Na području grada Drniš nalazi se 36 kulturnih dobara. 15 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji ostalo, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji arhivska građa, a 1 dobro pripada kategoriji etnografska građa.
Sva dobra grada Drniš:
- Arheološko nalazište Copića njive
- Arheološko nalazište Glavičina
- Arheološko nalazište Trbounje
- Crkva Bogorodičinog Pokrova
- Crkva Gospe od Ružarija
- Crkva sv. Ante
- Crkva sv. Luke
- Crkva sv. Roka
- Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
- Dokumentacijske zbirke arhivskog gradiva u posjedu franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu
- Etnografska zbirka u Pakovu Selu, Oštarija 9
- Gradski muzej Drniš – muzejska građa
- Ikone iz crkve Uspenja Bogorodice
- Inventar crkve i Franjevačkog samostana na Visovcu
- Kuća Divnić
- Kuća Kulušić, Trg kralja Tomislava 24
- Kuća Skelin na Roškom slapu
- Kulturno-povijesna cjelina Drniš
- Migalov most
- Mlinica Kulušić na Roškom slapu
- Mlinica na Roškom slapu
- Most kod Mrđenovih mlinica
- Orgulje u crkvi Gospe od Anđela
- Orgulje u crkvi Gospe od Ružarija
- Ostaci tvrđave
- Ostatak turskog minareta
- Pećina – vrelo pitke vode
- Portal i ostaci sklopa Nakić-Vojnović, Ulica Nakića-Vojnovića
- Sklop kuća Divnić
- Starohrvatska nekropola
- Tvrđava Ključica
- Utvrda Kamičak
- Zgrada bivšeg Doma kulture
- Zgrada bivšeg kina
- Zgrada Gradskog muzeja u Drnišu
- Zgrada hotela “Danica”, Poljana 1
Arheološko nalazište Copića njive
Arheološko nalazište Copića njive u Pokrovniku otkriveno je 1979. godine. Riječ je o iznimno značajnom višeslojnom nalazištu koje je bilo kontinuirano naseljeno od ranog neolitika do ranog eneolitika. U starijoj fazi naseljavanja mogu se pratiti tri faze razvoja starijeg neolitika (impresso A, impresso B i impresso-tremolo) što do sada najbolje pokazuje evoluciju kulture starijeg neolitika u središnjoj regiji istočne obale Jadrana. Značaj arheološkog nalazišta u Pokrovniku je i u mogućnosti proučavanja odnosa između starije impresso faze i mlađe danilske faze neolitika. Od pronađenog pokretnog arheološkog materijala, posebno je značajan nalaz dviju keramičkih figurina.
Lokacija: Pokrovnik
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5347
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Glavičina
Arheološko nalazište Glavičina nalazi se na istoku Petrovog polja jedan kilometar sjeverozapadno od naselja Kadina Glavica ispod brda Glavičina (kota 335,8). Na tom mjestu bio je rimski pomoćni vojni logor od 1. stoljeća poslije Krista. Na satelitskoj slici prostora sjeverozapadno od naselja Kadina Glavica podno brda Glavičina, uočava se gotovo pravilna kvadratna parcela, dimenzija približno 200 x 200 metara što čini površinu od 4 hektara. Mjesto na kojem se nalazi vojni logor (castellum) predstavlja blagu padina podno Glavičine s koje se pruža pogled prema Drnišu i Petrovom polju. Strateške kvalitete lokacije su evidentne: zahvaljujući smještaju na blagoj uzvisini prostor nije nikad poplavljen, a posve je pregledno Petrovo polje i planina Promina na sjeverozapadu. Unutar pretpostavljenog prostora logora pomoćnih postrojbi teren je podijeljen na nekoliko horizontalno položenih parcela u smjeru istok-zapad, dok se izvan ovog prostora parcele nižu u pravcu sjever-jug. Uočavaju se različite nepravilnosti na tlu i bojama niske vegetacije koje su posljedica postojanja arhitekture ispod površine. Prostor je odijeljen stepenastim nasipima od okoline, a na nekim rubovima parcele, osobito na istočnoj strani pružaju se kamene suhozidne gomile nastale raščišćavanjem obradive zemlje ispod kojih se mogu pretpostaviti stariji zidovi. Rubovi parcele gotovo sigurno odgovaraju perimetru obrambenog bedema.
Lokacija: Kadina Glavica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5392
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Arheološko nalazište Trbounje
Ranokršćanska arhitektura nastala je na rubu antičke građevine, vjerojatne vile rustike. Sastoji se od centralne lađe sa svetištem, krstionice koja ima oblik pačetvorinaste prostorije s apsidom, katekumeja, cisterne, narteksa, diakonikona, te niza prostorija nepoznate namjene. Pretpostavlja se da je najstariji dio kompleksa oratorij s narteksom izgrađen u 4./5. st., a ostali dio u 6. st.
Lokacija: Trbounje
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 4. st. do 6. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2831
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Bogorodičinog Pokrova
Grkokatolička crkva u Kričkama posvećena Bogorodičnom Pokrovu podignuta je početkom 19. stoljeća prema projektu poznatog friulanskog klasicističkog graditelja Valentina Presanija. Smještena je na blagoj uzvisini u Petrovom polju u selu Kričke. Do danas su joj sačuvani vanjski zidovi, a dva zvonika crkve uništena su miniranjem od strane srpskog okupatora tijekom Domovinskog rata. Unutrašnjost crkve gotovo je u cijelosti urušena u Drugom svjetskom ratu, tako da crkva danas nije u funkciji. Longitudinalna je trobrodna građevina s polukružnom apsidom na istočnom zidu glavnog broda. Na glavnom zapadnom pročelju dominira središnji zabatni rizalit, koji je raščlanjen s četiri plitka toskanska pilastra. Iznad glavnog ulaza je posvetna ploča.
Lokacija: Kričke
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3662
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Gospe od Ružarija
Župna crkva Gospe od Ružarija je trobrodna građevina s polukružnom apsidom. Na glavnom pročelju građenom u kamenu, koje je raščlanjeno istaknutim pilastrima, na sredini su vrata lučnog završetka sa strehom. Iznad vrata je rozeta. Na istočnom i zapadnom ožbukanom pročelju raščlanjenom kamenim pilastrima, koji završavaju slijepim arkadama, su lučni prozori i vrata sa strehom. U unutrašnjosti je crkva podijeljena na tri broda masivnim kamenim stupovima kvadratne osnove koji su povezani širokim lukovima. Projekt za crkvu je napravio arhitekt Emilis. Gospa od Ružarija je neoromanička crkva sagrađena u drugoj polovini 19. stoljeća.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2047
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ante
Crkva sv. Ante izvorno je bila đamija iz 16. stoljeća s kupolom na trompama.U 18. stoljeću pretvorena je u katoličku crkvu. Od nekadašnje đamije ostao je samo srednji dio s trompama bez kupole. Na taj glavni prostor sa zapadne i istočne strane u 18. stoljeću dozidana su još dva prostora koja su u unutrašnjosti spojena s prvobitnim prostorom pomoću dva otvora na luk. Na pročelju crkve su sačuvani izvorni turski prozori s lucima na šiljak, vijenac od kamena i zazidana turska vrata, a u unutrašnjosti ispod trompa vidljivi su stalaktiti bogato obrađeni na tursko-maurski način. Uz jugozapadni dio crkve je dozidan četverokutni zvonik s prizemljem, katom i lođom s piramidalnim završetkom.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2051
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Luke
Crkva sv. Luke nalazi se na groblju u naselju Štikovo. Jednobrodna je longitudinalna građevina s polukružnom apsidom. Pravilne je orijentacije. Brod je prekriven krovištem na dvije vode s pokrovom od kupe kanalice, a apsida ima polukalotu s pokrovom od kamenih ploča. Na pročelju se nalazi jednostavni pravokutni glavni portal uokviren kamenim pragovima. Crkva sv. Luke u Štikovu prostornom koncepcijom i detaljima izvorni je srednjovjekovni romanički objekt koji je u postturskom periodu doživio adaptaciju u kasnobaroknom duhu da bi recentnim preinakama bio devastiran izvorni ambijent.
Lokacija: Štikovo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3394
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Roka
Crkva sv. Roka je jednobrodna pravokutna građevina s pravokutnom apsidom. Nepravilne je orijentacije okrenuta svetištem prema jugozapadu. Crkva je građena od kamena. Na pročelju crkve su jednostavna pravokutna vrata s kamenim pragovima i profiliranim kamenim vijencem iznad nadvratnika. Iznad vrata je okrugli prozor iznad kojeg je kamena ploča s posvetnim natpisom. Vrh zabata pročelja nalazi se betonska preslica za dva zvona. Crkva je podignuta kao zavjetna kapela 1731. godine kada Drniš i okolicu zahvaća velika epidemija kuge.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1731. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4589
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice
Crkva Uspenja Presvete Bogorodice nalazi se u središtu grada Drniša. Trobrodna je građevina bazilikalnog tipa s transeptom, pravokutnim oltarnim prostorom i polukružnom apsidom. Nepravilne je orijentacije s apsidom prema sjeverozapadu. Na jugoistočnoj strani je narteks čiji je središnji dio rizalitno izbačen i uz koji je prislonjen zvonik s ulazom u crkvu u prizemlju. Crkva je građena od klesanog kamena dok su plohe bočnih zidova završno žbukane. Crkva je sagrađena 1908. godine u duhu eklekticističkog historijskog stila neoromanike prema projektu arhitekte Ćirila Ivekovića.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1908. god.
Autor: Ćiril Iveković
Oznaka kulturnog dobra: Z-3759
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dokumentacijske zbirke arhivskog gradiva u posjedu franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu
Arhivsko gradivo nastalo od 1618. do 1986. godine, u posjedu Franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu, 22324 Drinovci, sadrži jedinstveno arhivsko gradivo koje ima osobitu vrijednost ne samo kao izvor za povijesna i druga društvena istraživanja, nego i kao nenadomjestiv dio ukupnog povijesnog i kulturnog naslijeđa Republike Hrvatske u cjelini.
Lokacija: Drinovci
Klasifikacija: arhivska građa
Vrijeme nastanka: 1618. god. do 1986. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6459
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Etnografska zbirka u Pakovu Selu, Oštarija 9
Etnografska zbirka nalazi se u Pakovu Selu na adresi Oštarija 9, a u sklopu ugostiteljsko-turističkoga kompleksa „Etnoland Dalmati“. Središnji objekt koji predstavlja tradicijski život ovoga kraja i u kojemu je smještena većina etnografskih predmeta jest Didova kuća, novoizgrađena prostrana kamena kuća prekrivena tradicijskim pokrovom od škrilja. U Didovoj kući tematski je raspoređen etnografski postav stare spavaće sobe, tkalačkoga stana (babin tkalački stan), blagovaonice, otvorenoga ognjišta (crna kužina), sušionice pršuta i mesa zvane čeranj te konobe s priborom potrebnim za izradu i čuvanje vina.
Lokacija: Pakovo Selo
Klasifikacija: etnografska građa
Oznaka kulturnog dobra: Z-6659
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Gradski muzej Drniš – muzejska građa
Gradski muzej Drniš smješten je u kući koju je za potrebe budućega gradskog muzeja oporučno ostavio Nikola Adžija (1875. – 1972.), političar i kulturni djelatnik te dugogodišnji načelnik drniške općine. Muzej je osnovan 1970. g. Inicijalni fundus Muzeja bila je privatna zbirka Nikole Adžije, s Meštrovićevim djelima koja mu je darovao slavni kipar. Početkom 1980-ih godina, u povodu 100. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića (1883. – 1962.), u dvorištu Muzeja sagrađen je novi izložbeni prostor za izlaganje Meštrovićevih djela. Tijekom Domovinskog rata muzejska zgrada i fundus devastirani su, a velik broj Meštrovićevih djela i druge muzejske građe ukraden je. Obnovljeni je Muzej otvoren za javnost 1996. g., a broj predmeta u njegovu fundusu višestruko je povećan.
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine donijela je rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra za Zbirku Ivana Meštrovića i Zbirku suvremene umjetnosti.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: muzejska građa
Oznaka kulturnog dobra: Z-6656
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ikone iz crkve Uspenja Bogorodice
Ikone iz crkve Uspenja Bogorodice u Drnišu i crkve sv. Georgija u Velušiću , sveukupno 35 komada, pripadaju vremenskom razdoblju od početka 15. do kraja 19 st. Naročito se ističe ikona sv. Trojstva u obliku Prijestolja milosti sa samog početka 15.st. koja se ubraja među kvalitetnija ostvarenja gotičkog slikarstva na našoj obali. Ikone iz Velušića također se odlikuju velikom umjetničkom i kulturnom vrijednošću.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-339
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve i Franjevačkog samostana na Visovcu
Predmeti koji se nalaze u crkvi i na samostanskoj zbirci datiraju od 15. do prve polovice 20. stoljeća. Zbirka se sastoji od slika, metalnih i drvenih predmeta, knjiga i oružja.
Lokacija: Brištani
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-189
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Divnić
Kuća Divnić u Drnišu je dvokatnica kvadratnog tlocrta. Katovi su istaknuti plitkim razdijelnim vijencem u žbuci u kojoj je i cijela vanjština kuće, dok su na uglovima plitki pilastri. Na zapadnom reprezentativnom pročelju su ulazna vrata, a na katovima po tri prozora. Iznad profiliranog vijenca je četveroslivni krov s luminarom. Kuća je najvjerojatnije pripadala obitelji Divnić i sagrađena je krajem 19. stoljeća u historicističkom stilu.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2048
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Kulušić, Trg kralja Tomislava 24
Kuća Kulušić je jednokatnica polukružne tlocrtne osnove, dvoslivnog krovišta s pokrovom od kupe kanalice. Ima samo ulično pročelje, a ostala su uklopljena u blok kuća. Nastala je povezivanjem dviju manjih kuća koje su stvorile sadašnju tlocrtnu osnovu. Građena je sitnim pritesanim kamenom s mnogo žbuke. Na fasadi okrenutoj prema ulici su vrata sa širokim lukom kroz koja se ulazi u nasvođeni prolaz za dvorište te dvoja vrata za konobu. Na zapadnim vratima na nadvratniku su inicijali vlasnika i godina: ˝1815 F C˝. U dvorišnom dijelu je vanjsko kameno stubište koje vodi na prvi kat.
Lokacija: Drniš, Trg kralja Tomislava 24
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1815. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2050
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Skelin na Roškom slapu
Kuća Skelin nalazi se na Roškom slapu južno od mosta na sedrenim barijerama uz samu rijeku Krku. Objekt je prizemnica kvadratnog tlocrta, građena od sedre sa završno žbukanim fasadama. Na glavnom pročelju, koje je orijentirano prema sjeverozapadu, nalaze se pravokutna vrata s lučnim nadvojem, a lijevo i desno od vrata je po jedan pravokutni prozor. Lijevo od glavnih ulaznih vrata je latinski natpis: PARVA DOMUS AVUM. Krovište objekta je drveno s rogovima koji prelaze preko strehe i s pokrovom od crijepa (izvorno dijagonalne salonitne ploče). U unutrašnjosti je objekt zadržao izvorni raspored prostorija.
Kuća Skelin, sagrađena za tadašnjeg načelnika Drniša Ivana Skelina početkom 20. stoljeća, služila je ladanju obitelji Skelin. Sagrađena je zajedno s hotelom koji predstavlja začetak turističkog poduzetništva na Roškom slapu. Kuću Skelin, koja ima elemente historicističke gradnje onog vremena, treba zaštititi kao povijesnu uspomenu početaka turizma na Roškom slapu.
Lokacija: Bogatić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6364
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina Drniš
Drniš se smjestio na rubu Petrovog polja, uz kanjon rijeke Drniš se smjestio na rubu Petrovog polja, uz kanjon rijeke Čikole, a između obronaka planina Promine i Moseća. Povijesna gradska jezgra današnjeg Drniša svoje obrise dobiva u 18. stoljeću za mletačke vlasti, a malobrojne sačuvane građevine toga razdoblja nose barokne stilske karakteristike. Jačanje gospodarske osnovice u 19. i početkom 20. stoljeća, donosi i Drnišu izrazitiju urbanizaciju u smislu oblikovanja uličnih poteza i stilski definiranih građevnih sklopova. Novi dio grada nastaje oko središnjeg trga Poljane gdje se formiralo upravno, kulturno i političko središte Drniša.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Oznaka kulturnog dobra: Z-2609
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Migalov most
Korito rijeke Čikole kod Drniša premošteno je kamenim mostom s tri otvora polukružnog oblika. Građen je od lomljenog kamena. Most je u ruševnom stanju. Jedan luk je potpuno nestao, a s uzvodne strane se vide ostaci kamenih pilona trouglastog oblika.
Lokacija: Žitnić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5545
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Mlinica Kulušić na Roškom slapu
Mlinica Kulušić na Roškom slapu građena je kamenom nepravilnog oblika. Sastoji se od prizemlja i kata. Ima ožbukana pročelja, tlocrtni oblik u obliku slova L i krovište na dvije vode, nekad pokriveno kamenim pločama. Svi otvori su s kamenim pragovima. Na južnom pročelju postavljena su vrata u prizemlju oko kojih su dva manja prozora i na katu dva prozora, a na bočnom krilu nalaze se jedna vrata u prizemlju i prozor na katu. Mlinica ima mlinove koji rade po principu horizontalnog kola – ˝mlina kašikara˝, a kašike su nekada bile drvene.
Mlinica Kulušić na Roškom slapu zbog tradicijskog oblikovanja i ambijentalne vrijednosti ima svojstva kulturnog dobra.
Lokacija: Bogatić
Klasifikacija: ostalo
Oznaka kulturnog dobra: Z-5763
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Mlinica na Roškom slapu
Mlinica je građena od kamena izvani ožbukana. Krovište na dvije vode nekada je bilo prekriveno kamenim pločama. Zgrada je prizemnica. Ulazna vrata s kamenim dovratnicima su na istočnoj fasadi. Na jugu su tri prozora s kamenim okvirima. Mlinica ima šest koševa – mlinova koji rade na principu horizontalnog kola – mlina kašikare. Kašike su nekada bile drvene. U unutrašnjosti uz južni zid je tzv. Pozda – kamena klupa za ostavljanje tereta. Do mlinice je i tzv. “koš”.
Lokacija: Bogatić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5691
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Most kod Mrđenovih mlinica
Korito rijeke Čikole kod Drniša premošteno je masivnim kamenim mostom s četiri otvora polukružnog oblika i tri riječna pilona. Most je građen od lomljenog kamena različite veličine i oblika rustične obrade, dok su piloni i kljunovi trouglastog oblika bili zidani uslojenim kamenom. Kolnik je bio izrađen od kamena različitih dimenzija stvarajući polja koja su ispunjena sitnim riječnim oblutkom.
Lokacija: Žitnić, Kod Mrđenovih mlinica
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5665
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Gospe od Anđela
Manje orgulje talijansko-dalmatinskog tipa s jednim manualom i pedalom. Vjerojatno potječu iz 1777. godine, a pripisuju se Nakićevoj školi.
Lokacija: Brištani
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1777. god.
Autor: Nakićeva škola
Oznaka kulturnog dobra: Z-1823
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Gospe od Ružarija
Orgulje su sagrađene 1897. godine u radionici braće Zupan iz Slovenije. Orgulje su srednje veličine, dvomanualne. Tipološki pripadaju srednjoeuropskom koncertnom tipu s mehaničkim prijenosom.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1897. god.
Autor: Radionica braće Zupan
Oznaka kulturnog dobra: Z-2979
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci tvrđave
Tvrđava se uzdiže na kamenitom brijegu u dijelu grada zvanom “gradina” iznad kanjona rijeke Čikole na dominantnom položaju. Sagrađena je u 14. soljeću vjerojatno u doba Nelipića, kasnije je pregrađivana i nadograđivana za vrijeme vladavine Turaka. Zidovi su postavljeni u dva pojasa prstenasto jedni oko drugih i s jednom visokom okruglom kulom u sredini. Sačuvan je sjeverni obrambeni zid. Kula je imala prizemlje i tri kata. Mlečani su u 18. stoljeću znatno proširili i dogradili tvrđavu tako da je njen srednjovjekovni i turski dio uklopljen u novo utvrđenje postavši njen jugoistočni dio.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2052
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostatak turskog minareta
Ostatak turskog minareta nalazi se u povijesnoj jezgri Drniša ispod tvrđave na Gradini. Minaret je ostatak džamije koja je uz njega bila sagrađena. Od minareta je sačuvan samo donji dio (visine 12 metara), bez kamenog balkona – šerefe i vrha nad njim. Iz kvadratnog postolja koje služi kao postament cijelom objektu, uzdiže se trup glavnog dijela minareta koji preko zakošenih uglova prelazi u osmerostrani poligon, a zatim u dvanaestostrani trup stabla minareta. Minaret je najvjerojatnije sagrađen u 16. stoljeću za vrijeme turske vladavine Drnišom, a na grafici Drniša iz 1708. godine, minaret je već bio porušenog vrha kao posljedica mletačko-turskih ratova.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5021
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Pećina – vrelo pitke vode
Vrelo Pećina u Pokrovniku nalazi se u sjeverozapadnom podnožju brda Gradina, pored prometnice što iz Pokrovnika vodi u pravcu Mirlović Zagore. Radi se o nepresušnom izvoru pitke vode, vjerojatno dijelu podzemne tekućice, koja zadržava uglavnom istu razinu. Iznad vode, koja se zadržava među gredama manje špilje, ili pećine (odatle zasigurno i naziv Pećina), podignuto je kameno zdanje pravokutnoga tlorisa, dimenzija: d = 6,30 m, š = 3,00 m, v = 2,25 m, s ulazom na jugozapadnoj i otvorom na sjeverozapadnoj strani. Na ulazu je nekoliko stepenica što vode u unutrašnjost, a potom slijedi stubište kojim se silazi do vode. Otvor na sjeverozapadu zdanja (poput prozora u razini tla s vanjske strane), osim što služi prirodnom osvjetljavanju unutrašnjosti, omogućuje i izlijevanje vode u metalno korito za napajanje stoke. Na sjeveroistočnom zidu je manji otvor, koji dodatno omogućuje prodor svjetla za osvjetljavanje stubišta. Vrata su oblikovana pravokutno.Stanovnici Pokrovnika su se sve do izgradnje vodovoda šezdesetih godina prošloga stoljeća snabdijevali vodom isključivo s Pećine i ona je razlogom što u Pokrovniku gotovo i nije bilo bunara i gusterni. K tomu, stanovništvo okolnih sela (Brnjica, Pakovo Selo, Radonić, Mirlović Zagora) je za sušnih razdoblja također po vodu dolazilo na Pećinu.
Lokacija: Pokrovnik
Klasifikacija: ostalo
Oznaka kulturnog dobra: P-5002
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Portal i ostaci sklopa Nakić-Vojnović, Ulica Nakića-Vojnovića
Sklop Nakić-Vojnović se nalazi na Gradini u Drnišu. Portal je okrenut prema ulici i sastavni je dio ogradnog zida napravljenog od lomljenog kamena. Glavni objekt je dvokatna kamena zgrada, više puta dograđivana i nadograđivana, danas u ruševnom stanju bez krovišta i međukatnih konstrukcija. Na istočnom pročelju u visini drugog kata nalazi se natpis s godinom gradnje tog dijela objekta 1762. Na fasadama objekta se vide strijelnice jer je objekt služio i u obrambene svrhe.
Lokacija: Drniš, Ulica Nakića-Vojnovića
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-1072-1980.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Sklop kuća Divnić
Sklop kuća Divnić nalazi se u centru povijesne jezgre Drniša. Sklop se sastoji od dva dvokatna kamena, izvana žbukana objekta spojena sa sjeveroistočne strane ogradnim zidom dvorišta na kojem je ulazni portal. Oba objekta imaju ujednačeni i simetrični raspored otvora na pročeljima s iznimkom recentnih preinaka na vrtnom pročelju zapadnog objekta koje narušavaju simetriju. Istočni, manji objekt u osnovi je kvadratnog tlocrta s pravokutnim aneksom s južne strane. Zapadni, veći objekt je izduženog, pravokutnog, pomalo nepravilnog tlocrta što je vjerojatno posljedica više građevinskih faza. S južne strane zapadnog objekta nalazi se ograđeni prostor vrta s neostilskom fontanom u središtu.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-1325
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Starohrvatska nekropola
Starohrvatska nekropola u Drnišu otkrivena je na položaju Fenčevina pred više od 30 godina, za vrijeme pripreme terena za gradnju osnovne škole. Tom prigodom je istražena, materijal pokupljen, dokumentiran i pohranjen u drniški Muzej, a na njezinu mjestu je sagrađena škola.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 9. st. do 11. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-0880-1976.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tvrđava Ključica
Tvrđava Ključica je sagrađena na desnoj obali Čikole na strmoj hridi. Sagrađena je u 14. stoljeću od velikaške obitelji Nelipića s ciljem kontrole prolaza prema Kninu i Drnišu. Ključica je utvrda pačetvorinastog tlocrta s podgrađem djelomično sačuvanim na jugu s kruništem. Tvrđava je građena od raznolikog kamena, nejednakih dimenzija. Glavni je ulaz na zapadnoj strani. Stambeni dio tvrđave je palača na sjevernoj strani s tri reda prozora zidana krupnim kamenom. Na sjeveru, ispred palače, je i visoka okrugla petokatna kula s tragovima svodne konstrukcije. Unutar tvrđave su postojali i objekti za posadu, gradske tamnice i cisterne za vodu od čega se danas malo sačuvalo.
Lokacija: Ključ
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2062
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Utvrda Kamičak
Srednjovjekovna utvrda Kamičak smještena je na lijevoj obali Krke, između Roškog slapa i Visovačkog jezera, nekoliko stotina metara uzvodno od tjesnaca “Među gredama” uz kraj sela Brištane.Teren na kojem je utvrda izgrađena je krajnje nepristupačan. U povijesnim se izvorima spominje već 1345. godine kao Kamichech. Bila je u posjedu Nelipića, zatim Utješinovića, Mišljenovića. U temeljima Kamička su sačuvani obrambeni zidovi i temelji četvrtaste kule građeni od nepravilnog klesanog kamenja. Pristupni put na utvrdu je bio uzak i udubljen u prirodnoj stijeni. Provalom Turaka na ove prostore i njihovim zaposjedanjem čitavog kraja, Kamičak je izgubio značaj i od tada je napušten.
Lokacija: Brištani
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2608
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zgrada bivšeg Doma kulture
Zgrada bivšeg Doma kulture nalazi se u centru Siverića u sklopu rudarskog naselja koje nastaje nakon što 1877. godine talijansko dioničko društvo ˝Monte Promina˝ počinje s iskopavanjem ugljena u Siveriću. Sama zgrada bivšeg Doma kulture sagrađena je sredinom 20. stoljeća kao javna građevina namijenjena održavanju različitih društvenih i kulturnih događanja. Izdužena je longitudinalan građevina s dvije etaže (podrum i prizemlje).
Lokacija: Siverić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: P-5238
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Zgrada bivšeg kina
Zgrada bivšeg kina (ex Kino Biograd) nalazi se u centru povijesne jezgre Drniša. Zgrada kina je longitudinalna jednokatnica, nekoć ožbukane fasade bez vidljivih stilskih obilježja. Građena je od kamena različite kvalitete i strukture. Imala je dvostrešni krov, drvene konstrukcije s pokrovom od kupe kanalice. Na sjevernom i južnom zidnom plaštu nalaze se prozorski otvori od kojih su neki izvorni manjih dimenzija s kamenim pragovima zazidani. Interijer zgrade u potpunosti je devastiran uslijed ratnih razaranja, a nakon toga djelovanjem oborinskih voda zbog djelomično urušenog krova. Zgrada bivšeg kina sagrađena je u doba kasne Venecije (krajem 18. stoljeća), a u prvoj polovini 20. stoljeća adaptirana je u kino.
Lokacija: Drniš
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5237
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Zgrada Gradskog muzeja u Drnišu
Zgrada Gradskog muzeja u Drnišu sagrađena je 1872. godine. Prvotno je služila kao hotel, a nakon toga kao obiteljska kuća Nikole i Božidara Adžije. Početkom 20. st. čest gost i stanar kuće bio je i Ivan Meštrović, rodbinski vezan za obitelj Adžija. Od 1960. godine zgrada je po želji Nikole Adžije prenamijenjena u gradski muzej. Povodom 100. godišnjice Meštrovićeva rođenja nadograđene su izložbene dvorane koje zajedno s temeljnom zgradom oblikuju pravokutno unutarnje dvorište.
Temeljna zgrada troetažna je građevina s potkrovljem, a nadograđene tri izložbene dvorane imaju samo jednu prizemnu etažu. Prva etaža u potpunosti služi za izložbene aktivnosti. Tri su izložbene dvorane predodređene za stalni muzejski postav, a četvrta (koja se nalazi u prizemlju temeljne zgrade) služi kao dvorana za povremene izložbe. Dvorišni prostor također je poslužio kao izložbeni, u njemu je smješten lapidarij.
Prvi kat (druga etaža) temeljne muzejske zgrade sastoji se od tri prostorije s predprostorom, u njima se nalazi dio stalnoga postava, muzejski depo u cijelosti ispunjen građom i velika knjižnica.
Na trećoj etaži (drugome katu) nalazi se manja knjižnica, restauratorska radionica i uredi. U potkrovlju se nalazi pomoćni dio restauratorske radionice, muzejski depo i sanitarni čvor.
Lokacija: Drniš, Domovinskog rata 38
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1872. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-4974
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Zgrada hotela “Danica”, Poljana 1
Hotel “Danica” je monumentalna dvokatnica s istaknutim rizalitima. Južno pročelje je reprezentativno i u prizemlju ima sedam vrata, od kojih središnja imaju istaknute pilastre sa secesijskim ukrasom dok je zid raščlanjem širokim fugama koje imitiraju kamen. Središnji dio južnog pročelja ima na prvom i drugom katu po pet prozora i na prvom katu u sredini balkon sa snažnim konzolama i kovanom ogradom. Iznad otvora su profilirani vijenci, dok je središnji dio istaknut i pilastrima, kao i uglovi rizalita koji imaju skromni secesijski ukras. Hotel “Danica” sagrađen je početkom 20. stoljeća sa stilskim oznakama historicizma i secesije i najreprezentativniji je objekt u tadašnjem Drnišu.
Lokacija: Drniš, Poljana 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2049
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Šibeniku
Kontakt adresa KO: J. Čulinovića 1/3, 22000 Šibenik
Telefon: 022/ 219-325
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska