Na području grada Vrgorac nalazi se 33 kulturnih dobara. 10 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 6 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 6 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 5 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 4 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, a 1 dobro pripada kategoriji baština vrtne arhitekture.
Sva dobra grada Vrgorac:
- Arheološki lokalitet i crkva sv. Mihovila Arheološko nalazište Gradina – Pavića gradinaArheološko nalazište UmčaniCrkva Navještenja Blažene Djevice MarijeCrkva Porođenja Blažene Djevice MarijeCrkva sv. Ante PadovanskogCrkva sv. IlijeCrkva sv. Ivana i srednjovjekovno groblje sa stećcimaCrkva sv. JureCrkva sv. PetraCrkva sv. Stjepana i arheološko nalazišteCrkva Svih Svetih i srednjovjekovno groblje sa stećcimaCrkva Velike GospeElezove i Serdarova kućaGradski parkInventar crkve sv. Ante PadovanskogInventar sakralnih predmeta u župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice MarijeKula Bega CukarinovićaKulturno-povijesna seoska cjelina KatićiMuminova kulaPakerova kulaPrapovijesno nalazište KutacRodna kuća Tina UjevićaRudnik PaklinaRuralna cjelina GodinjRuralna cjelina MihaljevićiRuralna cjelina VrgorcaSakralni inventar predmeta crkve sv. IlijeSlika “Sv. Katarina Mučenica” iz crkve Navještenja Blažene Djevice MarijeSrednjovjekovno groblje GrebineSrednjovjekovno groblje Velika njivaUtvrda “Gradina”Zbirka župnog ureda Navještenja Blažene Djevice Marije
Arheološki lokalitet i crkva sv. Mihovila
Stara župna crkva sv. Mihovila u Rašćanima sagrađena je krajem 16. st. Radi se o jednostavnoj jednobrodnoj crkvi s kvadratnom apsidom na istoku. Iako je unutrašnjost crkve izmijenjena, sačuvana su tri drvena oltara radionice Rako. Oko crkve nalazi se nekoliko stećaka te jedna kamena križina što svjedoči o postojanju srednjovjekovnog groblja a vjerojatno i ranije crkve. Gotovo svi stećci (od koji su neki uzidani i u zidove crkve) su ukrašeni karakterističnim motivima: geometrijski motivi, križ, mač, luk i strijela. U JZ kutu uz ogradni zid groblja nalazi se i nekoliko redova jednostavnih grobnica među kojima su i tzv. anđeoski grobovi te jedan svećenički grob i spomenik s križem.
Lokacija: Rašćane
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4181
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Gradina – Pavića gradina
Gradina – Pavića gradina nalazi se SZ od zaseoka Podgradina, Dragljani. Na uzvišenju Gradina (421 m) nalazi se prapovijesna gradina smještena na strateškom položaju koji je omogućavao kontrolu okolnih putova i manjih kraških dolina. Plato gradine je oko 40×29 m., okružen je sa J, Z i I strane bedemom širine oko 8-10 m. i dužine oko 80-100 m. S J strane gradine nalazi se 5 prapovijesnih gomila. Najveća gomila promjera je oko 40 m. i visine oko 5 m. Po gomili je vidljivo oko 10-tak grobova, najvjerojatnije srednjovjekovnih. Ovakvi grobovi vidljivi su na još 3 gomile. Oko 250 m. prema SZ, na položaju Pavića gradina nalazi se još jedna gomila, promjera oko 30 m. i visine oko 4 m. Prapovijesne gomile su u uskoj vezi sa životom na gradini te ih možemo datirati u brončano i željezno doba.
Lokacija: Dragljane
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2000 god.p.n.e. do 1500. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6716
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Arheološko nalazište Umčani
Arheološko nalazište Umčani nalazi se z od sela Umčani kod Vrgorca. Riječ je o višeslojnom nalazištu koji ima 2 faze razvoja. Prvu fazu predstavljaju 3 gomile. Najveća gomila je promjera oko 23 m i visine oko 3 m. Tumule (gomile) nije moguće točno datirati, ali za pretpostaviti je da pripadaju brončanom dobu. Drugu fazu predstavlja srednjovjekovno groblje sa stećcima koje se razvija tijekom 14. i 15. st. na dva tumula. Na najvećem tumulu do danas je sačuvano 11 stećaka-sanduka, od kojih su 3 ukrašena (križ, rozeta, zvijezda, tordirani vijenac, ruka), dok su na manjem 2 stećka-ploče, jedan ukrašen osmerokrakom zvijezdom. Na površini oba tumula vidljivi su srednjovjekovni grobovi.
Lokacija: Umčani
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2000 god.p.n.e. do 1500. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6715
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije
Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu izgrađena je po nacrtu arhitekta Ćirila Metoda Ivekovića. Monumentalna je trobrodna građevina, podignuta u neoromaničkom slogu, orijentirana zapad-istok. Građena je od fino obrađenih, kamenih ploča slaganih u redove. Na istočnoj strani crkve je pročelje s tri portala te sa središnijm, jače izbačenim rizalitom. Crkva na zapadnoj strani završava s tri polukružne apside. U osi pročelja, 1962. godine naknadno je dograđen impozantni četvrtasti, kameni zvonik. Gradnja crkve dovršena je krajem 1921. godine, a unutrašnjost je uređena 1932. godine. U unutrašnjosti crkve su tri oltara.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1921. god. do 1962. god.
Autor: Ćiril Metod Iveković
Oznaka kulturnog dobra: Z-3686
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije
Župna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije u Zavojanima monumentalna je, jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. Izgrađena je početkom 18. stoljeća u baroknom slogu. Na južnoj strani crkve dozidana je manja građevina s masivnim pobočnim zidovima. Uz pročelje se nalazi barokni zvonik, četvrtastog tlocrta sa stilskim retardiranostima vidljivim na prva dva kata, dok je završni treći kat izveden u obliku barokne lođe sa biforama na sve četiri strane. U crkvi postoje tri drvena oltara eklektičnog tipa iz 19. stoljeća izrađena u, široj javnosti nepoznatoj, radionici Rako iz Imotskog. Cijela unutrašnojst crkve je oslikana.
Lokacija: Zavojane
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3998
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ante Padovanskog
Crkva svetog Ante Padovanskog u Dragljanima jednobrodna je građevina s pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. Apsida je zapravo ranija crkva koja je 1779. godine proširena dok je crkva u današnjem obliku nastala 1821. godine. U apsidalni dio crkve uzidano je nekoliko stećaka od kojih su neki i ukrašeni što potvrđuje da je prostor oko crkve i srednjovjekovni arheološki lokalitet. U crkvi se nalaze dva oltara izrađena u, široj javnosti nepoznatoj, radionici Rako iz Imotskog.
Lokacija: Dragljane
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3842
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ilije
Župna crkva svetog Ilije u Kozici prostrana je, jednobrodna građevina s prostranom polukružnom apsidom na sjeveru. Građena je između 1765. i 1785. godine te obnovljena krajem 19. stoljeća. Na glavnom pročelju je jednostavna, kamena rozeta dvije monofore i kameni križ na vrhu zabata. Unutrašnji zidovi crkve i strop su većim dijelom oslikani. U crkvi su sačuvana tri oltara iz Imotske radionice Rako. Uz crkvu je 90-ih godina dograđen zvonik, obnovljen 2012.g. U zvoniku sačuvano je zvono iz 1793. Dvostrešni krov crkve prekriven je francuzicom.
Lokacija: Kozica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6082
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana i srednjovjekovno groblje sa stećcima
Crkva sv. Ivana u Stilji jednobrodna je građevina s naknadno dodanom pravokutnom apsidom na istoku i ulazom na zapadu te trodijelnom preslicom na pročelju. Sagrađena je u 18. stoljeću. Osobitost crkve su zidovi, djelomično građeni od stećaka. Sačuvano je deset stećaka od kojih je sedam ugrađeno u zidove crkve a tri su ispred same crkve koji svjedoče o postojanju srednjovjekovnog groblja starijeg od same crkve.
Lokacija: Stilja
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2803
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jure
Crkva sv. Jure u Kokorićima jednobrodna je građevina, pravokutnog tlocrta sa pravokutnom apsidom, orijentirana istok-zapad. U crkvi se nalaze tri oltara te slika Filippa Naldia koja prikazuje svetog Juru i dva svetačka lika. Oko crkve je groblje koje je vjerojatno nastalo tijekom 17. i 18. stoljeća s tim da su neki ukopi možda i raniji. Sagrađena je krajem 17. stoljeća ili početkom 18. stoljeća.
Lokacija: Kokorići
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4006
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Petra
Crkva sv. Petra stara je župna crkva sela Dusine. Sagrađena je 1600. god. dok je u sadašnjem obliku završena 1754. god. kada je crkva nadograđena. Jednobrodna građevina, duga 10 i široka 5.50 m., s pravokutnom apsidom na istoku. Građena je od grubo obrađenih, razmjerno pravilnih kamenih kvadara, sa vidljivom granicom nadogradnje crkve. U osi glavnog pročelja su vrata u kamenim pragovima, a u zabatu je zvonik na preslicu ispod kojeg su okulus i dva manja lučna prozora. Na južnoj, bočnoj strani su vrata sa uklesanom godinom nadogradnje crkve i dva lučna prozora. Dvostrešni krov crkve prekriven je francuzicom. U svetištu je oltar sv. Petra dok je kip sv. Petra smješten u sjevernom uglu lađe.
Lokacija: Dusina
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5487
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Crkva sv. Stjepana i arheološko nalazište
Jednobrodna crkva sv. Stjepana na starom groblju u Donjim Rašćanima sagrađena je krajem 17. ili početkom 18. st. Krajem 18. st. produžena je te joj je dodana polukružna apsida na sjeveru. Na pročelju je jednostavna kamena rozeta, dvije monofore i kameni križ na vrhu zabata. Početkom 20. st. uz apsidu dograđen je kameni zvonik. U fasade crkve uzidano je šesnaest neukrašenih sanduka dok jedan sanduk ima urezani natpis. Zapadno od crkve su još tri sanduka koja svjedoče o postojanju srednjovjekovnog groblja starijeg od same crkve. U svetištu je sačuvan drveni ukrašeni oltar izrađen u radionici Rako u Imotskom. Pod crkve popločan je kamenim pločama između kojih su srednjovjekovne grobnice.
Lokacija: Rašćane
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5533
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Svih Svetih i srednjovjekovno groblje sa stećcima
Crkva Svih Svetih u Kljenku jednobrodna je građevina s kvadratnom apsidom na istoku, glavnim ulazom na zapadu i trodijelnom preslicom na pročelju. Građena je vjerojatno na temeljim starije crkve, u prvoj polovici 18. stoljeća. U zidove crkve uzidano je četrnaest stećaka, dok je jedan u crkvi i služi kao podnožje oltara. Stećci svjedoče o postojanju srednjovjekovnog groblja oko crkve.
Lokacija: Kljenak
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2802
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Velike Gospe
Župna crkva Velike Gospe u Velikom Prologu, sagrađena je 1896. godine na mjestu stare Gospine crkve. Nova crkva je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, orijentirana sjever-jug. Građena je od pravilnih klesanaca slaganih u redove. Uz sjeverozapadni ugao crkve je četvrtasti kameni zvonik, s biforama na sve četiri strane lože za zvona. Dvostrešni krov crkve prekriven je kupom kanalicom. Oblikovanje glavnog pročelja te bočnih prozora ima neostilske odlike. Jednobrodna unutrašnjost crkve je dobro sačuvana, a njome dominira glavni mramorni oltar rad radionice Bilinić iz 1907. Na prilazu crkvi sa zapadne strane nalazi se nekoliko stećaka s obližnjeg davno devastiranog lokaliteta.
Lokacija: Veliki Prolog, Veliki Prolog
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1896. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5427
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Elezove i Serdarova kuća
Stambeno-obrambeni sklop Elezove kuće u Vrgorcu sastoji se od dvije kuće, prislonjene jedna uz drugu, pravokutnog tlocrta, orijentirane sjever-jug. Iza sklopa Elezovih kuća nalaze se ostaci Serdarove kuće. Predstavljaju spoj fortifikacijske arhitekture sa obilježjima pučke arhitekture, a potječu iz bogate građevinsko-fortifikacijske aktivnosti iz druge polovice 17. stoljeća.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3822
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Gradski park
Gradski park u Vrgorcu započet je s gradnjom krajem 19. stoljeća, kao park zatvorenog tipa za izolaciju građanske elite od puka, da bi tek 1960. godine bio otvoren za javnost. Ispresijecan je brojnim puteljcima, stazama, stepenicama koji se, poštujući konfiguraciju terena, provlače između kamenih hridi, te na taj način oblikuju manja polja-insule. U vegetacijskom pogledu tipičan je submediteranski park. Usprkos višegodišnjoj ugroženosti, zapuštenosti, sačuvao je osnovni vanjski i unutarnji izgled te granice.
Lokacija: Vrgorac, Vrgorac
Klasifikacija: baština vrtne arhitekture
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4475
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Ante Padovanskog
Inventar crkve svetog Ante Padovanskog u Dragljanima obuhvaća dvadeset i sedam umjetnina nastalih u periodu od druge polovice 18. stoljeća do početka 20. stoljeća.
Lokacija: Dragljane
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3886
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar sakralnih predmeta u župnoj crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije
Inventar crkve Porođenja Blažene Djevice Marije U Zavojanim obuhvaća 23 umjetnine nastale u periodu od 18. st. do 20. st. U crkvi su tri oltara arhitektonskog tipa iz 19. st, izrađena u radionici Rako iz Imotskog. Glavni oltar posvećen Blaženom Djevicom Marijom sa slikom „Bogorodica s djetetom“ I. Skvarčine, sjeverni bočni oltar, posvećen „Krunjenju Blažene Djevice Marije“ sa palom F. Naldia „Krunjenje Blažene Djevice Marije“ te južni bočni oltar sv. Jure sa palom F. Naldia „Sv. Jure ubija zmaja“. To su ujedno i najvrjednije umjetnina. Među ostalim, ističu se dvije skulpture anđela lučonoše, dva drvena raspela, tri kandila, dvije kadionice, kalež, te drvena niša za kip. Glavni oltar, slika Bogorodice, drveno raspelo te anđeli su restaurirani.
Lokacija: Zavojane
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Autor: Radionica Rako Radionica Rako; BlLDHAUER UND ALTERVAUER, Tirol; Filipp Naldi – slikar; Ivan Skvarčina
Oznaka kulturnog dobra: Z-5632
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kula Bega Cukarinovića
Kula bega Cukarinovića ili Fratarska kula, nekada je bila vlasništvo begova Cukarinovića, a od 1690. godine u vlasništvu je župnika koji u njoj stanuje do 1888. godine. Izgrađena je kao slobodnostojeća zgrada, kvadratnog tlocrta, orijentirana zapad-istok. Jedna je od četiri originalno sačuvane turske kuće-kule, izgrađene u 17. stoljeću kada je u Vrgorcu podignut niz obrambeno-stambenih objekata. Danas je u kuli smještena zbirka župnog ureda.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3820
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna seoska cjelina Katići
Zaselak Katići nalazi se u središnjem dijelu sela Kozice, južno od Kozičkih Poljica. Zaselak se sastoji od stambeno-gospodarskih sklopova, prizemnica, rjeđe katnica, pravokutnog tlorisa s dvostrešnim krovovima koji su četrdesetih godina dvadesetog stoljeća bili pokriveni slamom, a danas uglavnom crijepom. Selo se ističe velikim brojem kuća s balaturama i sačuvanim gumnima. Kuće su građene u tradicionalnom slogu karakterističnom za područje Vrgoračke krajine i svjedoče o načinu gradnje, kao i životu na ovom području dalmatinske unutrašnjosti.
Lokacija: Kozica, Katići
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4088
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Muminova kula
Muminova kula izgrađena je kao slobodnostojeća zgrada, kvadratnog tlocrta, širine i dužine oko pet metara. Uz istočno pročelje prislonjeno je kameno stepenište s „balaturom”. Spoj je fortifikacijske arhitekture sa obilježjima pučke arhitekture, koja se ogleda u dogradnjama, vjerojatno izvršenim u 19. stoljeću radi stambene namjene objekta. Sama kula potječe iz druge polovice 17. stoljeća.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3821
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Pakerova kula
Pakerova kula, odnosno Raosova kula, kako se još naziva, izgrađena je kao slobodnostojeća zgrada unutar površine nepravilnog oblika, dužine oko pet metara a širine oko šest metara. Orijentirana je sjever-jug. Sastoji se od prizemlja, dva kata i potkrovlja. Datira se u 17. stoljeće.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3823
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Prapovijesno nalazište Kutac
Na južnim padinama brda Radovići iznad istočnog ulaza u selo Kutac nalazi se lokalitet Pećina. Riječ je pripećku (skloništu ispod stijene) ispod kojeg se po terasama nailazi na veću količinu prapovijesne keramike. Iako nisu provođena nikakva arheološka istraživanja, s obzirom na materijal pronađen po površinama terasa, nalazište je moguće datirati u željezno doba. Nedaleko od Pećine na samom zapadnom ulazu u selo Kutac nalazi se djelomično devastirana prapovijesna gomila (tumul), promjera 10-12 metara. Na površini gomile vidi se grob od kamenih ploča, orijentiran istok-zapad. Po površinskim nalazima keramike gomilu je također moguće datirati u željezno doba.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 900 god.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: P-4206
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Rodna kuća Tina Ujevića
Rodna kuća Tina Ujevića, nazivana još i Kula Dizdarevića ili Kula Kapetanovića, je trokatnica, četvrtastog tlocrta građena nepravilnim klesancima, slaganim u redove. Jedna je od nekoliko sačuvanih kula iz turskog perioda koja je kao i ostale opasivala Vrgorac i služila kao stambeni i fortifikacijski objekt. Datira se u 17. stoljeće. Kula je u dobrom stanju. U drugoj polovici 19. stoljeća napravljene su preinake unutrašnjih prostorija kule.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3819
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Rudnik Paklina
Na istočnim predjelima polja Bunina, u podnožju Radošića, Mlečani su još 1698. g. otkrili bituminoznu tvar zvanu katran te ga počeli iskorištavati. Rudarilo se na tri revira: Paulina, Marija i Aleksand(er)rija. Do 1961. g. rudarilo se podzemno, kombinacijama okana i/ili niskopa te hodnika. Pretežno se rudarilo do 50 m dubine, gdje je lociran najdublji IV horizont. Niskopom (II) usmjerenim iz II horizonta na 25 m do dubine 75 m-80 m, dosegnuta je najveća dubina u rudniku. Najdublje vertikalno okno nalazi se u reviru Paulina, duboko je 55 m., dok dubina „vjetrenog“ okna na rudnom polju Aleksandrija iznosi 40 m. Zatvoren je 1986. g. pošto su stručnjaci ocijenili da je posve iscrpljen.
Rudnik Paklina jedno je od najranijih eksploatiranih nalazišta bitumena u Dalmaciji, a ujedno i najdugotrajniji aktivni rudnik uz onoga u Vinišću. Upravo zbog dugotrajnog rudarenja, rudnik Paklina ostao je očuvan gotovo netaknut te kao takav predstavlja vrijedan primjer industrijske baštine Vrgoračkog kraja.
Lokacija: Vrgorac, Radošići
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5789
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna cjelina Godinj
Ruralna cjelina Godinj oko koje se prostiru plodna polja sastoji se od tri zaseoka: Veliki Godinj-Pavlinovići, Babulji- Bašići, Mali Godinj-Kovačevići. U zaseoku Pavlinović sačuvana je izvorna organizacija prostora i upotreba tradicijskih materijala. Prevladavaju stambene katnice sa balaturama, popločanim dvorištima i gustirnama. Zaseok Babulji-Bašići povezan je makadamskim putem s Pavlinovićima, čine ga nekoliko stambeno-gospodarskih sklopova, prizemnica. Izvan zaseoka nalaze se čatrnje koje su bile zajedničke. Kovačevići se nalaze dva kilometra južno od Babulja- Bašića, te se sastoje od dvije skupine obiteljskih stambeno-gospodarskih sklopova (stambene katnice s balaturama).
Lokacija: Rašćane
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3687
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna cjelina Mihaljevići
Ruralna cjelina Mihaljevići smještena je na sjevernome rubu Vrgoračkoga polja, na Ilića glavici, podno crkve sv. Petra te pripada naselju Dusina. Selo Mihaljevići sastoji se od dva zaseoka: „Mihaljevići u brigu“, koji se formirao tijekom druge polovine 18. stoljeća do sredine 20. stoljeća, te „Mihaljevići na brigu“, koji se nalazi istočno od gore spomenutoga zaseoka te se formirao tijekom 20. stoljeća. Kuće u zaseoku Mihaljevići građene su u tradicionalnome slogu karakterističnome za područje Vrgoračke krajine i svjedoče o načinu gradnje, kao i organizaciji životnoga prostora na ovome području dalmatinske unutrašnjosti.
Lokacija: Dusina
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6580
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna cjelina Vrgorca
Ruralna cjelina Vrgorca smjestila se na južnim padinama, odnosno južno od srednjovjekovne tvrđave i župne crkve na zapadnom kraju današnjeg grada. Riječ je o naselju raštrkanog tipa koje se sastoji od nekoliko zaseoka te od nekoliko samostalnih kuća-kula (Raosova kula) i jedne secesijske vile (vila Auckland). Većina danas sačuvanih građevina pripadaju vremenu od kraja 17. do početka 20. stoljeća. Predstavlja rijetku cjelinu sa očuvanom arhitekturom gdje dolazi do miješanja tursko, bosanskog i primorskog načina gradnje. Javni prostor predstavljaju uske, strme ulice ili staze, popločane grubo obrađenim kamenom ili bez ikakvog popločenja.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 13. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5360
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Sakralni inventar predmeta crkve sv. Ilije
Inventar crkve Sv. Ilije u Kozici obuhvaća 47 umjetnina nastalih u periodu od 18.-20. st.. U crkvi se nalaze tri oltara arhitektonskog tipa iz 19. st., koji su izrađeni u radionici Rako iz Imotskog. Glavni oltar sv. Ilije, smješten u apsidi crkve djelomično je demontiran i uklopljen u novi oltar. Na istočnom bočnom zidu crkve je oltar posvećen sv. Anti s kipom sv. Ante. Bogorodičin oltar nalazi se na zapadnom lateralnom zidu crkve s drvenim kipom Bogorodice. Malo niže od ovog oltara nalazi se mali oltar Male Tereze. To su ujedno najvrjednije umjetnina u ovoj crkvi. Među ostalim vrijednim umjetninama ističu se kalež, piksida i misnica iz 18.st. te dvije skulpture anđela lučonoša iz 18/19. st..
Lokacija: Kozica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Autor: Radionica Rako Radionica Rako
Oznaka kulturnog dobra: Z-6114
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Sv. Katarina Mučenica” iz crkve Navještenja Blažene Djevice Marije
Slika “Sv. Katarine Mučenice” iz župne crkve Navještenja BDM u Vrgorcu prikazuje sv. Katarinu u punoj figuri, u frontalnom stavu. Odjevena je u sivkastu haljinu i zaogrnuta crvenim plaštem. Na glavi joj je kruna, a u rukama njeni atributi: kotač i palmina grana. Pozadina je sivkasto plava. U donjem lijevom uglu dijelomično je sačuvano slovo M a u desnom P.TAM…I. Iznad natpisa je autorov potpis Viviani Luigi fec. i godina 1862. Naslikana je tehnikom ulje na platnu.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 19. st.
Autor: Viviani Luigi
Oznaka kulturnog dobra: Z-2974
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Srednjovjekovno groblje Grebine
Srednjovjekovno groblje Grebine nalazi se sjeverno od zaseoka Pejkovići uz put koji ide preko polja u Rašćanima. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stećcima koje nastaje tijekom 15. st. uz J stranu puta. Sačuvano je 6 stećaka, 3 ploče i 3 sljemenjaka na postolju. Stećci su većih dimenzija, grublje obrade te osim jedne ploče i sljemenjaka, neukrašeni. Sljemenjak na postolju na S strani je ukrašen sa osmerokrakom zvijezdom, polumjesecom i svastikom, na I i Z strani je križ, na J mač i štit. . Ploča je ukrašena po sredini sa velikim križem zaobljenih krajeva. Oko stećaka vide se ulomci stećaka, a pojedini ulomci su uzidani i u suhozide okolnih parcela južno od stećaka.
Lokacija: Rašćane
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6709
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Srednjovjekovno groblje Velika njiva
Srednjovjekovno groblje Velika njiva nalazi se jugozapadno od sela Prapatnice, odnosno sjeverno od zaseoka Vukojevići. Radi se o srednjovjekovnom groblju sa stećcima koje nastaje tijekom 14 i 15. st. na i oko njiva s bunarima. Sačuvano je oko 35 stećaka, uglavnom sanduka i poneka ploča. Pet stećaka uzidano je u bunar uokolo kojeg su razbacani ulomci stećaka. Na njivi, južno od bunara, nalazi se 5 stećaka kao i 1 manji bunar. U suhozidu njive ugrađena su 2 stećka. Južno od ove njive u šumarku nalazi se 20-tak stećaka. Dva stećka, od kojih je jedan ujedno i najveći na lokalitetu (1.7×2.2×0.4 m), nalaze se na putu. Od ukrasnih motiva na stećcima pojavljuju se: križevi, polumjesec, rozeta, tordirani vijenac, mač, dvoboj.
Lokacija: Prapatnice
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6494
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Utvrda “Gradina”
Utvrda „Gradina“ nalazi se na vrhu brda Motokita, sjeverno iznad Vrgorca. Sastoji se od tri dijela: predulaza sa stražarskom kućom, unutarnjih prostorija za smještaj vojske sa crkvicom svetog Ante te velikom kulom na sjeveru koja je ujedno i najstariji dio tvrđave. Oko sto metara sjeveroistočno od tvrđave, nalazi se visoka okrugla kula Avala s cisternom, koja brani ulaz u tvrđavu i njene istočne zidine. Vidljivi ostaci tvrđave datiraju se od 15. do 19. stoljeća.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3824
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zbirka župnog ureda Navještenja Blažene Djevice Marije
Zalaganjem tadašnjeg vrgoračkog župnika, fra Vjeke Vrčića, osnovana je u Vrgorcu 1969. godine zbirka umjetničkih predmeta koja se tada čuvala u župnikovoj kući.
Župnik fra Ivan Jukić nakon nužnih građevinskih zahvata na tzv. Fratarskoj kuli, odnosno Kuli bega Cukarinovića koja se nalazi odmah uz župnu kuću, godine 1998. zbirku seli i izlaže u spomenutu kulu gdje se i danas nalazi.
Zbirka broji 70 predmeta, prevladavaju liturgijski i crkveni predmeti iz 18. i 19. stoljeća, ali je sačuvano i nekoliko arheoloških nalaza te etnografskih predmeta (nakit).
Posljednjih nekoliko godina o zbirci se brine sadašnji župnik fra Petar Vrljičak.
Lokacija: Vrgorac
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4767
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Imotskom
Kontakt adresa KO: A. Starčevića 7, 21260 Imotski
Telefon: 021/ 851-901
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska