Kulturna baština grada Otočca

Na području grada Otočca nalazi se 47 kulturnih dobara. 15 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 14 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 9 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 2 dobra pripadaju kategoriji znanje i vještine, 1 dobro pripada kategoriji znanost i tehnika, 1 dobro pripada kategoriji likovna umjetnost, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti, a 1 dobro pripada kategoriji ostalo.

Sva dobra grada Otočca:

Arheološki lokalitet Crkvina

U samom centru Kompolja nalazi se gradina na kojoj su još uvijek djelomično vidljive naseobinske terase. Južno i sjeverno od podnožja ovog gradinskog naselja nalazile su se dvije velike japodske prapovijesne nekropole koje su u nekoliko navrata istraživane. U probnim istraživanjima na zapadnoj padini Crkvine (1979. godine voditeljica istraživanja R. Drechler-Brižić) otvorene su tri sonde sa značajnim pokretnim arheološkim materijalom. U jednoj sondi otkriveni su ostatci kuće koja je, prema nađenom novčiću s likom Augusta, datirana u 1. stoljeće nove ere. Prema povijesnim izvorima i arheološkim nalazima tipičnim za rimskodobno naselje (fragmenti opeka, linije zidova, žrtvenici) moguće je položaj Crkvina identificirati s japodskim (odnosno rimskim) naseljem Avendo.

Lokacija: Kompolje
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5033
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Ostatci staroga grada Otočca

Prvi pisani spomen Otočca datira iz 1300. godine, kad se pojavljuje u povelji kojom Kralj Karlo II potvrđuje knezu Dujmu Krčkom prava na posjed županije Modruške, vinodolske i gacke, pod koju spadaju i zemlje Otočac, Obriž i Doljane. Castrum Otočac prvi put se spominje 1316. godine.
Najraniji poznati grafički prikaz je aksiometrijski prikaz Otočca koji datiramo u drugu polovicu 16. st. Na njemu je prikazan grad koji zaprema čitavu površinu otoka na rijeci Gackoj opasan bedemima s dominantnom središnjom četverougaonom kulom koja se nalazi u središtu otočnog platoa i crkvom sv. Marije Magdalene pored ulaza s unutarnje strane bedema. U sklopu bedemskog sustava na sjevernoj strani se nalazi polukružna kula dok se s južne strane ulazilo u grad što se može zaključiti prema drvenom pristanu za čamce.
Plan Giovannia Pieronia iz 1639 godine prikazuje Otočac kao gradsku utvrdu u tlocrtu višestraničnog prstena s kulama na uglovima i dominantnim građevinama velikom središnjom kulom i crkvom sv. Marije Magdalene. Spona između gradske utvrde i kopna izvedena je preko čardaka.
Na veduti Otočca Martina Stiera iz polovice 17. stoljeća vidi se Otočac prikazan kao grad utvrđen bedemskim prstenom s unutarnjim ophodom, jednom okruglom kulom na sjeveru, drugom polukružnom na zapadu i četvrtastom ulaznom kulom na jugu. U unutrašnjosti se vidi crkva sv. Marije Magdalene, no ne i središnja četveougaona kula što znači da je srušena ubrzo nakon nastanka Pieronijeva plana iz 1639. godine.
Na bakrorezu J.W. Valvasora s prikazom Otočca iz 1689. godine prikazana je gradska utvrda s šest okruglih i četvrtastih kula pokrivenih krovovima. Na bedemu utvrde nalazi se krunište s puškarnicama. U unutrašnjosti utvrde vidljiva je crkva sv. Marije Magdalene i još jedna građevina koja vjerojatno pripada gradskom konaku. Do početka 18. stoljeća gradskim vratima se prilazilo preko čardaka koji se nalazio u vodi na četiri drvena stupa. Na planu Otočca iz 1701. godine vidljivo je spajanje utvrde se s kopnom preko tri mosta.
Promjenom vojne strategije i obrambenih sustava u 18. i 19. st. prostor gradske utvrde kao dotadašnji vitalni dio povijesnog prostora odumire usporedo s planskim procesom širenja grada na novim prostorima. Početkom 19. st. stari grad Otočac je potpuno izgubio važnost. Na osnovi odredbe krajiške uprave 1829. godine počinje njegovo rušenje. Danas je prostor starog grada sveden na tlocrtni obris bedema, a s južne strane je sačuvan i potez donje zone bedemskog zida uz ostatke temelja crkve sv. Marije Magdalene.
Stari grad Otočac uz prostor varoša smještenog oko starog grada čini vitalnu i ishodišnu točku današnjeg Otočca. Ostaci starog grada Otočca predstavljaju višeslojni arheološki lokalitet izuzetne važnosti u regionalnim okvirima.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5926
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

Arheološko nalazište Pećina Bobinac-Kozerina

Arheološko nalazište pećina Bobinac-Kozerina nalazi se sjeveroistočno od naselja Sinac na brdu Godača (kota 673 mnv), položaj po Gauss-Kriegeru, X= 4962124, Y=5530211. Zaštitno arheološko rekognisciranje je pokazalo da se preliminarno radi o brončanodobnom nalazištu, sukladno pronađenim materijalnim ostacima u vidu nekoliko relativno dobro očuvanih keramičkih posuda, životinjskih kostiju, ulomaka keramike, gara ložišta, drvenog materijala i građenih struktura. Daljnja istraživanja omogućila bi utvrđivanje parametara potrebnih prilikom vrednovanja lokaliteta u postupku utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra i precizniju determinaciju arheološkoga nalazišta.

Lokacija: Sinac
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2200 god.p.n.e. do 750 god.p.n.e.

Oznaka kulturnog dobra: P-4726
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Majke Božje od sv. Krunice (sv. Rozalije)

Crkva sv. Rozalije u Ličkom Lešću nalazi se u naselju. Glavnim pročeljem orijentirana je prema sjeveru. Jednobrodna je građevina, sagrađena kamenom 1780.godine. U 19.stoljeću je preoblikovana. Pravokutnog je tlocrta s poligonalnim svetištem, sakristijom zapadno uz svetište i zvonikom iznad pročelja. Glavni oltar je s kraja 19.st, a bočni oltari su barokno klasicistički.

Lokacija: Ličko Lešće
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1780. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-321
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije i župni dvor

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Brlogu smještena je u naselju i glavnim je pročeljem orijentirana jugozapadno. Jednobrodna je građevina s peterostranom apsidom i zabatnim zvonikom. Svođena je češkom kapom, a osvijetljena s tri lučna prozorska otvora. Građena je 1885. u oblicima kasnohistoricističke arhitektura na temeljima starije crkve. Župni dvor samostojeća je prizemnica „ L“ tlocrta. Glavno pročelje rastvoreno je s četiri prozorske osi, a uglovi su naglašeni lezenama. Građen je sredinom 19. st. u oblicima jednostavne krajiške arhitekture.

Lokacija: Brlog
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1885. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2374
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Arhanđela Mihovila

Župna crkva sv. Mihovila Arhanđela u Dabru nalazi se na povišenom mjestu uz groblje izvan naselja. Riječ je o pravilno orijetiranoj, jednobrodnoj građevini ograđenom cinkturom s užim pravokutnim svetištem, prigrađenom sakristijom na južnoj strani svetišta i zvonikom u ravnini pročelja. Prema arhivskim podacima, te sukladno analizi strukture ziđa crkva je sagrađena 1730. godine, a proširena je i povišena za jedan metar 1807. godine. Tijekom 2, svjetskog rata je zapaljena prilikom čega je izgorjelo krovište i lukovica tornja. Godine 1970. na crkvu je postavljeno novo krovište s pokrovom i lukovica tornja. U Domovinskom ratu stradali su krovište i lukovica uslijed čega je palo zvono. Župna crkva sv. Mihovila u Dabru posjeduje arhitekonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti, uz očuvane strukture građevine, te čitak kontinuitet građenja.

Lokacija: Dabar
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1730. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5804
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Arhanđela Mihovila

Crkva se nalazi u naselju, na blagoj uzvisini. Riječ je o jednobrodnoj pravilno orijentiranoj građevini,s peterostranom apsidom, zvonikom ispred glavnog pročelja i sakristijom smještenom uz južni zid, dimenzija 23. 60 x 11. 50 metara. Lađa ima strop ravna podgleda, od apside je odijeljena triumfalnim lukom. U lađi se nalazi zidani kor rastvoren trima polukružno zaključenim otvorima od kojih je središnji nešto širi. Crkva je građena kamenom, stolarija je u cijelosti drvena, a krovna je konstrukcija lađe i svetišta pokrivena limom. Od crkvenog inventara ostali su očuvani glavni kasnobarokni oltar posvećen sv. Mihovilu Arhanđelu, i dva bočna oltara tirolske provenijencije sa početka 20. st. posvećena Bogorodici i sv. Antunu Padovanskom.
Župna crkva sv. Arhanđela Mihovila sagrađena je 1730. godine u baroknom stilu, a 1851. godine je proširena te obogaćena kasnobaroknim inventarom. Također je važno napomenuti da se predmetna građevina ističe u regionalnim okvirima, prvenstveno arhitektonskim vrijednostima, u vidu visokog stupnja očuvanosti izvorne koncepcije prostora i oblikovnih elemenata, te ambijentalnim vrijednostima u vidu uklopljenosti u sliku naselja.

Lokacija: Ramljani
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1730. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6567
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Franje Paulskog

Crkva sv. Franje Paulskog u Vrilu jednobrodna je građevina s lađom pravokutnog tlocrta, užim polukružnim svetištem i jednostrukom preslicom za zvona iznad glavnog pročelja. Pročelje je jednostavno rastvoreno pravokutnim ulazom i malim pravokutnim prozorom u predjelu zabata. Iznad pravokutnog ulaznog otvora glavnog pročelja ugrađena je kamena ploča s uklesanim ornamentom cvijeta i natpisom o gradnji crkve. U zid crkve ugrađene su četiri kamene rimske spolije sa latinskim natpisom. Crkva je podignuta na 1740. godine kao kapela sv. Franje Asiškog, vjerojatno na mjestu rimske građevine. Obnovljena je nakon II. svj. rata, a 1982. promijenila je titular u sv. Franjo Paulski.

Lokacija: Ličko Lešće
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1740. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3180
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Ilije Proroka

Župna crkva sv. Ilije Proroka jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta s nešto užim polukružnim svetištem, sakristijom južno uz svetište i zabatnim zvonikom. Smještena je u naselju uz glavnu seosku prometnicu. Interijer je bogato šablonski oslikan, te opremljen vrijednim inventarom. Crkva je izgrađena 1841.u klasicističkom stilu, kada je osnovana i župa, na mjestu starije crkve iz 1707.g. o čemu svjedoči ploča s natpisom postavljena iznad ulaza u sakristiju.

Lokacija: Sinac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1841. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3951
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Jovana Krstitelja

Crkva sv. Jovana Krstitelja jednobrodna je, pravilno orijentirana građevina, s užom peterostranom apsidom i zvonikom na preslicu na pročelju. Smještena je u naselju, uz groblje. Svetište je od lađe odvojeno trumfalnim lukom. Lađa je osvijetljena s dva para simetrično postavljenih prozorskih otvora, a svetište s jednim parom. Prema arhivskim podacima, početak gradnje crkve datiramo u 1742. godinu. Podignuta je prema projektu graditelja otočke regimente Franza Bacha i predstavlja jednu od najstarijih pravoslavnih crkava na području Like. Obnavljana je 1863. godine, a danas je očuvana do razine vijenca.
Od crkvenog inventara posjedovala je ikonostas iz druge polovice 18. st. rad čuvene gomirske Baltićeve škole i četiri stare ikone koji danas nisu sačuvani.

Lokacija: Staro Selo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1742. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4865
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Petke

Crkva sv. Petke Vilićke nalazi se na padini planine Vrbovice iznad sela Glavace. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj građevini s užom polukružnom apsidom i jednostrukom preslicom iznad glavnog pročelja.Prema povijesnim podacima crkva je podignuta 1775. godine na mjestu drvene crkve. Crkva sv. Petke Vilićke posjeduje arhitektonsku, povijesnu i kulturološku vrijednost, te dominira krajolikom u kojem se nalazi.

Lokacija: Glavace
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1775. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5563
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Save

Pravoslavna crkva sv. Save smještena je u naselju, na uzvisini i glavnim je pročeljem orijentirana prema zapadu. Građevina je jednobrodna, pravokutnog tlocrta s nešto užim kvadratnim svetištem i zvonikom ispred glavnog pročelja. Svođena je bačvastim svodom sa susvodnicama i pojasnicama. Crkva je izgrađena 1740. godine na mjestu starije kapele, kao prva pravoslavna crkva građena kamenom u Lici.

Lokacija: Brlog
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1740. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4660
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Stjepana Prvomučenika

Crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Kompolju nalazi se u naselju, uz glavnu cestu, glavnim pročeljem orijentirana prema jugu. Jednobrodna je klasicistička građevina, izgrađena 1802. godine, s kvadratnim svetištem i sakristijom zapadno uz svetište, te zvonikom iznad glavnog pročelja. Svođena je bačvastim svodom sa susvodnicama. Pročelja su oblikovana u klasicističkom stilu. Djelomično je očuvan kasnobarokni inventar: glavni oltar, propovjedaonica i krstionica.

Lokacija: Kompolje
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1802. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-320
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Sv. Trojstva

Župna crkva Sv. Trojstva u Otočcu jednobrodna je kasnobarokna i klasicistička građevina pravokutnog tlocrta s tri bočne kapele iznad kojih su empore, s poligonalnim svetištem, sakristijom zapadno uz svetište i zvonikom iznad glavnog pročelja. Crkva je građena vjerojatno u 15.st. kao crkva sv. Nikole, da bi 1460. bila pretvorena u katedralnu crkvu. Tokom stoljeća je obnavljana i nadograđivana. Za vrijeme Domovinskog rata teško stradava kasnobarokno-klasicistički inventar.

Lokacija: Otočac, Trg popa M. Mesića 014
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-319
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Velikomučenika Georgija

Parohijska crkva sv. Velikomučenika Georgija jednobrodna je crkva smještena u središnjem gradskom parku, uz glavnu prometnicu. Glavnim pročeljem orijentirana je prema sjeveru. Crkva je podignuta 1863. godine u oblicima neoromanike ranog historicizma s dekorativnim elementima u stilu oblog luka (Rundbogenstil). Tlocrtnom dispozicijom i oblikovanjem zidnog plašta daje dojam centralne građevine. Crkva ima izrazitu vrijednost zbog svojih arhitektonskih i urbanističkih kvaliteta te spada u arhitektonski kvalitetnije crkve izgrađene na prostoru Karlovačkog generalata.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1863. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3181
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Uzvišenja sv. Križa

Župna crkva Uzvišenja sv. Križa u Prozoru smještena je u naselju, na blagoj uzvisini i pravilno je orijentirana. Crkva je kamena, jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom, sakristijom uz sjeverni zid apside i zvonikom koji u plitkom reljefu centralno izlazi iz zidne mase pročelja. Građena je od pravilno klesanog kamena i antičkih spolija prezentiranih u strukturi trijumfalnog luka. U crkvi je sačuvan glavni oltar sv. Križa, kvalitetni drveni polikromirani oltar iz prve pol. 18. stoljeća. Sakralni objekt se visoko valorizira s obzirom na povijesnu i arhitektonsku vrijednost te svjedoči o kontinuitetu života u selu Prozor.

Lokacija: Prozor
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1704. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4119
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar crkve sv. Ilije Proroka

Inventar župne crkve sv. Ilije Proroka u Sincu čine glavni oltar posvećen sv. Iliji Proroku u čijem se središtu nalazi oltarna pala s prikazom sveca, rad slikara Fortunata Berganta. Podignut je 1758. godine, donacijom Simona Degoricije. Bočni oltari posvećeni Majci Božjoj Karmelskoj i Svetom Franji Borgiji, podignuti su 1762. godine. Također je dio inventara jednostavno koncipirana propovjedaonica i slika sv. Habakuk, rad nepoznatog autora vjerojatno iz 19. stoljeća. Kasnobarokni inventar župne crkve sv. Ilije Proroka u Sincu, homogena je i zaokružena cjelina usklađena s arhitekturom crkve, izuzetno je značajna u regionalnim okvirima Like.

Lokacija: Sinac
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1758. god. do 1762. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4836
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kapela Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije

Kapela Bezgrešnog Začeća BDM u Otočcu je smještena na kraju sela Poljice, na ulazu u tzv. otočki Donji grad. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta sa zabatnim zvonikom i polukružnim užim svetištem uz koje je sakristija. Glavnim pročeljem je orijentirana prema jugu. Izgrađena je 1723. g., a 1776. g. je produljena i proširena u stilu baroknog klasicizma. Neobarokni inventar čine glavni i dva bočna oltara i propovjedaonica.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1723. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2585
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kapela Majke Božje od Sedam žalosti

Kapela Majke Božje od Sedam žalosti pravilno je orijentirana kapela centralnog tlocrta, svođena kupolom sa susvodnicama i prekrivena šindrom. Smještena je na brežuljku iznad grada, podno starog grada Fortice. Građena je kamenom 1725. g. Na zidovima i svodu su nađeni i prezentirani tragovi oslika. Kapela ima izrazitu vrijednost zbog položaja u vizuri grada te jedinstvenog oblikovanja na području Like.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1725. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2373
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Most preko rijeke Gacke

Most se nalazi u središtu Otočca i premoščuje rijeku Gacku. Riječ je o svođenom segmentnom kamenom mostu zidanom relativno pravilnim klesancima, svodnog raspona 13.60 m, duljine 30 metara i ukupne širine s ogradama od 7.70 m. Svod mosta izgrađen je od crnoga vapnenca koji je vađen iz kamenoloma kod Žute Lokve, a ostali dijelovi mosta izgrađeni su od sivog vapnenca iz kamenoloma u neposrednoj blizini Otočca. Godine 1876. obavljena je regulacija rijeke Gacke u gradu Otočcu, i tom prilikom na mjestu dotrajalog drvenog mosta na jednom rukavcu rijeke Gacke prema Brlogu izgrađen je novi kameni most. Gradnja je trajala tri godine od 1873. do 1876. godine, a most je izveo riječki poduzetnik Katarinić. Most na rijeci Gackoj u Otočcu ističe se vrsnoćom inženjerske i zanatske izvedbe u regionalnim okvirima pa i šire, također posjeduje i urbanističke vrijednosti u smislu solidne i trajne premosnice starog grada Otočca i kopna na kojem se nastavlja urbani rast Otočca u 19. i početku 20. stoljeća.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1876. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6721
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Muzejska građa Gackog pučkog otvorenog učilišta (Muzeja Gacke)

Unutar Gackog pučkog otvorenog učilišta – Muzeja Gacke kulturnim dobrom proglašene su Memorijalna zbirka Stojana Aralice, Etnografska zbirka te Kulturno – povijesna zbirka. Memorijalna zbirka Stojana Aralice zaokružena je zbirka koja broji 454 predmeta – likovna djela, osobne predmete, radne predmete, likovne mape i kataloge koje je Stojan Aralica poklonio Otočcu 1976. godine.
Etnografska zbirka Muzeja Gacke ocrtava tradicijsku kulturu i život Gacke u posljednjih stotinjak godina, odnosno svjedoči o načinu života ruralnih zajednica iz okolice Otočca kakav se održao sve do 70-tih godina prošlog stoljeća, dok Kulturno – povijesna zbirka ovjekovječuju svakodnevnicu, navike, običaje, ali i bitne trenutke te pamte sve one ljude, građevine i znamenitosti koji su svojevremeno, ali i u buduća vremena, opravdano plijenili pažnju i činili bitan dio povijesti grada Otočca i njegove okolice.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: muzejska građa
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4440
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci mitreja

Položaj Rajanov grič nalazi se na desnoj obali maloga povremenog potoka Rajan, u selu Čovići, u neposrednoj blizini ceste Otočac – Gospić. Mitrej pripada u rijetku skupinu spomenika u kojima je tauroktonija prikazana u reljefu uklesanom u živoj stijeni (kamenu živcu). Reljef, koji je danas prilično plitak i istrošen, prikazuje boga Mitru kako žrtvuje bika unutar niše visoke 1.64 metra i pri dnu široke 1.75 metar. Od ostalih elemenata uobičajenih kod prikazivanja čina tauroktonije još uvijek su vidljivi bakljonoše (dadofori) koji su, isklesani s lijeve i desne strane niše, manjih dimenzija od ostatka reljefa.

Lokacija: Čovići
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2. st. do 3. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2377
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci mitreja

Između dva poljska puta koja od ceste Otočac – Gospić vode u Gacko polje (položaj Oltar – Kraljev stolac), nalaze se ostaci mitreja podignutog u dragi skupine grebena okruženih grmljem. Tauroktonija se prikazuje u reljefu uklesanom unutar polukružne prirodne niše, na živoj stijeni. Od reljefa je očuvan dio uobičajenog prikaza žrtvovanja bika. Od ostalih elemenata uobičajenih kod prikaza tauroktonije još uvijek je vidljiv pas. Povrh bikove glave vidi se poprsje Lune kao i potpuno izlizano Solovo poprsje s lijeve strane reljefa. Bakljonoše (dadofori) flankiraju središnji reljef s tauroktonijom.

Lokacija: Prozor
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2. st. do 3. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2376
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna cjelina Majerovo Vrilo – Miletina Skela

Zaseoci Majerovo Vrilo i Miletina Skela do danas su uglavnom sačuvali izvorne karakteristike glede tipologije i vrste zgrada te odnosa prema prostornim i prirodnim vrijednostima. U njima se nalaze stambeni i gospodarski objekti sagrađeni krajem 19. i početkom 20.stoljeća, iako su mliništa starija. Kompaktan potez čine četiri mlinice i pilana međusobno povezani drvenim mostovima. Do danas je očuvana izvorna matrica i tipologija okućnica i graditeljski fond. Struktura zaseoka je nepravilna i relativno gusta. Uz vodu je do danas sačuvana tradicijska izgradnja sa samo nekoliko novoizvedenih objekata.

Lokacija: Sinac
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3179
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruševine crkve sv. Marka

Ispod brda Um sačuvane su ruševine srednjovjekovne crkve sv. Marka. Nekropola koja okružuje crkvu datira iz razdoblja od 11-16.st. Građevina je bila jednobrodna sa kvadratnim svetištem. Građena je od pravilno klesanog kamena i antičkih spolija porijeklom iz obližnjeg antičkog naselja Arupium (današnji Prozor). Lokalitet je teško stradao u Domovinskom ratu.

Lokacija: Podum
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 11. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-329
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruševine kule Šimšanovka

Kula je građena od lomljenog kamena i kružnog je tlocrta. Dao ju je izgraditi Petar Zrinski za obranu grada Brloga od Turaka. Nakon prestanka obrambene funkcije kula propada pa je do danas sačuvan samo dio ziđa.

Lokacija: Drenov Klanac
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-305
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruševine starog grada “Fortica”

Dvokatno utvrđenje sagrađeno 1619. godine imalo je tlocrt u obliku trokuta sa cilindričnim kulama nejednake veličine. Napušteno je 1882. godine i od tada postupno propada. Tipološki je vrlo rijedak primjer fortifikacije te se ubraja među značajnije objekte te vrste u Lici.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1619. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-322
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruševine starog grada Gusić grada

Ruševine srednjovjekovnog utvrđenog Gusić grada nalaze se poviše sela Brlog nad rijekom Gackom. Grad je imao četverokutni tlocrt sa cilindričnom kulom sa južne strane. Bio je značajan strateški objekt u borbama s Turcima – branio je pristup Senju.

Lokacija: Brlog
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2264
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Slike Majka Božja Karmelska, sv. Franjo Asiški i Krštenje Kristovo

Slika „ Majka Božja Karmelska“, „Sveti Franjo Asiški“ i „Krštenje Kristovo“ nalaze se unutar Kapele Svetog Franje Paulskog u Ličkom Lešću sagrađene 1740. godine.

Slika “ Majka Božja Karmelska“, slikana tehnikom ulja na platnu, dimenzija 126 x 80 cm nalazi se u svetištu kapele.

Slika „ Sveti Franjo Asiški“, slikana tehnikom ulja na platnu, dimenzija 170 x 118 cm nalazi se na lijevom zidu lađe kapele.

Slika „ Krštenje Kristovo“, slikana tehnikom ulja na platnu, dimenzija 163 x 98 cm, nalazi se na desnom zidu lađe kapele.

Navedene slike ističu se svojim povijesno umjetničkim značajem u regionalnim okvirima Like.

Lokacija: Ličko Lešće
Klasifikacija: likovna umjetnost
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4842
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Umijeće gradnje gacke plavi

Umijeće gradnje gacke plavi tradicijska je vještina izgradnje riječnog čamca tipa monoksila. Plav je nadasve specifično tradicijsko plovilo, karakteristično za područje gornjeg toka rijeke Gacke. Specifičnost joj je u tome što je monoksil, izrađen od jednog komadu jelova ili smrekova trupca. Ne nalazimo ga u suvremenosti, kao ni u bližoj prošlosti, ni na jednoj susjednoj rijeci (npr. na rijeci Lici) ili na bližim rijekama dunavskoga slijeva (npr. Uni, Korani, Dobri). Na drugim hrvatskim rijekama odavna su se prestali koristiti monoksili, već su se koristila plovila građena iz više komada drveta.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: znanje i vještine

Oznaka kulturnog dobra: Z-5412
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

umijeće izrade solističke tambure kuterevke

Umijeće izrade solističke tambure kuterevke dio je stoljetne tradicije naselja Kutereva gdje vrsni samouki majstori drvodjelije i danas izrađuju tu vrstu glazbala. Tradicija izrade kuterevke, kao i drugih predmeta iz drva, duboko je ukorijenjena u povijesnom razvoju naselja.Tambura kuterevka naziva se još i dangubicom, dangubom, rjeđe i kozaricom. Riječ je o četverožičanoj ličkoj tamburi kojoj je tipološki najsrodnija slavonska solistička tambura samica, a potom i tambure s dvije (rjeđe i tri) žice s Korduna, Banovine i iz Posavine (dvožica, danguba ili dangubica) te iz Istre i s otoka Krka (cindra ili tambura).

Lokacija: Kuterevo
Klasifikacija: znanje i vještine
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5420
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Urbana kulturno povijesna cjelina grada Otočca

Otočac je nastao kao srednjovjekovno naselje u dolini rijeke Gacke koja mrežom rukavaca stvara niz otočića pogodnih za izgradnju i obranu od neprijatelja. Kao kastrum Otočac se prvi put spominje 1316. godine. Naselje se organizira oko dviju jezgri Kloštra i Castruma. Od ovih izoliranih jezgri naselje se u idućim stoljećima širi uz mrežu prometnica. Godine 1619. Otočac dobiva i tvrđavu ponad naselja zvanu “Fortica”. U 18. st. Otočac zbog stabilizacije granice s Turcima postaje središte otočke regimente. Zemljište se parcelizira i grade se objekti vojne, stambene, javne i sakralne namjene. Ova urbana matrica popunjava se sve do najnovijeg vremena.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5456
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada u ulici Kralja Zvonimira 19

Građevina se nalazi u naselju. Podignuta je na povišenom terenu sjeverne strane ulice. Riječ je slobodnostojećoj jednokatnici pravokutnog tlocrta uzdužnim pročeljem orijentiranom prema ulici. Zgrada je podignuta 1846. godine zalaganjem pukovnika Nikole Maštrovića na mjestu pukovnijske zgrade srušene 1844. godine. Nalazi se u dijelu grada koji u 19. stoljeću postaje centar grada u kojem su koncentrirani objekti javne, vojne i civilne namjene. Predmetna građevina posjeduje arhitektonske vrijednosti u vidu dobro očuvanih konstruktivnih i oblikovnih karakteristika, te ukazuje na važnost Otočca kao sjedišta pukovnije za vrijeme Vojne krajine.

Lokacija: Otočac, Ulica Kralja Zvonimira 19
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1846. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6104
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada vojne uprave, Ulica kralja Zvonimira 10

Kuća u ulici Kralja Zvonimira 10, smještena je na glavnoj gradskoj ulici uz središnji park Otočca. Riječ je o slobodnostojećoj jednokatnici pravokutnog tlocrta s dva dvorišna rizalita, glavnim pročeljem orijentirana je prema sjeveru. Građena je za potrebe uprave Vojne krajine u prvoj polovici 19. stoljeća sa svim stilskim obilježjima jednostavnog krajiškog klasicizma, karakterističnog volumena, oblikovanja i lokacije. Unutar tipologije arhitekture javne, pretežno vojne namjene grada Otočca, zgrada zauzima značajno mjesto i jedan je od vrjednijih elementa krajiškog urbanizma koji je uvelike definirao grad Otočac.

Lokacija: Otočac, Ulica kralja Zvonimira 10
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4118
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Fortička 1

Kuća u Ulici Fortička 1 u Otočcu, slobodnostojeća je prizemnica pravokutnog tlocrta orijentirana duljim pročeljem prema ulici. Drvena konstrukcija kuće postavljena je na kameni podrum, a pročelja su ožbukana glatkom žbukom. Kuća posjeduje posebno oblikovanje unutar urbanog tkiva grada. Sagrađena je početkom 19. st. i nalazi se ucrtana na planu grada početkom 19. st. Tipološki pripada nizu rijetko sačuvanih građanskih krajiških kuća u Otočcu.

Lokacija: Otočac, Fortička 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4965
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Ive Senjanina 10

Predmetna građevina nalazi se u ulici Ive Senjanina u Otočcu. Riječ je slobodnostojećoj, djelomično podrumljenoj jednokatnici, pravokutna tlocrta sa rizalitom na istočnom pročelju, dimenzija 27.60 x 13.20 metara. Zidana je kamenom lomljencem, te je žbukana. Zaključena je četverostrešnim krovištem pokrivenim eternit pločama. Južno ulično pročelje razdijeljeno je vijencem u zone prizemlja i kata, dok je završni vijenac stepenasto profiliran. Uglovi pročelja naglašeni su kombinacijom rustike u prizemnoj zoni i udvojenih lezena u zoni kata, a identični dekorativni element dijeli ulično pročelje u pet osi, četiri prozorske i središnju os u kojoj se nalazi ulazni kameni portal. Zgrada na adresi Ivana Senjanina 10 u Otočcu podignuta je vjerojatno tijekom prve polovice 19. stoljeća u odlikama vojnokrajiške arhitekture karakteristične i za ostale građevine u Otočcu koje su imale funkciju upravnih zgrada Otočke pukovnije. Vidljiva je i na prvom katastarskom planu Otočca 1873. godine, prvim koji je imao ucrtane zgrade. U regionalnim se okvirima ova građevina ističe očuvanošću izvornih tipološkim i oblikovnih karakteristika vojnokrajiške arhitekture karakteristične za spomeničku baštinu grada Otočca.

Lokacija: Otočac, Ive Senjanina 20
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1825. god. do 1850. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6725
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Ive Senjanina 20

Zgrada u Ulici Ive Senjanina 20 slobodnostojeća je jednokatnica „L“ tlocrta, orijentirana duljim pročeljem prema ulici. Ulično pročelje horizontalno je razdijeljeno kordonskim vijencem na zonu prizemlja i kata i naglašeno dekorativnim elementima oko prozora i uglovima zgrade s naglašenom ugaonom rustikom i lezenama. Zgrada se tipološki ubraja u niz stambene građanske arhitekture sredine 19. st. Jednostavno oblikovanih pročelja, te unutarnje podjele prostora tipične za krajišku stambenu građansku arhitekturu.

Lokacija: Otočac, Ive Senjanina 20
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5049
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Ive Senjanina 7

Slobodnostojeća prizemnica “L” tlocrta, glavnim pročeljem orijentirana prema ulici. Pročelja su jednostavno oblikovana, uokvirena rubnom rustikom i zaključena profiliranim vijencem. Kuća je pokrivena četveroslivnim krovištem. Dva ulaza vode u kuću i oba imaju lijepo oblikovane kamene stepenice, jedan ulaz je na zapadnom pročelju, a drugi na istočnoj strani dvorišnog krila. Sagrađena je u prvoj polovici 19.stoljeća za potrebe vojne uprave (komanda puka) i visoke je arhitektonske i povijesne vrijednosti.

Lokacija: Otočac, Ive Senjanina 007
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-316
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Kralja Zvonimira 11

Samostojeća jednokatnica pravokutnog tlocrta glavnim pročeljem orijentirana južno prema ulici. Unutarnji prostor podijeljen je na dvostruki niz prostorija između uličnog i dvorišnog zida. Ispod dijela zgrade je podrum svođen bačvastim svodom. Građena je kombinacijom kamena i opeke. Pročelja su ukrašena razdjelnim vijencem, a uglovi su pojačani lezenama i rustikom. Objekt je sagrađen početkom 19.st. za potrebe Vojne krajine. Tipološki pripada nizu vojnokrajiške arhitekture sačuvane u gradu Otočcu.

Lokacija: Otočac, Kralja Zvonimira 011
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-315
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Ruđera Boškovića 2

Slobodnostojeća jednokatnica, glavnim pročeljem orijentirana zapadno prema Boškovićevoj ulici. Nalazi se u blizini kamenog mosta preko Gacke. Unutarnji prostor podijeljen je na ulični i dvorišni niz prostorija, a ispod dijela zgrade je podrum sa bačvastim svodom. U odnosu na izvorno stanje obrada glavnog pročelja je pojednostavljena, dok je bočno pročelje zadržalo historicističke elemente. Sagrađena je početkom 19. stoljeća , vjerojatno na mjestu starijeg objekta čiji je podrum ugrađen u današnju kuću. Kuća ima značajan položaj u urbanističkom smislu jer započinje potez izgradnje zapadno od starog utvrđenja Otočca, uz glavnu prometnicu u smjeru Senja.

Lokacija: Otočac, Ruđera Boškovića 002
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-317
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Ruđera Boškovića 4

Slobodnostojeća jednokatnica, pravokutnog tlocrta, glavnim pročeljem orijentirana na Boškovićevu ulicu. Duž začelja na katu, proteže se ostakljeni drveni ganjčec. Unutarnji prostor prizemlja, središnjim je hodnikom podijeljen na dva niza prostorija uz bočne zidove, dok je prostor kata podijeljen na dva niza uz zid pročelja i ganjčeca. Pročelja su jednostavno ukrašena trakama u žbuci, uglovnom rustikom i lezenama, te motivom romba na parapetima ispod prozora. U potpunosti je sačuvano vanjsko oblikovanje, tlocrtna dispozicija i unutarnja oprema. Primjer je građanske stambene arhitekture sredine 19. stoljeća s elementima historijskih stilova i klasicizma.

Lokacija: Otočac, Ruđera Boškovića 004
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-318
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Trg dr. Franje Tuđmana 8

Zgrada se nalazi na na središnjem gradskom Trgu dr. Franje Tuđmana u Otočcu. Glavnim je pročeljem orijentirana prema njegovu južnom obodu. Riječ je o samostojećoj jednokatnici, pravokutna tlocrta s plitkim dvorišnim rizalitom, dimenzija 18.50 x 13.60 metara, zidanom opekom i žbukanom glatkom žbukom Glavno je pročelje raščlanjeno s pet, pobočna pročelja s dvije, a stražnje pročelje sa četiri prozorske osi, dok se na dvorišnom rizalitu nalaze četiri prozorska otvora. Prozorski otvori prve etaže glavnog i pobočnih pročelja posjeduju bogatiju dekoraciju u vidu jednostavno profiliranog natprozornika i uklade s apliciranim rombom izvedenim u žbuci i boji. Zanimljivo i nadasve unikatno na području grada Otočca je dekorativno rješenje željeznih zatega na glavnom pročelju koje još posjeduju karakteristične barokne razvijene forme. Zgrada je podignuta 1805. godine u odlikama vojnokrajiške arhitekture. Sačuvana je uglavnom u autentičnom stanju u vidu očuvane tlocrtne dispozicije, oblikovanja i volumena, te shodno tome zauzima posebno mjesto unutar spomeničkog fonda grada Otočca.

Lokacija: Otočac, Trg dr. Franje Tuđmana 8
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1805. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6735
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Ullica kralja Zvonimira 49

Stambeno poslovna jednokatnica pravokutna tlocrta, građena je 1906. godine. Oblikovanje glavnog uličnog pročelja orijentiranog prema Ulici kralja Zvonimira karakterizira naglašena rustika završno obrađena glatkom žbukom, koja dijeli pročelje prizemlja u polja unutar kojih se nalaze otvori poslovnih prostora u prizemlju. Lijevi ugao prizemne zone rastvoren je velikim kolnim ulazom u funkciji poveznice između uličnog prostora i prostora stražnjeg dvorišta građevine. Gornja etaža odijeljena je od prizemlja profiliranim kordonskim vijencem. Opločena je keramitnim fajansnim pločicama s vegetabilnim motivima. Raščlanjena je sa šest pravokutnih prozorskih otvora te naglašena balkonom s lijevanom željeznom ogradom, smještenim u središnjoj osi pročelja. Stambeno poslovnu zgradu podigao je otočki trgovac Josip Orešković. Svojim secesijskim stilskim karakteristikama predstavlja jedan od rijetkih primjera građanske secesijske arhitekture unutar pretežito vojnokrajiškog i historicističkog korpusa građevinama povijesne jezgre Otočca.

Lokacija: Otočac, Ulica kralja Zvonimira 49
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1906. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6732
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Vatrogasna 1

Predmetna građevina nalazi se u Vatrogasnoj ulici u Otočcu. Riječ je o samostojećoj jednokatnici pravokutna tlocrta, dimenzija 16.50 x 14.50 metara Podignuta je 1898 godine u odlikama historicističke, građanske stambene arhitekture.Ulično, južno pročelje, razdijeljeno je kordonskim vijencem na zone prizemlja i kata, dok su uglovi građevine naglašeni ugaonim kvadrima u žbuci. Završni vijenac je naglašen i stepenasto profiliran. Raščlamba uličnog pročelja izvedena je u pet prozorskih osi. Zona prizemlja u cijelosti je koncipirana u vidu kvadara u žbuci, dok su prozorski otvori uokvireni profiliranim šembranama. Prozorski otvori kata bogatije su dekorirani. Naglašeni su ukladama u zoni parapetnog vijenca, a flankirani su lezenama koje nose istaknuti nadprozorni vijenac. U sredini zone kata južnog uličnog pročelja smješten je balkon sa ogradom od kovana željeza. Zgrada na adresi Vatrogasna 1 u Otočcu podignuta je 1898. godine u oblicima historijskih stilova karakterističnim za građansku arhitekturu kontinentalnih hrvatskih gradova. Unutar spomeničkog fonda povijesne jezgre grada Otočca ova se građevina ističe očuvanosti izvornih detalja arhitektonskog oblikovanja,

Lokacija: Otočac, Vatrogasna 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1898. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6724
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zgrada, Zrinskoga 5

Samostojeća jednokatnica pravokutnog tlocrta, s drvenim ganjčecom na začelju. Građena je u kombinaciji kamena i drva, s ispunom od opeke. Glavno pročelje podijeljeno je na polja lezenama i vijencem, a u poljima su smješteni prozori iznad kojih su izvedeni maskeroni. Objekt se uklapa u niz građanske stambene arhitekture Otočca 19. stoljeća. Urbanistički je na značajnom položaju s obzirom na potez izgradnje podno starog grada Fortice.

Lokacija: Otočac, Zrinskoga 005
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-314
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zrakoplov Douglas DC-3

Na aerodromu u blizini Otočca na Špilničkom polju u neposrednoj blizini državne ceste D-50 Gospić – Otočac nalazi se zrakoplov Douglas DC-3. Riječ je o američkom propelernom zrakoplovu, čija su brzina i obim razvoja napravili revoluciju u zračnom prometu 1930-ih i 1940-ih godina 20. stoljeća. Sukladno dostupnoj dokumentaciji zrakoplov Douglas DC-3 koji se nalazi na aerodromu u Otočcu proizveden je 1943. godine. Na aerodrom u Otočcu je dopremljen 8. Lipnja 1977. godine kao donacija Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (RZ i PZO) Jugoslavenske narodne armije (JNA). Zrakoplov Douglas DC-3 sa aerodroma u Otočcu uz još jedan sačuvan i prezentiran primjerak zrakoplova ovog tipa u 93. zrakoplovnoj bazi Zadar, unutar Zračne luke Zemunik kod Zadra predstavlja vrijedan i nadasve raritetan primjer spomenika ovog tipa na području Hrvatske. Uz navedenu spomeničku vrijednost predmetni zrakoplov je i simbol devdesetogodišnje tradicije zrakoplovstva u Otočcu.

Lokacija: Otočac
Klasifikacija: znanost i tehnika
Vrijeme nastanka: 1943. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6345
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Župni dvor, Trg Marka Mesića 14

Kurija župnog dvora smještena na istočnom rubu Trga M. Mesića, u neposredno blizini župne crkve. Pravokutnog je tlocrta, glavnim pročeljem orijentirana prema sjeveru. Građena u kamenu, žbukanih pročelja, drvenih stropnih konstrukcija i svođenog podruma. Unutarnji prostor podijeljen je na dvostruki niz međusobno prohodnih prostorija između uzdužnih obodnih zidova kuće. Barokna je građevina sagrađena 1775. godine, a u drugoj polovini 19.stoljeća djelomično adaptirana. Skladnog je volumena i kvalitetnog oblikovanja, te predstavlja značajan urbanistički element na glavnom trgu.

Lokacija: Otočac, Trg Marka Mesića 14
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1775. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2584
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Gospiću
Kontakt adresa KO: Budačka 12, 53000 Gospić

Telefon: 053/ 746-571

Putujete u Otočac ili iz Otočca? Pogledajte  kako do Otočca autobusom:

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska