Kulturna baština grada Velike Gorice

Na području grada Velika Gorice nalazi se 45 kulturnih dobara. 16 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 14 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 7 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 3 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, 1 dobro pripada kategoriji običaji, obredi i svečanosti, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština.

Sva dobra grada Velika Gorice:

Arheološka zona Andautonija

Povijesno – urbana aglomeracija rimskog municipija Andautonija nalazi se na području današnjeg sela Šćitarjevo i pokriva površinu od 40 ha. Razvoj rimskog grada očituje se kroz nekoliko građevinskih faza u razdoblju od 1. do 4. stoljeća. Na položaju Gradišće sačuvana je javna i stambena arhitektura, gradska infrastruktura, dijelovi kamenom opločenih ulica, kvalitetno izvedeni zidovi sa zidnim slikarstvom, podovi s mozaicima i nekropola. Visoko urbanizirani način života očituje se u kompleksu otkrivenom u centru Šćitarjeva veličine 3000 m2 koji predstavlja dio gradske četvrti s ulicama i monumentalnim zgradama od kojih je jedna kompleks gradskog kupališta. Nalazi štukatura, mramornih oplata i zidnih oslika govori o luksuznoj razini i urbanom načinu života rimskog municipija.

Lokacija: Drenje Ščitarjevsko
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-4716
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Bočni oltar sv. Josipa u crkvi sv. Ivana Krstitelja

Bočni oltar sv. Josipa u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Buševcu kvalitetno je ostvarenje neznane domaće radionice iz vremena oko 1700. godine, koji je, međutim, tijekom vremena osiromašen i djelomice promijenjenog sastava. Pa ipak, oltar predstavlja dragocjeno svjedočanstvo sačuvane altaristike s početka 18. stoljeća te čini vrijedan dio sveukupnog sakralnoga uređenja drvene turopoljske kapele.

Lokacija: Buševec
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1700. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4824
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

Crkva Gospe Snježne

Crkva je podignuta na brijegu, uz glavnu cestu. Prvotna barokna crkva dovršena je 1716. g., ali je 1886. g. cjelovito obnovljena i opremljena prema nacrtima Hermana Bollea u historicističkim oblicima kada je dobila današnji izgled. Jednobrodna je građevina s pravokutnom lađom i užim, izduženim poligonalnim svetištem te sakristijom s oratorijem na istočnoj strani. Ispred glavnog pročelja naslonjen je masivni troetažni zvonik pokriven piramidalnom kapom, koji u prizemlju ima klasicistički portal s timpanonom, a na katu prikaz Raspeća u punoj plastici.

Lokacija: Dubranec
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Autor: obnovitelj

Oznaka kulturnog dobra: Z-4070
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

Crkva je smještena u središtu grada. Sagrađena je 1692. godine, a današnji izgled je rezultat velike obnove i proširenja 90-ih godina 19. stoljeća prema nacrtima Hermanna Bolléa. Jednobrodna prostrana građevina zaključena poligonalnim svetištem uz pjevalište ima bočne kapele i sakristiju s emporom na sjevernoj strani. Lađa je podijeljena na tri traveja svođena križno-bačvastim svodom. Vanjštinom oblikovanom u duhu neoromanike dominira oktogonalni toranj ispred središnje osi glavnoga pročelja s prizemljem pravokutnoga presjeka u funkciji predvorja. Najveća turopoljska crkva vrijedan je primjer historicističke sakralne arhitekture.

Lokacija: Velika Gorica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Autor: obnovitelj

Oznaka kulturnog dobra: Z-4071
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije

Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini nalazi se uz cestu Zagreb – Sisak. Sagrađena je 1658. u kasnobarokno – klasicističkim stilskim oblicima na mjestu starije građevine. Ima lađu kružnog oblika kojoj je sa istočne strane priključeno pravokutno svetište s plitkom apsidom, dok se nad glavnim zapadnim pročeljem uzdiže pravokutni zvonik. Predvorje, svetište i sakristija nadsvođeni su češkim svodom, a nad lađom se uzdiže kupola na pandativima s lanternom. Crkveni namještaj potječe s početka 20. stoljeća. Crkvu je 1893. g. oslikao Marco Antonini. Jedno je od najstarijih hrvatskih marijanskih prošteništa te se ubraja među najznačajnije sakralne građevine Zagrebačke županije

Lokacija: Vukovina
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1658. god. do 1799. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3194
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Ranjenog Isusa

Crkva Ranjenog Isusa nalazi se u središtu naselja Novo Čiče. Sagrađena je 1905. godine kao jednobrodna longitudinalna građevina zaključena trostranim svetištem. Središnji dio glavnog pročelja rizalitno je istaknut, dok se pravokutni zvonik nastavlja na sjeverni zid lađe. Neoromanički elementi najočitiji su u eksterijeru: viseće arkadice ispod krovnog vijenca, podjela pročelja lezenama na polja s polukružno završenim nišama i prozorskim otvorima i dr. Lađa ima drveni tabulat dok je svetište svođeno bačvastim svodom. Inventar (oltari, propovjedaonica, kameni pil i dr.) potječe iz vremena baroka te izgradnje crkve. Primjer je vrijedne historicističke sakralne arhitekture turopoljskog kraja.

Lokacija: Novo Čiće
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1905. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3839
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Ranjenog Isusa

Jednobrodna drvena crkva smještena je u blizini naselja Pleso. Sagrađena je 1758. godine prema želji udovice plemića Ladislava Plepelića. Temeljne grede i stijene su spajane na „nemški vugel“, a trijem sa četiri stupa izveden je u historicističkom duhu tradicijskoga graditeljstva, kao rezultat obnove iz 1896. godine.

Lokacija: Velika Gorica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1757. god. do 1896. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5499
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Antuna Padovanskog

Crkva sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici smještena je na blagoj uzvisini uz glavnu cestu. Sagrađena je 1888. prema nacrtima Hermana Bollea na mjestu starije građevine. To je jednobrodna drvena crkva s nižim i užim svetištem zaključenim trostranom apsidom. Ispred glavnog pročelja nalazi se trijem na četiri rezbarena stupa nad kojim se uzdiže pravokutni tornjić. Pokrivena je dvostrešnim krovištem. Nad lađom se nalazi tabulat, a svetište ima drveni svod sa rebrima. Crkva i njezin inventar oblikovani su u zagrebačkoj Obrtnoj školi u stilu tradicijskog graditeljstva s historicističkim elementima. Predstavlja vrijedan primjer drvene sakralne arhitekture turopoljskog kraja.

Lokacija: Gustelnica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1888. st.
Autor: Herman Bolle

Oznaka kulturnog dobra: Z-3527
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Barbare

Drvena crkva sv. Barbare smještena je u zapadnom dijelu naselja Velika Mlaka. Njezina gradnja započela je 1642., a nakon brojnih dogradnji tijekom idućih stoljeća konačan oblik dobiva 1912. godine prigradnjom pristašeka ispred južnog ulaza. To je jednobrodna drvena građevina s trostrano završenim svetištem te pravokutnim zvonikom iznad glavnog pročelja. Njezina unutrašnjost u potpunosti je oslikana baroknim vegetabilnim i figurativnim motivima među kojima se ističe ikonografski prikaz sv. Kümmernisse, vrlo rijedak na hrvatskom području. Predstavlja reprezentativni primjerak turopoljske pučke graditeljske baštine.

Lokacija: Velika Mlaka
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1642. st. do 1912. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2439
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Fabijana i Sebastijana

Crkva je smještena u sjevernom dijelu naselja. Sagrađena je početkom 20. stoljeća na mjestu starije drvene kapele. Riječ je o jednobrodnoj prostranoj građevini pravokutnoga tlocrta s užim, poligonalnim svetištem, jednokatnom sakristijom uz južni zid te zvonikom uz sjeverni ugao glavnog pročelja. Ispred glavnoga pročelja izveden je trodijelni trijem. Pročelje je oblikovano u historicističkom duhu, sa stilskim elementima romanike i njemačke renesanse. Unutrašnjost crkve zaključena je drvenim tabulatom oslonjenim na konzole. Umjetničku vrijednost ima glavni oltar sv. Fabijana i Sebastijana iz 17. stoljeća. Crkva predstavlja značajno ostvarenje historicističke sakralne arhitekture.

Lokacija: Kuče
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3415
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Ivana Krstitelja

Drvena crkva podignuta je u naselju uz glavnu cestu i orijentirana u pravcu sjeverozapad – jugoistok. Tlocrt čine prostrana pravokutna lađa i uže, izduženo svetište trostranog zaključka te kvadratna sakristija uz sjevernu stranu. Iznad glavnog pročelja je drveni toranj sa stožastom kapom, pokriven šindrom. Zidovi crkve izvedeni su od hrastovih platica, a unutrašnje plohe obložene su oplatom od jelovih dasaka. Svetište je dio starije crkve iz 1668. g., a lađa i zvonik sagrađeni su 1768. g. Unutrašnjost je oslikana, a posebno je vrijedno pučko barokno slikarstvo 17. stoljeća na drvenoj oplati svetišta. Glavni oltar je djelo radionice M. Komersteinera iz sredine 18. st.

Lokacija: Buševec
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2911
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Ivana Krstitelja

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja nalazi se uz glavnu cestu u središtu naselja Novo Čiče. Sagrađena je 1829. na mjestu starije građevine. To je jednobrodna longitudinalna građevina s plitkom apsidom te pravokutnim zvonikom ispred glavnog pročelja. Uz južni zid lađe nalazi se sakristija. Lađa je svođena češkim kapama, dok je svetište svođeno polukalotom. Zidovi su oslikani biljnim i geometrijskim motivima. Inventar (oltari, propovjedaonica, krstionica i dr.) većinom potječe iz vremena obnove crkve na početku 20. stoljeća. U neposrednoj blizini nalazi se župni dvor sagrađen 1830. Crkva je vrijedan je primjer sakralne kasnobarokne arhitekture turopoljskog kraja.

Lokacija: Novo Čiće
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1829. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3528
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Martina biskupa

Župna crkva sv. Martina biskupa smještena je na blagoj uzvisini u središnjem dijelu Šćitarjeva, nedaleko od ostataka rimskih javnih građevina. Sagrađena je 1642. godine, a obnovljena je i dograđena između 1758. i 1768. godine. To je jednobrodna barokna građevina sa svetištem zaključenim stiješnjenom trostranom apsidom te pravokutnim zvonikom uz glavno pročelje. Građena je od opeke i kamena (spolija) koji su pripadali rimskim ruševinama. Oko crkve proteže se zidani cinktor. Unutrašnjost je svođena češkim kapama te popločena polikromnim keramitnim pločicama. Crkva je stradala u potresu 1880. godine te je uslijedila njezina historicistička obnova koju je vodio Hermann Bollé. Vrijedan inventar (oltari, propovjedaonica, orgulje, liturgijska oprema i dr.) potječe od 17. do 20. stoljeća. Ima povijesnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost te predstavlja jednu od vrednijih baroknih sakralnih građevina na prostoru sjeverozapadne Hrvatske.

Lokacija: Ščitarjevo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. god. do 19. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6387
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Tri kralja

Izvorno barokna crkva iz 1778. godine nakon djelomičnog urušavanja 1862. godine obnovljena je u cijelosti u historicističkim oblicima. Jednobrodna je, s užim zaobljenim svetištem, sakristijom i zvonikom pred glavnim pročeljem. Crkva je svođena češkim kapama. Historicistički inventar iz 19.stoljeća djelomično je sačuvan.

Lokacija: Donja Lomnica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2354
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Vida

Crkva je smještena u središtu naselja. Sagrađena je 1894. godine kao neogotička jednobrodna građevina tlocrtno u obliku latinskoga križa prema nacrtima kraljevskog inženjera Koste Tomca. Prostor lađe podijeljen je na četiri traveja križnih svodova. Vanjštinom crkve dominira zvonik u središnjoj osi glavnoga pročelja, a perimetralne zidove podupiru koloristički istaknuti kontrafori. Glavni oltar sv. Vida te bočne oltare sv. Ane i sv. Florijana izradio je velikogorički stolar Strukelj.

Lokacija: Mraclin
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1894. god.
Autor: Kosta Tomac

Oznaka kulturnog dobra: Z-3763
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Jurjevski ophodi Turopolja

Jurjevski ophodi Turopolja, kao i u čitavoj sjeverozapadnoj Hrvatskoj, označavaju početak proljeća i gospodarske godine. Središnje mjesto među jurjevskim običajima su ophodi po selima. Skupine mladića i djevojaka uoči ili na samo Jurjevo obilaze seoske domove pjevajući pritom jurjevske pjesme i sakupljaju darove. Jedan od njih je glavni lik, Zeleni Juraj. On nosi masku u obliku stožastog koša od pruća i prolistalih grančica ili neku vrstu zastave od rubaca, trakova, trobojnice i sl. Njegovi pratioci nose rukovet grančica, a jedan od njih košaru u koju prima poklone. Prateći običaj su i Jurjevski krijesovi, velike lomače od drača, borovice i slame koje se pale večer uoči Jurjeva ili na samo Jurjevo.

Lokacija: Velika Gorica
Klasifikacija: običaji, obredi i svečanosti

Oznaka kulturnog dobra: Z-3358
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kapela sv. Filomene na gradskom groblju

Kapela sv. Filomene nalazi se na gradskom groblju u Velikoj Gorici. Sagrađena je 1891. prema nacrtu arhitekta Koste Tomca. To je jednobrodna neogotička građevina tlocrtno u obliku latinskog križa s poligonalnom apsidom i dvije plitke bočne kapele te zvonikom u osi glavnog pročelja. Pročelja su ritmizirana kontraforima te prozorskim otvorima šiljastog nadvoja. Lađa je svođena križnim svodovima sa šiljastim pojasnicama čije su pete poduprte polukružnim konzolicama na bočnim zidovima, dok svetište ima križni svod sa šiljastim susvodnicama. U svetištu se nalazi jednostavna drvena menza dok prozorski otvori imaju recentno izvedene vitraje s prikazom sv. Filomene i kršćanskim simbolima.
Kapela je u većini sačuvala svoje izvorne stilske karakteristike te je skladno smještena u središnjem dijelu velikogoričkoga groblja zbog čega ima arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost.

Lokacija: Velika Gorica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1891. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6253
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kapela sv. Roka

Kapela sv. Roka smještena je na zaravnjenom dijelu brežuljka na kraju naselja. Sagrađena je 1888. godine kao jednobrodna drvena građevina pravokutne tlocrtne osnove dimenzija cca 15×8 m. Kapela je zaključena peterostranom apsidom sa drvenim tornjićem nad glavnim pročeljem. Tipološki pripada drvenim kapelama konzolno izbačenoga zabata.
Unutrašnji prostor svođen je koritastim svodom širokoga raspona. U svetištu je glavni oltar sv. Roka te bočni oltar posvećen sv. Vidu uz sjeverni zid.
Kapela sv. Roka predstavlja vrijedan primjer drvene sakralne arhitekture, a njezina uklopljenost u pejzažni kontekst pridonosi stvaranju skladnoga, oplemenjenoga te visoko valoriziranoga mikroambijenta.

Lokacija: Cvetković Brdo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1888. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6204
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Krčka vrata u šumi Turopoljski Lug

Krčka vrata u šumi Turopljski Lug nalaze se u jugoistočnom dijelu Turopolja. Izvorno drvena vrata podignuta su 1779. u znak sjećanja na veliko krčenje šume zbog formiranja obradivog zemljišta. Nakon stradanja u poplavi 1914., nova betonska vrata sagrađena su 1916. Sastoje se od dva bogato ukrašena stupa položena na piramidalne baze te povezana kasetiranim gređem u koji je umetnuta replika drvene spolije s latinskim natpisima. Rijedak je primjer spomenika ljudskom radu.

Lokacija: Kuče
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1779. st. do 1916. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3649
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kuća Čop

Kuća Čop nalazi se na Trgu kralja Tomislava u središtu grada Velike Gorice. Jedna je u nizu reprezentativnih zgrada smještenih na sjevernoj strani Trga koje su za svoje obitelji krajem 19. stoljeća gradili imućni velikogorički trgovci. Naročitu vrijednost predstavljaju u potpunosti oslikani zidovi i stropovi (drveni grednici ožbukanog podgleda) u unutrašnjosti. Dekoracija je većinom izvedena pomoću šablona te očituje historicističke i secesijske stilske elemente.
Kuća Čop u Velikoj Gorici primjer je reprezentativne gradske arhitekture trgovačko-stambene namjene koja očituje stilske karakteristike kasnog historicizma te ima kulturno-povijesnu, urbanističku i ambijentalnu vrijednost.

Lokacija: Velika Gorica, Trg kralja Tomislava
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4869
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturno – povijesna cjelina Velika Mlaka

Naselje Velika Mlaka smješteno je u dolini rijeke Save, nekoliko kilometara sjeverozapadno od Velike Gorice. Pripada tipu izduženog naselja formiranog duž prometne komunikacije s dva povijesna žarišta: drvenom kapelom sv. Barbare iz 1642. godine te dvorcem Weingärtner s početka 19. stoljeća. Karakteristične su uske parcele na kojima je još početkom 20. stoljeća većinom prevladavala drvena izgradnja. Sačuvano je dvadesetak tradicijskih okućnica sa stambenom kućom zabatno orijentiranom prema ulici te gospodarskim objektima. Kapela i dvorac predstavljaju vrijedne građevine turopoljskog kraja te zajedno sa sačuvanim tradicijskim gospodarstvima oplemenjuju krajobraznu vizuru naselja.

Lokacija: Velika Mlaka
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 14. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4000
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturno-povijesna cjelina Velike Gorice

Povijesna cjelina Velike Gorice današnje je gradsko središte s glavnim trgom (na kojem se nalaze župna crkva i zgrada Turopoljske vijećnice) i prilaznim ulicama. Primjer je srednjovjekovnog trgovišta formiranog spontanim razvojem koje se od 14. stoljeća razvija kao trgovačko, obrtničko i upravno središte. Urbani ustroj naselja izdužene, linearne forme, u čijem je središtu prostor trga, uvjetovan je topografijom i položajem uz glavnu prometnicu Zagreb-Sisak. Ima očuvana prostorna obilježja, povijesnu parcelaciju koja je uvjetovala tipologiju izgradnje uličnih nizova stambeno obrtničke arhitekture druge polovine 19. i početka 20 st. te pojedine primjere tradicijskog drvenog graditeljstvo.

Lokacija: Velika Gorica
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4188
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kurija Alapić, Vukovina 2

Kurija Alapić nalazi se u sjevernom dijelu naselja Vukovina. Sagrađena je krajem 18. stoljeća te se oko nje proteže prostrana okućnica s recentnim gospodarskim objektima i bogatom vegetacijom. To je jednokatna barokna građevina pravokutnog tlocrta, orijentirana svojim dužnim glavnim pročeljem prema predvrtu. Građena je tesanim hrastovim planjkama vezanim na hrvatski vugel te je ožbukana i obijeljena. Zaključena je četverostrešnim krovištem. Prizemlje je nekoć imalo gospodarsku, a kat stambenu funkciju. Stropnu konstrukciju čini drveni grednik ožbukanog podgleda. Jedan je od rijetko sačuvanih primjera drvene stambene arhitekture nižeg hrvatskog plemstva na području kontinentalne Hrvatske.

Lokacija: Vukovina, Vukovina 2
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1780. st. do 1800. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4246
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kurija Bedeković

Kurija Bedeković s pomoćnim gospodarskim objektima, okružena skupinom drveća, smještena je uz cestu koja vodi kroz naselje Donja Lomnica. Sagrađena je 1806. g. Riječ je o jednokatnoj kuriji pravokutne osnove građenoj od hrastovih planjki koju zaključuje visoko četverostrešno krovište. Prostorni koncept prizemlja čini središnji hodnik sa stubištem kojeg flankiraju po dvije pomoćne prostorije. U katu su stambene prostorije simetrično raspoređene na način da su bočno od središnje veće prostorije četiri manje prostorije. Kurija je u cijelosti očuvana u izvornom obliku uključujući drvenu stolariju i dio inventara. Vrijedan je primjer drvene kurije autohtonog karaktera na turopoljskom području.

Lokacija: Donja Lomnica
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1806. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1894
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Muzej Turopolja – muzejska građa

Muzej je osnovan 1960. g. kao zavičajni muzej Turopolja, Pokuplja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Smješten je u baroknoj zgradi bivšeg sjedišta Plemenite općine turopoljske (tzv. Turopoljskom gradu), sagrađenoj 1765. g..
Fundus Muzeja sastoji se od približno 3 500 etnografskih, arheoloških, kulturno-povijesnih i umjetničkih predmeta. Stalni postav, na prvom katu Muzeja, upoznaje posjetitelje s prošlošću Turopolja od prapovijesti do novog vijeka.
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine donijelo je rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra za Likovnu zbirku. Likovna djela obuhvaćaju razdoblje od 19. st. do danas, kako ona važna po svojoj likovnoj vrijednosti, tako i djela relevantna za kulturu i povijest Turopolja. Ističu se grafički listovi začetnika novije hrvatske umjetnosti B. Čikoša-Sesije, M. Klementa Crnčića, T. Krizmana i B. Šenoe. Lokalne autore predstavljaju samouki kipar S. Kičin, M. Kičin s radovima u keramici, J. Pukanić s umjetnički obrađenim metalom te sestre M. i V. Bedeković s crtežima.

Lokacija: Velika Gorica
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-6595
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Oltar Prreobraženja Gospodinova u crkvi sv. Fabijana i Sebastijana

Oltar Preobraženja Gospodinova nastao je sredinom 17. stoljeća, no tijekom vremena je došlo do izmjene izvorne oltarne cjeline koja je nadograđena različitim elementima iz različitih vremena. Tako su pozicije nosača zamijenile reljefno izvedene akantove grane kroz čije se preplete provlače anđeli lučonoše te anđeoske glavice, a koja se mogu pripisati radionici zagrebačkoga kipara Mihaela Komersteinera iz vremena oko 1700. godine. Na atičkom zaključku uzdiže se kip Boga Oca s malenim anđelima puttima čija vrsnoća izvedbe upućuje na vještu ruku neznanoga majstora iznimnog stvaralačkog dosega oko sredine 18. stoljeća.
Oltar Preobraženja Gospodinova ističe se svojim spomeničkim vrijednostima kao dragocjen dio nekadašnjeg inventara kapele u Kučama, ali i svojim naglašenim povijesno-umjetničkim odlikama koje su djelo iskusnih umjetnika iz vremena oko 1700-te te iz sredine 18. stoljeća. Premda je izvorna kompozicija promijenjena kasnijim intervencijama i dodatcima, ova se cjelina ističe u cjelokupnoj baštini ne samo Turopolja već i razmjerima šire regije.

Lokacija: Kuče
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5051
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Oltar Sv. Antuna Padovanskog

Oltar je smješten u apsidi svetišta, a izvorno potječe iz starije drvene kapele. Nastao je 1723. g., a autor skulptura je kipar Claudius Kautz. Retabl tektonskoga tipa tijekom vremena je proživio preinake od repolikromiranja do zamjene antependija neostilskim iz vremena izgradnje kapele krajem 19. st. te modifikacije atičkoga završetaka. U središnjoj niši stoji kip sv. Antuna Padovanskog, kip Sv. Franje Asiškog postavljen je na konzoli ispred desnoga polja, a kip sv. Antuna Opata na konzoli ispred lijevoga polja. U zoni atike nalaze se skulpture Isusa, Sv. Petra i Sv. Roka. Kvalitetni barokni kipovi karakterističnih „Kautzovih“ fizionomija vrijedna su ostvarenja ovoga plodnoga kipara prve polovine 18. st. koji je ostavio značajan opus u drvu i kamenu na području SZ Hrvatske.

Lokacija: Gustelnica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1723. god.
Autor: Claudius Kautz

Oznaka kulturnog dobra: Z-4491
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Poklonac Tužnog Krista

Poklonac Tužnog Krista nalazi se u južnom dijelu naselja Šćitarjevo. Sagrađen je krajem 19. stoljeća od crvene fasadne opeke i očituje neoromaničke stilske elemente. Pravokutne je tlocrtne osnove te zaključen betonskim krovićem sa stiliziranim križem od kovanog željeza. S istočne strane ima polukružno završenu nišu, a ispod profiliranog vijenca nižu se polukružni te stepenasto istaknuti slijepi lukovi. Kip zamišljenog Krista (kamen pješčenjak, polikromija, 1711. godina) prvotno je pripadao bočnoj kapeli Trpećeg Krista u župnoj crkvi sv. Martina biskupa. Na zapadnom unutrašnjem zidu niše nalazi se oslik nepoznatog autora s prikazom dviju scena iz ciklusa Muke Kristove: Poncije Pilat pere ruke i Bogorodicu pridržava Marija Magdalena. Predstavlja najznačajniji i najljepši poklonac na velikogoričkom području te ima kulturno-povijesnu i ambijentalnu vrijednost.

Lokacija: Ščitarjevo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4794
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna cjelina

Naselje Gustelnica s dominantnom vertikalom kapele sv.Antuna Padovanskog nalazi se na najvišoj poziciji Vukomerečkih Gorica. Prvi put je spomenuto 1428., a organizirano je uz glavnu cestu na koju su priključeni seoski slijepi putovi. Sačuvana je izvorna tradicijska matrica s nizom parcela s obje strane ceste, uz karakterističnu organizaciju sa stambenim drvenim prizemnicama zabatno orijentiranim prema cesti i gospodarskim građevinama u dnu parcele. Stambeni objekti potječu iz razdoblja od kraja 19. do sredine 20.st., dok su gospodarske građevine uglavnom starije. Očuvanošću matrice naselja, povijesne jezgre i tradicijskog graditeljstva, Gustelnica se ističe kao jedno od najbolje sačuvanih naselja tradicijskog graditeljstva na tom području.

Lokacija: Gustelnica
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3258
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakralni inventar u crkvi sv. Fabijana i Sebastijana

Glavni oltar sv. Fabijana i Sebastijana u Kučama pripada grupi rijetko sačuvanih oltara s kraja 17. stoljeća (oko 1696. g.) na širem području sjeverozapadne Hrvatske. Riječ je o djelu radionice Mihaela Komersteinera a posebnu vrijednost svojom ranim datumom (1648.) te rijetko zastupljenom tehnikom izrade predstavljaju oltarne slike neznanoga majstora. Iz vremena izgradnje nove kapele 1911. godine postavljena su dva nova bočna oltara – lijevi bočni oltar posvećen je Presvetom Srcu Isusovom, a desni bočni oltar sv. Antunu Padovanskom. Kipovi su solidan rad neznane tirolske radionice historicističkih stilskih oznaka te prikazani u svojim uobičajenim ikonografskim rješenjima.

Lokacija: Kuče
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.
Autor: Mihael Komersteiner

Oznaka kulturnog dobra: Z-5608
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakralni inventar u crkvi sv. Ivana Krstitelja

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Novom Čiču izgrađena je 1829. godine na mjestu starije građevine, no sakralni je inventar nastao prilikom obnove crkve 1886. i 1902. godine. Zajedno čini vrijednu cjelinu historicističkih umjetničkih odlika, a od starijeg, danas izgubljenog inventara, sačuvan je kip Majke Božje s Djetetom iz 1693. godine.

Lokacija: Novo Čiće
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4734
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakralni inventar u crkvi Trpećeg Isusa

Za novosagrađenu crkvu nabavljena je nova oprema 1911. g. (propovjedaonica, sakristijski ormar, ispovjedaonice, raspela), ali je sačuvan i dio ranijeg inventara iz starije kapele.
Glavni oltar u svetištu nastao je 1757. g. te se pripisuje radionici zagrebačkoga kipara A. Reinera. Oltar sv. Roka predstavlja vrijedno ostvarenje oskudno zastupljene tipološke oltarne skupine u SZ Hrvatskoj (tzv. Rahmenretabl), s kvalitetno rezbarenim ornamentalnim profilacijama. Lijevi bočni oltar sv. Josipa rad je tirolske radionice Ferdinanda Stuftlessera iz vremena s kraja 19. stoljeća, a posebno je vrijedan kameni polikromirani pil Trpećeg Isusa (oko 1716. g.), rad neznane domaće radionice.

Lokacija: Novo Čiće
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Autor: Antun Reiner

Oznaka kulturnog dobra: Z-5831
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Skulpture Bogorodice, sv. Ivana Evanđelista i raspelo

Među sakralnim inventarom crkve u Ščitarjevu sačuvane su i skulpture koje su sačuvani tragovi nekadašnjeg uređenja crkve iz 1720. godine. Riječ je, među ostalom, i o skulpturama Bogorodice, sv. Ivana Evanđelista i raspelo, koje su tvorile skulpturalnu cjelinu Raspeća, a predstavljaju kvalitetan rad u Zagrebu nastanjenog kipara Claudiusa Kautza.

Lokacija: Ščitarjevo
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1720. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4735
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Stari grad Lukavec

Stari grad Lukavec smješten je u središtu Turopolja, nedaleko Velike Gorice. Na mjestu stare drvene utvrde iz 1422. g. podignuta je nova drvena utvrda u kojoj je 1612. održano prvo turopoljsko „spravišće“ – zbor turopoljskog plemstva, a polovicom 18. st. na istom mjestu nastao je današnji Lukavec. Riječ je o četverokutnom renesansnom kaštelu s pravokutnim dvorištem i ugaonim kulama, s visokim ulaznim tornjem ispod kojeg je u prvom katu kapela sv.Lucije. Lukavec nikada nije služio za stanovanje, njegova je funkcija bila obrambena, a u njemu se održavao tradicionalni zbor turopoljskog plemstva. Svojim tipološkim i arhitektonskim zauzima značajno mjestu u okviru srodne tipološke skupine.

Lokacija: Lukavec
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1722
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Stari župni dvor

Povijesna lokacija župne crkve sv. Jurja i stari župni dvor nalaze se u jugoistočnom dijelu naselja Staro Čiče. Župna crkva se prvi put spominje 1334. te će egzistirati sve do 19. stoljeća kada će postati područnom kapelom i s vremenom ruševinom. Na njezinom je mjestu 1969. sagrađena spomen – kapelica sv. Jurja. U neposrednoj blizini nalazi se drveni župni dvor sagrađen 1831. To je jednokatnica pokrivena dvostrešnim krovištem. Prostorije su organizirane unutar pravokutne tlocrtne osnove. Stropnu konstrukciju čini drveni grednik ožbukanog podgleda. Jedini je sačuvani drveni objekt te vrste u Turopolju te je zajedno sa župnom crkvom nekoć predstavljao sakralno žarište naselja.

Lokacija: Staro Čiće
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1831. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4250
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijska kuća

Tradicijska kuća u Novom Čiču, Velikogorička 106, locirana je na parceli izrazito izduženog oblika i orijentirana užim pročeljem prema ulici. Kuća je izdužena prizemnica na temelju od cigle s ukopanim podrumom desno od ulaza, u koji je pristup bio moguć i s dvorišta i stepenicama iz kuhinje. Krovište je dvostrešno, pokriveno biber crijepom i s poluskošenim zabatima. Izvedena je planjkama koje su na uglovima spojene na „hrvatski ugao“. Na uličnom pročelju na prijelazu prizemlja u kat izveden je zaštitni krović, konzolno postavljen i pokriven biber crijepom. Zabatni trokuti su zatvoreni piljenom daskom s leticama po sljubnicama, a na uličnom su i vratašca. U unutrašnjosti se iz hodnika popločenog ciglom ulazi u kuhinju i dvije sobe. Prema godini urezanoj u stropnu gredu, građena je 1838. godine.

Lokacija: Novo Čiće, Velikogorička ulica 106
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1838. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5371
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijska okućnica

Rekonstruirana tradicijska okućnica nalazi se u središtu naselja u blizini crkve sv. Ivana Glavosijeka. Okućnica je formirana preseljenim objektima s obližnjih lokacija, a ima za cilj očuvanje tradicijske baštine kraja i predstavljanje ambijenta u kojem je živjela mnogočlana obitelj zadruga. Parcela i zgrade se koriste za održavanje radionica i svečanih manifestacija temeljenih na narodnim običajima. Parcela je uvučena od glavne prometnice, smještena uz sporedni put na ravnom terenu. Na okućnici se nalazi kuća, gospodarska zgrada mlin, krušna peć i bunar. Kuća drvena katnica “čardak” orijentirana je užim pročeljem prema prilaznom putu, a tlocrtna os pruža se u smjeru sjever – jug. Kuća datira iz 19. st. i građena je masivnim planjkama koje su na uglovima spojene tesarskim vezom.
Gospodarski objekt mlin je manja drvena prizemnica izvedena planjkama, pokrivena dvostrešnim krovištem.
Krušna peć izvedena je na podlozi od opeke. Pećnica je u obliku poluvaljka građena glinom i pljevom. Natkrivena je dvostrešnim krovištem s biber crijepom.
Bunar s betonskom krunom iznad otvora ima drvenu konstrukciju na kojoj je postavljeno dvostrešno krovište s pokrovom od biber crijepa. Kruna je ukrašena reljefnim geometrijskim motivima. Uz bunar se nalazi pojilo za blago “kopanj”.

Lokacija: Buševec, Trg Seljačke sloge b.b.
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4785
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijska okućnica, Braće Radića 70

Tradicijska okućnica na kojoj je kuća katnica, staja i kokošinjac locirana je u središtu naselja u blizini kapele sv. Vida. Kuća je drvena katnica „čardak“, izduženog tlocrta, natkrivena dvostrešnim poluskošenim krovištem koje je pokriveno biber crijepom. Temelji su od opeke, a ostali dio kuće je izveden horizontalno slaganim planjkama koje su povezane na uglovima preciznim tesarskim vezom. Prizemlje je podijeljeno na kuhinju, ostavu i plitko ukopani podrum te usku prostoriju ispod trijema prema ulici. Na katu stube vode do predprostora iz kojeg se ulazi u dvije sobe i trijem prema ulici. Trijem je djelomično lučno otvoren izrezivanjem drvene građe. Na krajnjoj točci trijema nalazi se zahod. Unutrašnjost stambenog prostora je žbukana i bijeljena.

Lokacija: Mraclin, Braće Radić 70
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1889. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6184
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijska okućnica, Glavna 56

Kuća je katnica izduženoga tlocrta, natkrivena dvostrešnim krovištem pokrivenim biber crijepom. Na glavnom južnom pročelju je dvokrako stubište, a vodi na vanjski trijem koji se proteže uz dio dužeg i cijelo zapadno uže pročelje. Kapić, mjesto gdje se stube spajaju na katu, blago je istaknut i natkriven dvostrešnim krovištem. Kapić ispred ulaza u prizemlju također je natkriven dvostrešnim krovištem.
Prizemlje je zidano opekom i starinskim betonskim kvadrima koji su reljefno dekorirani vegetacijskim motivima. Katni dio je od hrastovih planjki koje su na uglovima spojene tesarskim vezom te na nekoliko točaka poberuhima, a ukrućene su i drvenim klinovima.
Zabatni trokuti glavnog krovišta kao i oba kapića ispred ulaza zatvoreni su piljenim daskama postavljenim u dva plana. Njihovi donji rubovi te vjetrovna letva bogato su ukrašeni rezbarenjem.

Lokacija: Buševec, Glavna 56
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5743
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Vila Bedeković

Vila Bedeković u Donjoj Lomnici, poznata i kao „čardak“, oveća je drvena kuća, locirana između seoske prometnice i kurije Modić-Bedeković. Uvučena je od prometnice, a prilazni put je izveden na izduženoj parceli koja se naziva „dvorno mjesto“ na kojem je drvored starih platana i jasenova. Izvedena je u duhu tradicijskoga graditeljstva što se ogleda u korištenju planjki i načinu spajanja, ali i s elementima romantičnog historicizma prepoznatljivim u dekoraciji pročelja, elementima stolarije, izvedbi terase za odmor i blagovanje te općenitom ladanjskom funkcijom i namjenom.
Vila je građena 1935.g. na tadašnjem imanju Modić-Bedeković nedaleko od drvene kurije Modić-Bedeković. Graditelj i vlasnik dr. Janko Bedeković, značajna osoba u državnoj administraciji, rodbinski je povezan s plemićkom obitelji Modić-Bedeković.

Lokacija: Donja Lomnica, Školska 20a
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1935. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5296
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada bivše osnovne škole

Školska zgrada, drvena katnica, jedinstvena je škola od hrastove građe u Hrvatskoj. Škola je značajna za kulturnu povijest naselja. Izgrađena je kao prva škola u Kučama 1923. g. na parceli gdje se prethodno nalazila Opčinska hiža za potrebe Plemenite sučije Kuče, a gradnju je plemenita općina turopoljska povjerila građevnom mjerniku Nikoli Hribaru. Škola je nastavu započela s 5 razreda na katu, a u prizemlju je prostorija prema ulici služila za sastanke Plemenite sučije Kuče (jedne od 22 koje pripadaju Plemenitoj opčini turopoljskoj) dok je ostatak prizemlja bio funkciji učiteljskog stana. U funkciji škole bila je do 1970. g., a od tada se koristi za različite potrebe naselja.

Lokacija: Kuče, Braće Radić 16
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1923. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5873
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada Muzeja Turopolja, Trg kralja Tomislava 1

Zidana jednokatnica baroknih obilježja sagrađena je 1765. godine kao vijećnica Plemenite općine turopoljske. Pravokutnog je tlocrta s arkadnim trijemom u prizemnoj zoni zapadnog pročelja i manjom dogradnjom iz 19. stoljeća. Prostorije su svođene, a na katu dekorirane štukom i oslikom. Osim izvorne prostorne dispozicije sačuvan je velik dio izvorne opreme. Zgrada je rijedak primjer zidanja opekom u 18. st. na turopoljskom području, najznačajnija je barokna građevina grada Velike Gorice i jedna od najznačajnijih u Turopolju.

Lokacija: Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4334
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada osnovne škole

Zgrada je sagrađena 1900. g., u naselju, uz jednu od glavnih ulica. Građevina je slobodnostojeća jednokatnica pravokutnog tlocrta. Tlocrtni raspored je jednostavan i funkcionalan s poprečno položenim ulaznim hodnikom koji dijeli zgradu na dva dijela, a s obje strane su prostorije orijentirane na ulicu i dvorište. Glavno pročelje naglašeno je i razvedeno oblicima pojednostavljenog kasnog historicizma s prijelaza 19. u 20. st. Središnji rizalit s glavnim, danas zazidanim ulazom, posebno je naglašen trokutasto završenom atikom iznad krovnog vijenca.

Lokacija: Donja Lomnica
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1900. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3530
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada škole

Zgrada škole smještena je u središtu naselja. Sagrađena je 1923. godine prema nacrtima građevnog mjernika Nikole Hribara. Pravokutnog je tlocrta s rizalitnim istakom u središnjem dijelu začelja u kojemu je smješteno stubište. Posebnost građevine se očituje u visinskoj razlici gabarita, jer je istočna strana jednokatna, a zapadna je prizemnica. Dekorativnu plastiku pročelja čine karakteristični elementi secesije izvedeni na skroman način.

Lokacija: Mraclin
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1923. god.
Autor: autor nacrta škole

Oznaka kulturnog dobra: Z-3764
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada stare škole i učiteljska kuća

Zgrada stare škole i učiteljska kuća smještene su uz cestu u središtu naselja Novo Čiče, u neposrednoj blizini župne crkve sv. Ivana Krstitelja i župnog dvora. Sagrađene su 1897. u pojednostavljenim oblicima historicizma.
Stara pučka škola podignuta je prema nacrtima poznatog velikogoričkog graditelja Nikole Hribara. To je dvorazredna prizemnica pravokutne tlocrtne osnove pokrivena dvostrešnim krovištem. Učiteljska kuća sa dva stana, prizemnica pravokutne tlocrtne osnove pokrivena visokim poluskošenim krovištem, na bočnim stranama obloženim daščanom oplatom, nalazi se jugoistočno od škole.
Stara škola i učiteljska kuća rijetke su profane građevine u naselju koje su većinom sačuvale svoje izvorne stilske karakteristike te imaju kulturno – povijesnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost. Zajedno sa obližnjom župnom crkvom sv. Ivana Krstitelja i župnim dvorom čini vrijednu cjelinu te oplemenjuju vizuru naselja.

Lokacija: Novo Čiće
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1897. god.
Autor: Nikola Hribar

Oznaka kulturnog dobra: Z-5336
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zagrebu
Kontakt adresa KO: Mesnička 49, 10000 Zagreb

Telefon: 01/ 4851-522

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska