Na istočnoj je strani bila prizidana terasa s cisternom na kojoj je nekad bila kruna bunara, a u produžetku, uz put prema Supetru, velika je gospodarska prizemnica s potkrovljem. Prema starim fotografijama i ova je prostrana građevina bila pokrivena kamenim pločama. Na sjevernoj strani smješteno je prostrano gospodarsko dvorište.
Sklop zgrada zvan „Blatačka kuća“ vrijedan je primjer malog ambijentalnog zatvorenog sklopa vezanog uz gospodarstvo i trgovinu Pustinje Blaca.
Lokacija: Nerežišća
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5892
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Špilja Kopačina
Špilja Kopačina se nalazi na sjeverozapadnoj strani otoka Brača u blizini Donjeg Humca Sastoji se od dvije prostorije povezane uskim hodnikom od kojih je samo prednja osvijetljena glavnim otvorom. U njoj su nađeni najstariji tragovi pretpovijesnog čovjeka na otoku, tisuće kostiju onodobnih divljih životinja i kamenih rukotvorina koji pripadaju epipaleolitičkom i mezolitičkom razdoblju, te mnoštvo keramičkih ulomaka datiranih u brončano doba kao i sjekira s krilcima koja pripada ranoj fazi brončanog doba. Pored špilje se nalazio izvor vode. Špilja je obitavana od 8. do 3 tisućljeća pr. Kr. te je najstarije čovjekovo stanište u Dalmaciji i jedno od najstarijih na cjelokupnom jadranskom otočju.
Lokacija: Donji Humac
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4928
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Splitu
Kontakt adresa KO: Porinova bb, 21000 Split
Telefon: 021/ 305 444
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska