Znamenitosti Novalje – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu

Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Novalje na otoku Pagu. Kulturno-povijesnu baštinu na području Novalje sačinjava 26 kulturnih dobara. 10 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 8 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji znanje i vještine, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština.

Znamenitosti Novalje – kulturnu i povijesnu baštinu Novalje sačinjavaju:

Antički kamenolom

Antički kamenolom se nalazi poviše mjesta Novalja, na položaju zvanom Kava. Danas je gotovo sastavni dio urbane jezgre. Ovdje se vadio kamen od kojeg se izrađivala brojna kamena plastika i crkveni namještaj za potrebe antičkih naselja Cisse i Navalie. Do 60- ih godina 20. stoljeća bili su očuvani znatni obrađeni i poluobrađeni kameni blokovi.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 5. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1776
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Antički vodovod “Talijanova buža”

Antički vodovod Talijanova buža nalazi se u Novalji. Prostire se u pravcu sjeveroistok-jugozapad prolazeći kroz brežuljak Močišćak, povezivajući time Novaljsko polje s lukom u Novalji. Riječ je o podzemnom antičkom vodovodu koji je u Novalju dovodio vodu iz Novaljskog polja. Najvećim je dijelom uklesan u živoj stijeni, u dužini 1042 metra, širini oko 0.60 metara, dok se visina vodovoda mijenja na pojedinim mjestima.

Izgrađen je u 1. st. n.e., vjerojatno kao dio kompleksnog vodovodnog sustava koji je spajao Kolanjsko polje, Casku, Novaljsko polje i Novalju. Funkcija mu je bila napajanje mjesta pitkom vodom, za potrebe keramičkih radionica i opskrbu luke i brodovlja u novaljskoj luci.Riječ o kulturnom dobru izuzetne vrijednosti, jedinstvenom na području Hrvatske i jednom od rijetkih antičkih objekata koji su očuvani gotovo u cijelosti.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5746
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

Arheološka zona Novalja

Naselje Novalja na otoku Pagu bila je u rimsko doba vanjska luka stare Cisse, te se na tom području nalaze vrijedni ostaci zidova rimske arhitekture, stupova kao i bedemi lučkog castruma. Na pojedinim postojećim zgradama vridljivi su još ostaci antičke arhitekture. Na mjesnom groblju sačuvani su ostaci starokršćanske bazilike s kasnogotičkim sarkofazima. Na tom prostoru vjerojatno se nalazi starokršćanski cemeterijalni kompleks. Sva ova nalazišta su od neobične vrijednosti, jer nam ilustriraju život otoka Paga kroz povijest.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 5. st.

Oznaka kulturnog dobra: RRI 251-1970
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološki lokalitet na brdu Košljun

Nad Caskim poljem, na položaju zvanom Košljun nalaze se ostaci utvrđenog grada za koje se pretpostavlja da su bili središte predrimske Kisse. Na sam lokalitet već je polovicom 19. stoljeća upozorio Mijat Sabljar. Veličina površine s ostacima arhitekture, koliko se uspjelo u tri navrata reambulacijom i istraživanjem lokaliteta ustanoviti je približno 3.93. ha. Sukladno dosadašnjim istraživanjima, vjerojatno se radi o nekom većem antičkom naselju.

Obzirom da je riječ o velikom i značajnom lokalitetu, čija se će daljnja istraživanja moguće iznjedriti i rješenje stoljetne enigme imena i položaja mitske Cisse. Na kutu dvaju zidova u donjoj liniji objekta otkriven je najvjerojatnije impluvij, te je utvrđena kvalitetna i uglačana podnica oko otvorenog dijela impluvija. U zapuni impluvija pronađena je veća količina keramike, točnije ulomaka tegula i imbreksa.

Lokacija: Caska
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5079
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Caska

U vrijeme Rimljana na području Cisse na otoku Pagu bili su izgrađeni brojni objekti kao što su ostaci rustične arhitekture i reprezentativne palače iz ranijeg rimskog carstva. Kompleks rimskih ostataka kao i starohrvatske crkve sv. Jurja i renesansnog ljetnikovca biskupa Palčića predstavljaju važnu spomeničku cjelinu.

Lokacija: Caska
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: RRI-0250-1970
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Anđela Čuvara

Crkva sv. Anđela Čuvara u Lunu nalazi se na sjeveroistočnom bridu Luna, u blizini mjesnog groblja, neposredno uz župnu crkvu sv. Jeronima. Orijentirana je jugoistok/sjeverozapad. Jednobrodna je pravokutnog tlocrta. Na istočnoj strani, u visini svetišta nalazi se sakristija pravokutnog tlocrta, presvođena bačvastim svodom, te osvijetljena prozorom oblika položena pravokutnika. Zidana je priklesanim kamenim blokovima nejednake veličine, te žbukana obostrano. Trokutasti zabat pročelja prerasta u preslicu s dva lučna otvora. Crkva se okvirno može datirati u 17. stoljeće. U pod, prekriven povećim nepravilnim kamenim pločama, umetnute su nadgrobne ploče.

Lokacija: Lun
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3773
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Ivana i Pavla i ostaci ranokršćanske bazilike

Crkva se nalazi izvan naselja, unutar starog groblja na kasnoantičkom arheološkom lokalitetu Jaz. Pravilno je orijentirana. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta s polukružnom apsidom. Građena je kamenom u 19. stoljeću. Ostaci ranokršćanske bazilike u Jazu pripadaju redoslijedu od tri raspoređene gradske ranokršćanske bazilike na Novalji. Bazilika je bila grobljanskog karaktera i predstavlja jedan od najstarijih ranokrščanskih bazilikalnih kompleksa.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 5. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4661
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Katarine

Župna crkva sv. Katarine nalazi se u središtu Novalje. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj građevini, s polukružnom apsidom, bočnim kapelama koje formiraju latinski križ, sakristijom uz sjeverni zid svetišta i zvonikom nad glavnim pročeljem. Kasnobarokni inventar crkve sačinjavaju marmorni glavni oltar sv. Katarine, lijevi bočni oltar Srca Isusova i desni Gospe Lurdske.

Prema povijesnim izvorima crkva se prvi put spominje 1455. Značajnu obnovu doživjela je već u 1776. godine. Nakon što je stradala od udara groma krajem 19. st., biva srušena, da bi se na njenom mjestu 1906. godine sagradila današnja crkva. Župna crkva sv. Katarine u Novalji spada u grupu neostilskih crkava tipičnih za područje Hrvatskog primorja. Obogaćena je kasnobaroknim
inventarom, te je odlikuje monumentalnost arhitektonske koncepcije, kojom se ističe unutar urbanističkog rastera Novalje.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1906. god.
Autor: Ćiril Metod Iveković – projektant

Oznaka kulturnog dobra: Z-5492
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Kristofora

Crkva sv. Kristofora u Staroj Novalji smještena je na istoimenom rtu u Paškim vratima u Velebitskom kanalu. Jednobrodna je nepravilnog četverokutnog oblika s polukružnom apsidom. Orijentirana je u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Datirana je u drugu polovicu 14. stoljeća, a prvi pisani spomen potječe iz 1376. godine. Presvođena je prelomljenim bačvastim svodom, koji se nastavlja neposredno na bočne zidove. Malo spljošteni, polukružni luk čeone apside s vijencem od fino klesanog kamena naslanja se na dva imposta. Crkva spada u red crkava tzv. “paškog tipa” što pridonosi njenom značaju u okviru srednjovjekovne arhitekture otoka Paga.

Lokacija: Stara Novalja
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2485
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Kristofora

Crkva sv. Kristofora na Punti Barbata nalazi se iznad samog tjesnaca kojim se ulazi u Paški zaljev. Riječ je o jednobrodnoj pravokutnoj građevini s užom polukružnom apsidom, dimenzija 8.50m x 5.60 metara, zidanoj tehnikom uslojenih tesanaca tipičnoj za razdoblje romanike. Crkva je presvođena prelomljenim poluvaljkastim svodom. Čeoni luk apside je polukružan s vijencem od fino klesanog kamena oslonjenog na dva imposta. Portal ima blago šiljasti luk, a iznutra je pravokutnog oblika. Udubina kustodije smještena je u apsidi s desne strane. Lađa i apsida bile su pokrivene pločama od škriljevca, danas tek fragmentarno očuvane, a zvonik u obliku preslice koji je vjerojatno stajao na vrh pročelja, sasvim je nestao.

Sukladno arhivskim podacima crkva sv. Kristofora prvi se put spominje 1376. godine. Spada u skupinu crkava građenih kroz 14. i 15. stoljeće na otoku Pagu, na kojima su još prisutne odlike zrelo romaničkog oblikovanja, uz prisutnost ranogotičkih oblikovnih i stilskih karakteristika. Predmetna građevina posjeduje izuzetnu spomeničku vrijednost ne samo za kulturno nasljeđe otoka Paga, nego i šire.

Lokacija: Metajna
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6730
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Marije (Stomorice)

Crkva Sv. Marije (Stomorica) se nalazi nedaleko od prometne komunikacije koja vodi iz Novalje za Kolan. Riječ je o pravilno orijentiranoj, jednobrodnoj građevini s nešto užom polukružnom apsidom, dimenzija 6.20m x 5m. Uzdužni zidovi i začelni zid gotovo su kompletno očuvani, dok su znatnija oštećenja prisutna na pročelnom zidu uslijed uklanjanja kamenih greda koje su uokviravale otvor vrata, te se ostali dio zida s trokutnim zabatom srušio.

Sukladno arhivskim podacima ova se građevina prvi put spominje 1386. godine kada je pod patronatom obitelji Sprehić, dok je kasnije pod patronatom obitelji Paladinić. Iz paškog katastra 15. stoljeća poznato je da je bila kolegijalna crkva. Početkom 17. stoljeća je porušena. Crkva sv. Marije (Stomorica) spada u skupinu crkava građenih kroz 14. i 15. stoljeće na otoku Pagu, na kojima su još prisutne odlike zrelo romaničkog oblikovanja, uz prisutnost ranogotičkih oblikovnih i stilskih karakteristika. Predmetna građevina posjeduje izuzetnu spomeničku vrijednost ne samo za kulturno nasljeđe otoka Paga, nego i šire.

Lokacija: Gajac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6723
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Marije od Ružarija

Crkva Bogorodice od ružarija u Novalji nalazi se na glavnom gradskom trgu. Riječ je o jednobrodnoj građevini s pravokutnim svetištem i zvonikom uz svetište. Tijekom 15./16. stoljeća crkva je podignuta nad sjevernim bočnim brodom bazilike iz 5. stoljeća, a današnji izgled rezultat je obnove s početka 19. stoljeća. U crkvi su prezentirani ostaci mozaika odnosno podova ranokršćanske bazilike iz. 5. stoljeća. Sama bazilika bila je velikih dimenzija s čitavim kompleksom arhitektonskih elemenata, a trebala je imati dužinu preko 60 m i širinu oko 50 m. Bazilika je bila trobrodna građevina s polukružnom apsidom promjera 13,5 m, sama apsida bazilike najveći je nalaz te vrste na području Hrvatske.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 5. st. do 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4553
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Etno zona Lun

Etno zona Lun interpretirana je masom i osobitom gustoćom suhozidnih formacija koje pokrivaju prostor čitavog područja i selom Lun, zaseocima Gurijel, Dudići, Gager, Stanišće, Jakišnica, sakralnom lokacijom sv. Martin i etnografskom lokacijom Lokvet. Etno zona Lun prema organizaciji primarno stočarskih i ratarskih prostora, te mlinova za masline predstavlja reprezentativno ruralno područje mediteranskog zaseočnog staničnog tipa koji datira od 14. do 20. st.

Lokacija: Lun
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 14. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: RRI-0382-1975.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Hidroarheološko nalazište u uvali Caska

Rekognisciranjem izvršenim 1975. godine između tunere i plaže na zapadnom dijelu uvale utvrđeni su tragovi kamenog ziđa na oko 50m od obale i više fragmenata tegula i keramike.

Lokacija: Caska
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: RRI 381-1975
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Hidroarheološko nalazište u uvali Vlaška mala

Uz sjeverni rt uvale Vlaška mala na otoku Pagu, na dubini 24 do 30 metara, otkriveni su odlično očuvani ostaci potopljenog trgovačkog broda s teretom rimskih republikanskih vinskih amfora tipa Lamboglia 2, koje se datiraju u 1. stoljeće pr. Kr. Riječ je o skupini od oko stotinu cjelovitih ili djelomično oštećenih amfora čvrsto međusobno sraslih i prekrivenih morskim priraslinama. Među amforama se nalazi i donji dio kamenog brodskog žrvnja. Nekoliko amfora udaljeno je nekoliko metara sjeverno od glavne koncentracije nalaza. U jugozapadnom dijelu nalazišta uočene su dvije olovne prečke antičkih sidara, i četiri keramičke posude. Vjerojatno pod pijeskom postoji još nalaza brodskog tereta i opreme, a možda i ostaci drvene brodske konstrukcije. Predmetno hidroarheološko nalazište je nakon reambulacije i istraživanja zaštićeno željeznim kavezom dimenzija 12x10x2 metra i prezentirano in situ. Hidroarheološko arheološko nalazište u uvali Vlaška mala na Pagu, zbog očuvanosti, bogatstva nalaza i prezentiranosti, predstavlja jedno od važnijih hidroarheoloških nalazišta ove vrste na Jadranu.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1 st.p.n.e.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6433
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kip “Anđeo s knjigom” iz crkve sv. Anđela Čuvara

Smješten je u niši unutarnjeg jugozapadnog zida crkve sv. Anđela Čuvara. Predajom se veže uz crkvu sv. Martina na Punti Luna. Prikazan je anđeo mladenačke dobi, čvrstih nabreklih ramena, ruku povijenih u laktu, drži rastvorenu knjigu grčevito je prislonivši na trbuh. Uska lica s naglašeno krupnim izduljenim očima, široko rastvorenim nosnicama, te nježnih ustiju u kutovima kojih titra blagi osmijeh. Sudeći po pomalo grubom pojednostavljenom prikazu, koji je pak u opreci s minucioznim tretiranjem detalja odjeće, te mirnoći izraza, najvjerojatnije je riječ o skulpturi 13. stoljeća.

Lokacija: Lun
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 13. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-850
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kula zvana “Kaštel”

U Staroj Novalji, podno brda Bok, na samoj obali nalazi se kula zvana „Kaštel“. Kvadratnog je tlocrta sa stranicom dužine 6 metara. Građevina se sastoji od prizemlja i kata. Kat je zaključen svodnom konstrukcijom od kamena i opeke, s gornje strane zaštićenom kamenim pločama. Na vrhu je terasa ograđena punim ogradnim zidom. Do sada nije utvrđena datacija građevine, iako se može pretpostaviti da je kula tvorila dio obrambenog kompleksa antičke Novalje i Caske između 1. i 5. stoljeća. Kaštel je više puta obnavljan, a ulazio je u obrambeni sistem raspoređenih kula i izvidnica na otoku Pagu.

Lokacija: Novalja, Kaštel bb
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 5. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4964
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Muzejska građa Gradskog muzeja Novalja

Zaštićenu muzejsku građu Gradskog muzeja Novalja čine Hidro – arheološka zbirka, Umjetnička zbirka, Etnografska zbirka, Zbirka razglednica i Zbirka fotografija. Svi predmeti zbirke upisani su u jedinstvenu inventarnu knjigu muzejskih predmeta.
Hidro – arheološka zbirka obuhvaća predmete nađene i prikupljene na arheološkom nalazištu Caska i podmorju oko otoka. Umjetnička zbirka sadrži fotografije, grafike, skulpture, ulja na platnu – rad i stvaralaštvo lokalnih autora i umjetnika. U Etnografskoj zbirci nalaze se uporabni predmeti iz svakodnevnog života Novalje u prošlom stoljeću. Zbirka razglednica obuhvaća razglednice od početka 60 – ih godina 20. stoljeća, a Zbirka fotografija fotografije pojedinaca i/ili grupa ljudi iz prošlosti Novalje.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-4515
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Olupina potonulog parobroda „Albanien”

Olupina austrougarskog parobroda “Albanien” nalazi se jugozapadno od uvale Jakišnica na poluotoku Lun na otoku Pagu, na dubini od oko 72 metra. Brod je potopljen 1916. godine s dva torpeda iz talijanske podmornice kada je prevozio vojni materijal. Radi se o trgovačko – putničkom parobrodu koji je izgrađen 1910. godine u “Sablimento Tecnico Triestino di Trieste” za austrijski Lloyd. Dužine 66 metara, širine 10 metara, s dva jarbola, mogao je postići brzinu od 12 čvorova i prevesti 44 putnika. Danas se olupina nalazi na ravnom pješčanom dnu, na kobilici, i nalazi se u jednom komadu.

Lokacija: Lun
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4205
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Olupina potonulog parobroda „Euterpe”

Olupina austrougarskog parobroda “Euterpe” nalazi se južno od uvale Potočnica na poluotoku Lun na otoku Pagu, na dubini od oko 79 metara. Brod je proizveden 1886. godine, bio je vlasništvo austrijskog Lloyda, a potopljen je 1918. godine s dva torpeda iz talijanske podmornice F7. U potonuću je poginulo preko 560 osoba, što se smatra najvećom pomorskom tragedijom na istočnom Jadranu. Brod je prevozio austrijske trupe iz Rijeke u Boku kotorsku. Danas se olupina nalazi na pješčanom dnu, u liniji navigacije. Prema postojećim podacima pramčani dio je uništen eksplozijama, dok je krma odlično sačuvana.

Lokacija: Lun
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4204
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci ladanjskog kompleksa biskupa Palčića s crkvom sv. Antuna Padovanskog

Ostaci ladanjskog kompleksa i crkva sv. Antuna Padovanskog nalaze se u naselju Caska. Riječ je o kompleksu koji se sastoji od nekoliko prostora stambene i gospodarske namjene s pripadajaućom crkvom u funkciji kapele. Danas je najbolje sačuvana crkva sv. Antuna Padovanskog, dok su ostali dijelovi kompleksa svedeni na ruševne ostatke.
Gradnja ladanjskog kompleksa započela je u 15. st. kada je osorskom biskupu Palčiću dodijeljena veća površina zemljišta na predjelu Caske, kao komepenzacija za teren na kojem je sagrađen novi grad Pag.
Ladanjski kompleks biskupa Palčića u Caskoj posjeduje arhitektonske i povijesne vrijednosti, te predstavlja vrijedan primjer spomeničke baštine unutar kulturnog naslijeđa otoka Paga.

Lokacija: Caska
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1400. god. do 1450. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5657
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podmorsko arheološko nalazište kod hridi Zakučenica

U neposrednoj blizini hridi Zakučenica, na sjevernoj strani otoka Paga, otkriveno je devastirano nalazište amfora tipa Lamboglia 2. Radi se o pjeskovitoj padini s preostacima amfora na dubini od 22 – 26 metara. Nije očuvan niti jedan cjeloviti primjerak amfora, niti je nađeno drugog sitnog keramičkog posuđa koje bi moglo detaljnije kazati o vremenu nastanka i o provenijenciji broda koji je doživio udes. Na tri su oboda amfora nađeni većim dijelom nečitljivi pečati. Jedan vidljivi pečat se nalazi na ručki jedne od amfora.
Među ostacima je nađen i jedan kalcificirani, vjerojatno željezni klin, kao i alka sa željeznim trnom i ostatkom drveta u koji je bio fiksiran. U pukotinama između kamenih ploča ispunjenih pijeskom, našla su se dva manja komada paralelno položenog drveta, oba jako izjedena. Na jednom se primjećuju ostaci dva metalna klina pa se može pretpostaviti da se radi o rebrima broda. Istraživanje provedeno 2012. godine je pokazalo kako se na predmetnom podmorskom arheološkom nalazištu kod hridi Zakučenica na sjevernoj strani otoka Paga vjerojatno radi o ostacima manjeg plovila koje je prevozilo amfora tipa Lamboglia 2.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1 st.p.n.e. do 0. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4466
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruševine crkve sv. Jurja

Crkva sv. Jurja smjestila se na uzvisini iznad caskog polja, na istočnoj obali istoimenog zaljeva. Uklopljena u veći obrambeni kompleks koji dominira nad krajolikom. Orijentirana je u pravcu jugoistok-sjeverozapad. Iz zidova crkve u posljednjih stotinjak godina izvučene su brojne spolije, a prema nalazima iz recentnih arheoloških istraživanja može se pretpostaviti da se radi o kasnoantičkom lokalitetu na kojemu je izgrađena crkva čija najstarija faza datira iz predromaničkog razdoblja, a konačni oblik je dobila u 14. stoljeću. Prostornom koncepcijom podsjeća na grupu crkvica tzv. „paškog tipa“, no detaljnija analiza konstruktivnih elemenata to pobija.

Lokacija: Caska
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 2. st. do 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4702
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijska pjevanja otoka Paga

Tradicijska pjevanja otoka Paga tzv. stari pučki paški napjevi (muški i ženski (ljubavni) pučki napjev, svatovski napjev (mantinjada), karnevalski napjev, pivanje na pari, pivanje po svajsku, pivanje na kanat) vrlo su značajna i vrijedna tradicijska baština otoka Paga očuvana usmenom predajom do današnjih dana. Stari paški napjevi odnose se na poseban način pjevanja koji pripada vokalnomu žanru a cappella dvoglasnoga pjevanja s unisonim završetcima te pripada najstarijemu sloju tradicijske glazbene baštine u mjestima od grada Paga, preko Kolana i Novalje, do Luna na krajnjem sjeverozapadu otoka. Neodvojivost tog pjevanja od njegova sadržaja svjedoči da je ono izraz života čovjeka na tom prostoru, koji baštini tradiciju što su je generacije stjecale predajom. Pjevanje i pjesništvo cjelovit su versificirani i melodijski oblik pučke predaje na otoku Pagu, njezin temeljni i najbitniji izraz.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: znanje i vještine

Oznaka kulturnog dobra: Z-4230
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Triptih “Bogorodice s Djetetom, sv. Josipom i sv. Antom Padovanskim” iz crkve Bogorodice od ružarija

Triptih se nalazi na zidu iza glavnog oltara crkve Majke Božje od ružarija. Na jednostavnom kamenom tronu sjedi Bogorodica ruku sklopljenih na molitvu, tijela blago zakrenutog u desno. Lijevo stoji sv. Josip , glave, a djelomice i tijela zakrenuta u lijevo. Odjeven je u dugu plavu halju, zaogrnut je tamnim plaštem. Desno stoji sv. Ante Padovanski glave i tijela zakrenutog u desno, odjeven u franjevački habit s ljiljanom u lijevoj ruci. Izrazito neprimjerena restauracija devastirala je ovo zanimljivo renesansno ostvarenje koje se okvirno može datirati u prvu polovicu 16. stoljeća te pripisati domaćem majstoru koji se ugleda na ranorenesansno slikarstvo Venecije.

Lokacija: Novalja
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1796
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tunera

Tunera se nalazi na istočnom dijelu uvale Caska. Pravilnog je cilindričnog oblika, ima pravokutni ulaz, a na vrhu, na visini od oko 15 metara, nalazi se malena izvidnica. Posjeduje četiri etaže podijeljene međukatnom konstrukcijom. Građena je u 19. st od priklesanog kamena s obilnom upotrebom žbuke.Tunera u Caskoj ulazi u korpus tunera u Hrvatskom primorju koje mogu biti u formi ljestvi položenih ukoso nad zaljevom (Lukovo, Kraljevica), te kao čvrsti kameni objekti u zaljevima poput predmetne tunere. Tunera u Caskoj predstavlja jedinstvenu građevinu toga tipa na Pagu, te vrijedan spomenik tradicije ribarstva na ovom otoku.

Lokacija: Caska
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5293
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Gospiću
Kontakt adresa KO: Budačka 12, 53000 Gospić

Telefon: 053/ 746-571

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska